Naslovnica Blog Stranica 223

Tjeraju negativnu energiju, prečišćavaju vazduh, nema ljepših: Ove 3 biljke svaka kuća mora da ima

Agrosavjet
-
0
Tjeraju negativnu energiju, prečišćavaju vazduh, nema ljepših: Ove 3 biljke svaka kuća mora da ima

Izgledaju savršeno, lako se održavaju, rasteruju negativnu energiju.

Biljke oplemene svaki prostor, uljepšaju, budu divna dekoracija, a uz to i prečišćavaju vazduh. Pojedine su opasne za kućne ljubimce, ali ove koje smo izdvojli za vas su potpuno bezopasne. Ne samo da su savršena dekoracija za dom i baštu, već rastjeruju negativnu energiju i povoljno utiču na raspoloženje ukućana.

Ove 3 biljke će se savršeno uklopiti uz svaki dom, a vi se potrudite da bar jednu imate.

Bosiljak

čaj od bosiljka
Foto: Pixabay

Ova biljka je savršen dodatak svakom jelu, a uz to divno miriše i dekoriše prostor. Proljeće je pravo vrijeme da ovu biljku posadite, a mnogi smatraju da on tjera zle duhove. Drevna vjerovanja kažu da ukoliko zapalite grančicu bosiljka u svom domu, on predivno miriše i tjera negativnu energiju. Bosiljak je višenamjenska biljka, a vi ga što prije nabavite i u svom domu.

Ruzmarin

Ovu biljčicu ne bi bilo loše da imate ukoliko ste započeli novi biznis ili upoznali novu ljubav. Stara vjerovanja kažu da on olakšava početak, privlači ljubav i požudu, a pored svega i podstiče dobro raspoloženje. Preporučuje se da se ruzmarin gaji kao sobna biljka, koja ima lijepu stabljiku i divan miris.

Lavanda

uzgoj lavande

Jedna od najlepših biljki ikada jeste lavanda. Ona plijeni svojim očaravajućim mirisom, a uz to i podstiče raspoloženje. Blagotvorno djeluje i protiv nesanice, mnogi je koriste u borbi protiv depresije i nervoze. Možete je imati kao sobno bilje preko zime, a tokom ljeta je izbacite napolje. Brzo se širi, pa je možete i u zemlju posaditi.

SJETVA ZIMSKOG LUKA – Sije se u avgustu, vadi u maju

Agrosavjet
-
0
SJETVA ZIMSKOG LUKA – Sije se u avgustu, vadi u maju

Da sljedeće godine tokom juna, jula i avgusta, naše trpeze ne oskudijevaju u crnom luku, treba misliti već ovog ljeta. Tačnije, sada je vrijeme da se obavi sjetva zimskog luka. Specifičnost ove proizvodnje ogleda se u vremenu sjetve i gajenju sorti selekcionisanih za ove svrhe.

Sjetva zimskog luka započinje izborom parcele i predusjeva. Dobri predusjevi su sve vrste koje rano oslobađaju parcelu da bi bilo dovoljno vremena za osnovu obradu i predsjetvenu pripremu. Luk ne treba sijati na zakorovljene parcele, bez obzira na predusjev, a treba voditi računa i o plodoredu.

Na istoj parceli može da se gaji tek posle četiri-pet godina. Odgovaraju mu strukturna, srednje laka, srednje teška i plodna zemljišta. Pošto se najveći dio korijena nalazi na dubini nešto više od deset centimetara, potrebno je da taj sloj bude rastresit.

Ore se čim se skine predhodni usjev, na dubinu 20-25 centimetara i zemlja dobro usitni. To je preduslov za brzo i ujednačeno nicanje.

Jedna od specifičnosti ove proizvodnje je vrijeme sjetve. Ono određuje u kojij će fazi biljke ući u zimu i kako će prezimiti. U našim agroekološkim uslovima zimski lukovi se siju od 25. avgusta do 10. septembra, na dubinu od 1,5 do 2 centimetra, u četvororedne trake s razmakom između traka 50-60, a između redova 20-25 cm, ili na rastojanju 50×3 cm.

Kako poslije sjetve rijetko kada padne kiša, potrebno je parcelu zaliti s 10-15 milimetara. Navodnjavanje je obavezno jer je do zime kratak period a mlade biljke treba spremne da dočekaju niske temperature.

Prve zrele glavice zimskog luka već u maju

Sve sorte i hibridi zimskih lukova pripadaju grupi slatkih lukova. Imaju povećan sadržaj šećera u odnosu na eterična ulja, sočnu lukovicu i daju visok prinos. Međutim, kratko se čuvaju i moraju se potrošiti ubrzo posle vađenja.

Među ovim lukovima za vađenje polovinom maja pristižu sorte „aldobo“ i „keep wwell“ koje imaju pljosnato okrugle lukovice žute boje, teške do 120 grama. Nešto kasnije sazrijeva „cadix F 1“ a sredinom juna i „alix“ i „radar“ koje imaju nešto teže lukovice. Krajem juna vadi se «tisa» čija lukovica teži oko 200 grama.

Sprečiti nicanje korova i pojavu plamenjače

Suzbijanje korova je značajna mjera u proizvodnji luka. S njom se počinje prije setve a završava neposredno pred nicanje. Pošto je period od skidanja predusjeva do sjetve kratak, za luk se bira nezakorovljena parcela.

Plamenjača je najčešća bolest luka, bez obzira na vrijeme sjetve. U našim klimatskim uslovima javlja se već početkom maja i zimske lukove zaražava pred kraj njihove vegetacije. Prepoznaje se po blijedožutim flekama i sivoj navlaci na listovima.

Oni se suše a lukovice trule i propadaju. Kada je zaraza slabija proces trulenja se nastavlja tokom kratkog vremena čuvanja. Biljke, na kojima se otkriju znaci zaraze, prskaju se fungicidima kratke karence.

Od štetočina, ako su dani suvi i topli, već u jesenjem periodu, aktivne su lukova muva i lukova buva. Pri izboru insekticida treba biti obazriv, štititi samo usev iz kojeg će se će se povrće vaditi tek na proleće.

Ishrana svinja u tovu

Agrosavjet
-
0
Ishrana svinja u tovu

Za hranidbu svinja u tovu obično služe dvije smjese. U prvome razdoblju tova (od 25 do 60 kg) daje se smjesa sa 16% bjelančevina, a kasnije (od 60 do 100 kg) smjesa sa 14% bjelančevina.

Osnovni je energetski izvor u smjesama najčešće kukuruz, a osnovni je izvor bjelančevina sojina sačma. Sastav obroka za svinje ne bi trebao biti stalan, već bi se trebao mijenjati, ovisno o cijeni sirovina i tovnih svinja na tržištu.

U tome veliko značenje treba imati primjena računala u oblikovanju optimalnog obroka. U tovu svinja može se koristit suva ili vlažna hrana. Nisu utvrđene bitne razlike u pogledu proizvodnosti svinja, s obzirom na “suhu” ili “vlažnu” hranidbu. Vlažna hranidba ima prednost, ako je u blizini tovilišta izvor nekoga nusproizvoda (sirutka, klaonički otpaci i dr.). Nedostatak “vlažne” hranidbe potreba je izgradnje obora odgovarajućeg oblika i dimenzija, jer svakoj svinji treba osigurati najmanje 35 cm dužine valova. Osim toga, pod u stajama s “vlažnom” hranidbom je vlažniji, što nepovoljno utiče na mikroklimu u stajama.

Pročitajte: Prihrana prasadi u dojnom periodu – Kad i kako je započeti?

Omjer vode i krmne smjese može biti 2:1, 2,5:1 i 3:1, bez bitne razlike na proizvodne učinke. Također, nisu utvrđene razlike ako se hrana miješa s toplom ili hladnom vodom. Suva se hrana može davati u automatskim hranilicama, valovima ili na podu. Pri hranidbi svinja s poda, utrošak hrane za kilogram prirasta je veći (za šest posto i više), a prirasti su manji. Prednost hranidbe svinja s poda je u mogućnosti držanja većega broja svinja u oboru, u jeftinijoj izgradnji tovilišta te manjoj potrebi za radnom snagom (nepotrebno čišćenje valova).

Ovo je najzdraviji način pripreme krompira

Agrosavjet
-
0
Ovo je najzdraviji način pripreme krompira

Krompir je svestrano povrće i postoji mnogo načina za pripremu, a ovo je korjenasto povrće pruža brojne prehrambene prednosti koje pomažu vašem tijelu.

No nije svaki način na koji ih jedete zdrav. Prema Julie Upton, MS, RD, i članici našeg Odbora medicinskih stručnjaka, najzdraviji način jedenja krompira je da ostavite koru na njemu i ispećete ga, piše Eatthis.

“Najzdraviji način jedenja krompira je kada je pečen s korom. Pečeni krompir ne dodaje dodatne kalorije poput onog kojeg pržite na ulju”, kaže Upton.

Pročitajte: Znate li zašto je krompiru dobro dodati sirće za vrijeme kuvanja? Genijalan trik

Ostavljanje kore na krompiru donosi dodatne hranjive tvari, naime, polovina ukupnih vlakana iz krompira dolazi upravo iz kore.

“Krompir je jedno od mojih omiljenih povrća.Oni su prepuni kalijuma, vlakana i vitamina C. Ipak kad ih pečete, ključno je paziti na preljeve i premaze s visokim udjelom masti i kalorija poput maslaca, kiselog vrhnja i komadića slanine. Umjesto toga, prelijte ih grahom, salsom, čilijem, povrćem ili sa malo naribanog parmezana”, predlaže Upton, a prenosi Poslovni.hr.

Sedam opasnih biljaka koje mogu učiniti više štete nego koristi u vašem vrtu

Agrosavjet
-
0
Sedam opasnih biljaka koje mogu učiniti više štete nego koristi u vašem vrtu

Biranje biljaka i grmlja za vaš vrt je uzbudljivo, pogotovo ako volite provoditi vrijeme vani ili imate zeleni palac. Uprkos tome, odlazak u vrtni centar ili rasadnik može biti neodoljiv, s toliko mnogo opcija koje možete izabrati, s obzirom na veličinu, oblik, boju i potrebe za sunčevom svjetlošću.

Ali stručnjaci za biljke imaju strategiju koja će vam pomoći suziti pretragu jer su neke biljke koje se prodaju zapravo opasne,  invazivne vrste, piše Bestlifeonline.

Prema Službi za šume Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA), invazivne vrste su one koje nisu autohtone u određenom ekosistemu, a te biljne vrste mogu predstavljati i prijetnju okolnim biljkama.  Možda se pitate: “Zašto bi vrtni centri prodavali ove biljke ako znaju da mogu uzrokovati štetu?” Prema Charlesu van Reesu, doktoru nauke, konzervatoru, prirodoslovcu i osnivaču bloga Gulo in Nature, oni to ne rade namjerno.

“Industrija hortikulture i vrtlarstva često slučajno prodaje invazivne vrste”, kaže van Rees za Best Life. Dodaje da različiti faktori utiču na to ima li biljka “invazivnu” oznaku – uključujući koliko brzo se razmnožava, kako raste i hoće li se hraniti ili na neki drugi način ometati druge biljke. Osim toga, prema van Reesu, ako se jedna od ovih biljaka uvede u okolinu/vrt koji ima sličnu vrstu, “malo je vjerovatno da će biti problema”. Problemi nastaju kada ih stavite u vrt koji nije prije “vidio” ovu vrstu i nema načina za odbranu.

U nastavku donosimo kojih sedam biljaka biste trebali izbjeći prilikom sljedećeg odlaska u vrtni centar.

Bambus

Bambus je bio najčešći odgovor stručnjaka na pitanje Bestlifeonline o invazivnim vrstama koje treba izbjegavati. Obično se prodaje u vrtnim centrima, a pravi problem s bambusom je njegova sposobnost rasta i širenja.

“Bambus je omiljen za korištenje u dizajnu, ali se također smatra jednom od najinvazivnijih biljaka na svijetu”, objašnjava Jason White, profesionalni vrtlar i izvršni direktor tvrtke All About Gardening.

“Iako je zbog izgleda i vitkog oblika savršen paravan, u trenu će se pretvoriti u vrtnu katastrofu jer biljka raste brzo i brzo joj se širi i korijen što otežava održavanje.”

Ljetni jorgovan

Obično se prodaje u vrtnim centrima, ali iako se zove butterfly bush, suprotno svom nazivu, ovaj invazivni grm neće privuči leptire u vaše dvorište, kaže van Rees.

“Svi kupuju ovu biljku jer privlači leptire, ali ne samo da remeti izvorne ekosisteme kada se širi, već zapravo i nije dobra za leptire. Moji kolege naučnici o leptirima to smatraju ‘junk foodom’ koji leptirima daje brz poticaj, ali ne i trajnu prehranu”, objašnjava.

Leptiri se tada mogu odlučiti hraniti grmom ljetnog jorgovana za razliku od drugih “zdravijih alternativa”, dodaje van Rees. Kaže da je sadnja raznog divljeg cvijeća djelotvornija strategija.

Bršljan

Vjerovatno ste vidjeli bršljan kako raste na domovima, no stručnjaci za biljke kažu da treba biti oprezan s kupovinom ove penjačice jer može učiniti više štete nego koristi.

Može zadaviti velika stabla i nadrasti domaću vinovu lozu koje su izuzetno važne za ptice selice, kolibriće, leptire i mnoge druge važne vrste,” kaže van Rees.

Osim što guši druge biljke, Hall kaže da može izazvati iritaciju kože kod ljudi.

Jen Stark, vrtlarica i osnivačica Happy DIY Home, takođe navodi da ovaj oblik bršljana “nosi mnoge štetočine i bolesti, koje se zatim mogu proširiti na ostale biljke”.

Kozja krv

Lonicera japonica ili kozja krv još je jedna invazivna biljka koju biste trebali preskočiti u vrtnom centru.

“Ova penjačica će ugušiti sve što joj se nađe na putu”, objašnjava Vera Kutsenko, zaljubljenica u prirodu i osnivačica i izvršna direktorica firme Neverland.

Ove biljke brzo rastu, a i njihovo se korijenje također brzo širi. “Ovo stvara neprijateljsku mrežu puzajućeg korijenja koje guši sve lišće na svom putu, što otežava kontrolu Ako ga već imate u svom dvorištu ili vrtu, morate stalno rezati njegovo rastuće korijenje i stabljiku”, kaže Kutsenko.

Vrbica

Ova cvjetnica može izgledati lijepo, ali je invazivna i može nadrasti sve biljke koje rastu uz rubove obalnih područja”, kaže on, dodajući da ako se te biljke jedu, mogu “uzrokovati proliv i menstrualne probleme”.

Vrbica takođe utječe na populacije ptica i leptira i “vrlo je teška ju je nahraniti”, kaže za Best Life Charlotte Bailey, MSc, hortikulturistica specijalizovane web stranice Oh So Garden.

Kao rezultat toga, druge vrste imaju manje hranjivih tvari iz tla kojima se sve biljke hrane.

Kalina

One su prekrasne biljke za živicu koje zahtijevaju malo održavanja i naširoko se prodaju, ali brzo preuzmu i prostor. Prema Clemson College of Agriculture, Forestry and Life Science, kalina je posebno “agresivan i problematičan grm”, koji stvara šikare koji djelotvorno “guše” okolne biljke.

Zimzelen

Često se prodaje kao lijepi pokrivač tla, zimzelen raste u “gustim” prostirkama, što ovoj biljci omogućava da djelotvornoo “istisne drvenaste i zeljaste vrste”, objašnjava Bailey.

Možda niste svjesni da bi ovaj lijepi cvijet — poznat po svojoj boji — mogao stvoriti problem u vašem vrtu, a otrovan je i za neke životinje i posebno opasan je za obalna (ili priobalna) područja, jer može nadjačati domaće biljke. Prema Buffalo-Niagara Gardeningu, zimzelen se može lako proširiti izvan vašeg vrta.

Čuvanje crnog luka – Za što dužu potrošnju u svježem stanju

Agrosavjet
-
0
Čuvanje crnog luka – Za što dužu potrošnju u svježem stanju

Proizvodnja crnog luka ima za cilj i što dužu potrošnju, što znači i potrebu za kvalitetnim i dužim čuvanjem.

Čuvanje zavisi i od bioloških osobina lukovice i uslova skladištenja. Kvalitetna svojstva lukovice uslovljena su sortom, vremenom i načinom proizvodnje i potpunim zrenjem, odnosno pravilnim vađenjem.

U našim agroekološkim uslovima određivanje optimalnog momenta vađenja je od presudnog značaja. Kad se koristi regulator rasta, vađenje se obavlja kad 50-70% listova polegne. U uslovima suve klime vađenje može da se obavi i kad se listovi potpuno osuše.

Luk se čisti tako što se odsijecaju suvi listovi uz obavezno ostavljanje vrata lukovice oko 2 cm. Luk se čisti pre skladištenja. Najbolji način čuvanja u domaćinstvima je u vijencima. Manje količine se čuvaju u rasutom stanju na tavanu ili u ostavi. Dorada se sastoji od primarnog čišćenja i finalnog čišćenja, klasiranja i pakovanja za tržište.

Pročitajte: Šta će se desiti ako se zreo crni luk ne izvadi iz zemlje?

Osnovna pretpostavka je da luk bude osušen, bez zelenih listova, suvi ovojni listovi potpuno formirani, a korenčići do kraja osušeni i lako se krune. Lukovice moraju biti suve jer se u protivnom stvaraju uslovi za pojavu plijesni i brže kvarenje i prorastanje luka u vreći. Veliki broj proizvođača čišćenje i klasiranje obavlja ručno, što je dobro ali je i najskuplji način koji dovodi u pitanje ekonomičnost proizvodnje.

Na velikim površinama skupljanje je mehanizovano, a čuvanje je na paletama ili rinfuzi u skladištima na temperaturi od nula do dva stepena uz redovno provjetravanje i održavanje vlažnosti vazduha na 65-70%.

Presađivanje drvenastih biljaka iz manjih u veće posude

Agrosavjet
-
0
Presađivanje drvenastih biljaka iz manjih u veće posude

Presađivanjem ili pak mijenjanjem površinskog sloja, jednom na godinu, omogućit će im postojan rast i dobro zdravlje.

Dugovječne biljke, poput stablašica, grmova, s vremenom će «potrošiti» sve hranjive tvari, a i njihove posude postat će premale za sve robusnije korijenje. Biljke snažnog rasta brzo će prerasti svoju posudu, pa ih treba presađivati svake godine ili svake druge godine, dok starija, odrasla, stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije širenje korijenja, treba presaditi svake tri do četiri godine. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pažljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presađivanjem.

Često biljke same upozoravaju da je došlo vrijeme za presađivanje, pokazujući znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.

Presađivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom proljeća, pred kretanje vegetacije. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijašnje posude, dok mlade biljke i biljke snažna rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta veće od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presađivanje u sve veće i veće posude trajat će sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast.

Prilikom presađivanja, kod biljaka koje su izvađene iz starih posuda, odbaci se površinski sloj komposta, zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. Ako prilikom presađivanja nemate drugu, veću, posudu, korijenje biljke koja se presađuje umotajte u vlažnu jutenu vreću i time spriječite isušivanje.

U godinama kad se biljka ne presađuje površinski sloj komposta treba osvježiti. Pošto se ukloni 5-10 cm površinskog komposta iz posude, dio komposta ispod se prorahli pazeći pritom da se ne ošteti površinsko korijenje.

Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. Biljke čije se korijenje nalazi bliže površini zahtijevaju drugi način mijenjanja treseta. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta, odnosno kompost pri dnu posude.

Koja biljka bi mogla da nas prehrani na Marsu?

Agrosavjet
-
0
Koja biljka bi mogla da nas prehrani na Marsu?

Čovječanstvo već decenijama detaljno ispituje Zemljinog prvog komšiju praveći planove da ga jednog dana i kolonizuje. Ipak, osim mnogo slabije gravitacije, odsustva atmosfere na koju smo navikli na našoj plavoj lopti, postoji još jedan problem koji čovjek mora da reši da bi mogao da naseli Mars – koju hranu bismo mogli da gajimo?

Uslovi na Crvenoj planeti su mnogo suroviji i zemljište na njoj nije izuzetak. Ne samo da je tlo posno i u njemu nema organske materije i korisnih mikroba, nego je i veoma zasićeno solima i mineralima zbog čega većina biljaka sa Zemlje nikada ne bi mogla da uspije u njemu.

Nova naučna studija, međutim, predlaže rešenje – lucerku (medicago sativa).

Crvena, žuta ili zelena – koja paprika je zdravija?

Agrosavjet
-
0
Crvena, žuta ili zelena – koja paprika je zdravija?

Postoji mnogo sorti paprika, ali najbolje su ove tri: crvena, žuta, zelena. Bilo koje paprike poželjna su namirnica, puna vitamina i treba ih jesti bez previše razmišljanja, jer to je povrće izuzetno zdravo.

Osim oblika i boje, paprike se razlikuju i po svojoj prehrambenoj vrijednosti. U suštini se radi o istom povrću, a razlikuje ih vreme sazrevanja.

Naime, zelene paprike se beru jako mlade te stoga imaju pomalo gorkast ukus.

Voćna mušica – Sitna napast koja se pojavljuje na voću u vašim domovima

Agrosavjet
-
0
Voćna mušica – Sitna napast koja se pojavljuje na voću u vašim domovima

Na riječ „muve“ i „mušice“ velika većina ljudi odmah ima neugodne asocijacije. 

Danas ćemo govoriti o vrlo sićušnim mušicama, koje, mogu uzrokovati neugodnosti osobi, koja ne želi s njima dijeliti stan i hranu, a one se pojavljuju „niotkuda“ u kuhinji ili u sobi. Dakle, kakva je to krilata dosadna bubica koja se pojavljue u vašem stanu ili kući i kako je se riješiti? Obično postoje samo dvije opcije.

Riječ je o voćnoj mušici koja se zove Drosophila.

Svi su barem jednom vidjeli ove mušice. Samo se sjetite malih okretnih insekata koji se „čudesno“ pojavljuju u kuhinji i pojavljuju se u rojevima, te od njih ne možetei ostaviti otvorenu teglu džema, ili zaboraviti jabuke ili neko drugo voće na stolu.

Drosophila (voćna mušica) – sićušni dvokrilac dugačak nekoliko milimetara. Tijelo joj je žućkasto-smeđe boje sa tankim poprečnim crnim prugama, a oči su joj jarko crvene i vrlo velike.

voćna mušica

Drosophila se hrani biljnim sokom ili trulim biljnim ostacima, tamo polažu i jaja (nekoliko desetina odjednom i nekoliko stotina tokom života). Larve muva izliježu se iz jaja nakon 24 sata, a za to vrijeme se hrane mikroorganizmima koji razgrađuju voće, kao i tvari iz samih plodova. Nakon još 10 dana, imamo novog odraslog polno zrelog insekta, spremnog za dalje razmnožavanje (koji može jesti u vašoj kuhinji).

Odakle voćne mušice u stanu? U potrazi za hranom, malena Drosophila može preletjeti preko 10 km bez sletanja! Tako da može doletiti do vas kroz otvoren prozor, privučena voćnom aromom. Takođe, voće i povrće doneseno sa pijace, bašte ili prodavnice može već biti zaraženo larvama ili jajima insekata, posebno ako plodovi već imaju trula ili oštećena mjesta.

Povoljni faktori za postojanje i razmnožavanje Drosophila su vlažnost, prisustvo hrane i temperatura od oko 25°C.

Kako se riješiti voćnie mušice? 

Jasno je da od takvih malih insekata komarnici ne pomažu, a korisiti u kuhinji insekticidie takođe ne dolazi u obzir. Stoga, radije poštujte mjera kao što su održavanje čistoće, higijene i sanitarnih standarda, kao i koršćenje prirodnih repelenata –lavande , mente , bosiljka , karanfilića , lovora , limunske trave (možete posaditi ove biljke u saksije na prozorskoj dasci, čuvati im listove u osušenim formirati u platnenim vrećicama u kuhinji ili kupiti aromatična ulja odgovarajućeg mirisa). Drosophila također ne voli aromu kamfora, koji se može zagrijati u tavi i „fumigirati“ sobu dimom.

1...222223224...1.016Stranica 223 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia