Naslovnica Blog Stranica 216

Salata od krastavaca sa lukom za zimnicu

Slata od krastavaca sa lukom je veoma neobična salata koja odlično ide uz jela od mesa i ribe.

Trebaće vam : 

  • 2 kg krastavaca,
  • 1/2 kg crnog luka,
  • 2 čena bijelog luka,
  • veza peršuna,
  • 150 g šećera,
  • 3 kašike soli,
  • 3 žlice biljnog ulja i
  • 100 g 9% sirćeta

PRIPREMA

Krastavce oprati, potopiti nekoliko sati u hladnu vodu. Zatim ih narežite na tanke kolutiće. Luk narežite na pola prstena, isjeckajte bijeli luk i peršun. Sve izmiješati u dubljoj šerpi, dodati so, šećer, ulje i sirće. Dobro promješajte i ostavite da odstoji 4-5 sati. Zatim salatu dobro upakujte u tegle, sterilišite ih i zatvorite.

Čajevi koji pomažu kod zatvora i lijenih crijeva

U ovom tekstu ćemo podijeliti nekoliko recepata za pomoć kod zatvora i lijenih crijeva.

1. Za lečenje zatvora može vam poslužiti laneno sjeme. Uzeti punu kašiku lanenog sjemena i istucati ga u avanu, zatim preliti sa 200gr čaja od kamilice i popiti odjednom. Ovo ponavljati 2-3 puta dnevno. Ova sluz nije škodljiva i ne stvara naviku pa je osobe koje pate od zatvora mogu koristiti više puta dnevno.

Pročitajte: Čaj za masnu jetru

2. Protiv tvrde stolice uzeti pola kilograma suvih šljiva i pola koligrama suvih smokava pa ih skuvati u 3 litra vode koja treba da uvri do 2,5l. Tečnost piti po 1dl, prije i poslije jela, a uz to uzimati po jednu kašiku prethodno kuvanog voća. Pored ovoga što više jesti jako raskuvano zelje i ječam ali bez zaprške, a zatim što više svježih šljiva i jabuka. Dobro je jesti i kupus, crveni luk i blitvu.

3. Čaj od sene je odlično sredstvo protiv zatvora ali treba biti pažljiv prilikom njegove upotrebe jer je vrlo jako sredstvo koje treba koristiti samo kod akutne opstipacije. Brzo dovodi do pražnjenja ali ga ne treba upotrebljavati često.

BAMIJA – Ljekovita svojstva

Bamija je jedna od najstarijih namirnica, a prema nekim podacima u ishrani su je upotrebljavali i prije 3500 godina, posebno Egipćani su je obožavali.

Ova biljka je na prvom mjestu bogata vitaminom C, vitaminom K i folatima. Pored toga sadrži zavidnu količinu vlakana od velike važnosti za dobru probavu i stabilizaciju šećera. Zbog toga što je veoma bogata mineralima i vitaminima vrlo je bitan unos ovog povrća za opšte zdravlje organizma.

Sigurni smo da će postati nezaobilazan dio vaše trpeze, kada budete vidjeli kakve sve blagodite donosi organizmu.

Lukovice cvijeća se sade u jesen

Kako bi vaša bašta mamila poglede prolaznika već početkom proljeća, sada je pravo vrijeme za sadnju lukovica cvijeća. Veliki broj vrsta odnosno sorti koje se nude u agrocentrima, zadovoljiće i one najizbirljivije, stoga već ovih dana planirajte kako će vaš vrt izgledati u proljeće.

Dolazak jeseni upravo je vrijeme kada krećemo sa sadnjom lukovica kako bi imale dovoljno vremena prije zime razviti korijenje. Pogledajmo baštu, potražimo prazna mjesta kojima nedostaje živost, mjesta u bašti koja želimo istaknuti, kao ulaz u dvorište, obrub uz terasu, pred ulazni prostor u kuću. To ćemo, svakako, istaknuti različitim bojama koje u punoj cvatnji daju lukovice.

Nakon odabira pozicija u bašti, odaberimo svoje najdraže boje, uskladimo s ostalim biljkama i krenimo po svježe ovogodišnje lukovice. Kupujte lukovice u originalno zapakovanoj ambalaži u perforiranoj prozirnoj vrećici jer samo tako možete provjeriti kvalitet lukovica i biti sigurni što ste kupili.

Lukovice je najbolje saditi u skupinama u obliku željenih oblika (kruga, elipse, traka i dr.) uz kombinovanje nekoliko boja.

Pročitajte: Zaštita od hladnoće lukovičastog i gomoljastog cvijeća

Tlo za sadnju

Lukovice traže srednje teška do laka tla. Preporuka je izbjegavati teška glinena tla gdje se zadržava suvišna voda jer može doći dio truljenja i češće pojave bolesti lukovica. Ukoliko je potrebno, popravite strukturu tla dodavanjem određene količine pijeska, komposta te po potrebi obavite drenažu. Osim toga, kako biste izbjegli trulež lukovica, iste prije sadnje možete potopiti u rastvor nekog hemijskog pripravka protiv truleži.

Dubina sadnje zavisi od strukture tla, pa u teža tla lukovice sadimo na dubinu dvije visine lukovica, na lakšim tlima na dubinu tri visine lukovica. Vrijedi pravilo da se krupnije lukovice sade dublje dok sitnije pliće. Tlo je poželjno malčirati kako bi se lukovice zaštitile od smrzavanja tokom zime.

Tulipani

Danas postoji službeno registrovano preko 5500 sorti tulipana podijeljeno u 14 skupina. Postoji čitav niz boja i varijacija na boju latica tulipana što nam daje veliku mogućnost u kombinovanju boja. Koriste se u velikom broju kao rezano cvijeće i za dekoraciju vrtova i balkona. Cvate od februara do maja, zavisno od vrste. Tulipani se mogu uzgajati na balkonu i procvast će već u rano proljeće.

Narcis-sunovrat

Narcis je prilično proširena biljka sa velikim brojem varijeteta i nekoliko hiljada sorti. Koristi se kao rezano cvijeće ali i za ukrašavanje vrtova jer pripada u prve vjesnike proljeća. Sade se standardno u vrtove, ali se posebnim postupcima mogu pospješiti da ranije procvjetaju.

Ljiljani

Lukovice ljiljana se sade u jesen (septembar – oktobar), uglavnom skupno, tj. 3 do 7 lukovica zajedno. Osnovno pravilo prilikom sadnje ljiljana je da vrh lukovice treba biti prekriven desetak centimetara debelim slojem zemlje. Izuzetak je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3 cm – 5 cm debelim slojem zemlje, a prezimljava bez zaštitnog pokrova. Razmak sadnje, zavisno od sorte, iznosi 30 cm – 45 cm. Posađene lukovice trebaju se potom dobro zaliti, dok se u hladnim područjima obično pokriju s 10-ak cm debelim slojem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom.

Pročitajte: Kako lukovicama obezbijediti pravovremeno cvjetanje

Zumbuli

Zumbul se sadi najčešće u vrt, tokom jeseni, a cvjeta u aprilu i maju. Lukovicu treba staviti na dubinu od oko 10 centimetara. Prilikom sadnje lukovica pazite da lijepo legnu, čvrsto ih utisnite u zemlju kako ne bi ostao zrak ispod lukovice koji kasnije može prouzročiti truljenje. Razmak između lukovica bi trebao biti od 15 cm – 20 centimetara. Zumbuli vole osunčana staništa.

Dobro uspijevaju i na prostorima koji su okrenuti prema sjeveru. Zemlja za njihov uzgoj treba biti lagana, s dosta humusa i pijeska. Zalijevajte je redovno, ali ne preobilno, jednom do dva puta sedmično, sve zavisno od toga uzgaja li se u vrtu ili u saksiji. Zumbul se koristi na rubovima vrtova, za ukras gredica, kao lončanica ili za rez.

Koje vitamine sadrži smokva i zašto je tako zdrava?

Smokve su izuzetno bogate vitaminima i mineralima, čija se koncentracija povećava kada se ovo voće osuši. Ali, paralelno sa povećanjem koncentracije korisnih mikroelemenata, povećava se koncentracija šećera i kalorijska vrijednost i to do skoro pet puta. Zato stručnjaci ipak preporučuju konzumiranje svježeg voća.

Pored toga, sadrže bakar koji igra važnu ulogu u mnogim procesima u tijelu – poput normalizacije metabolizma, formiranja novih crvenih krvnih zrnaca i eritrocita, proizvodnju neurotransmitera i vezivnog tkiva. Smokve su bogate i vitaminom B6 – ovaj vitamin pomaže tijelu da razgradi proteine u aminokiseline, dobije energiju iz njih, a pored toga ima bitnu ulogu u održanju zdravog nervnog sistema, posebno kognitivnih funkcija.

Antioksidansi sastavni su dio ovog slatkog voća, a poznato je da se oni bore protiv slobodnih radikala u organizmu i njihovog štetnog uticaja.

Redovno konzumiranje ovog voća može poboljšati zdravlje kardiovaskularnog sistema. Vitamin K se takođe može naći u plodovima, a on jača zidove krvnih sudova i može spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka.

Vlakna kojima obiluju smokve blagotvorno djeluju na funkcionisanje sistema za varenje. Čaj od listova smokve pokazao se efikasnim u snižavanju povišenog nivoa šećera u krvi.

Međutim, ne treba pretjerivati sa unosom plodova ovog voća zbog toga što sadrži šećer.

Najgori način za čuvanje hrane je POSUDA OD SLADOLEDA – ZAŠTO?

Plastične kutije od sladoleda često nam djeluju kao praktična stvar koju kasnije možemo da iskoristimo na druge načine – primera radi, za držanje ostataka hrane od ručka ili, čak, zamrzavanje namirnica. Međutim, to nije zdravo.

Prazne kutije od sladoleda mogu prenijeti hemikalije na namirnice koje stavite u njih. U to se ubrajaju hemikalije poput UV-stabilizatora, omekšivača ili supstanca koje se nalaze u plastici te se mogu prenijeti iz plastike na jelo, objašnjavaju stručnjaci.

Proizvođači osiguravaju bezbrižno korišćenje i konzumaciju sladoleda koji je u kutiji, ali kada se isprazni, kutija se mora baciti u smeće.

Kutije su posebno opasne ako se peru vrućom vodom ili zagrevaju u mikrotalasnoj peći.

One su dizajnirane da se u njima drži sladoled i ništa drugo.

Koji je najbolji način za čuvanje hrane?

Koristite plastične posude koje su isključivo namenjene za čuvanje hrane, jer se sastav plastike razlikuje od posuda za sladoled. Takođe, možete koristiti staklene, ali i silikonske posude.

Silikonske posude za skladištenje hrane su sasvim bezbijedne i za odlaganje hrane u zamrzivaču.

NAPITAK OD SJEMENKI BUNDEVE – Jača imunitet, snižava pritisak, bori se protiv holesterola, a pravi se od 3 sastojka

U kuhinji se nalaze namirnice koje vam mogu pomoći da smanjite krvni pritisak i održite normalan nivo šećera u krvi.

U našoj kuhinji se nalaze namirnice koje su efikasne u borbi protiv mnogih zdravstvenih problema. Zbog toga bi, prije nego posegnete za lijekovima, pomoć trebalo da potražite upravo u svojoj kuhinji.

Sjeme bundeve može ojačati imunitet i pomoći tijelu da se bori protiv lošeg holesterola. Redovan unos sjemenki bundeve može povoljno djelovati na čitav organizam. Cink sadržan u sjemenu pomaže u poboljšanju stanja kostiju, one su u stanju da održe normalan nivo šećera u krvi i pomažu u smanjenju krvnog pritiska.

Pročitajte: Da li jedete SJEMENKE BUNDEVE? Zdrave su i mogu da budu dio mnogih recepata

Ovaj domaći napitak uspješno se bori protiv lošeg holesterola. Poboljšava stanje kostiju. Normalizuje nivo šećera u krvi. Evo kako se pravi.

Sastojci:

  • 3-4 kašike sjemenki bundeve
  • 250 ml vode
  • 1 kašika meda

Priprema:

U blender stavite sjemenke bundeve i sipajte vodu. Mutite dok se sjemenke ne pretvore u prah i sjedine sa vodom. Sipajte u čašu i dodajte kašiku meda. Promiješajte i pijte.

Napomena: Prije upotrebe prirodnih lijekova posavjetujte se sa svojim ljekarom.

 

Kako se pravi domaći sok od šljive?

Napravite domaći sok od šljive i uživajte u njemu tokom cijele zime.

U našoj tradiciji, šljive se koriste za pripremu brojnih domaćih proizvoda. Počev od džemova, kompota, pa do ukusnih kolača, a nezamjenljiv je i sok od šljive. Naše bake su ga uvijek sa pažnjom pripremale, a ovo je upravo starinski recept kako se nekada pravio. Birajte samo zdrave i neoštećene plodove, koji su potpuno zreli. Nedovoljno zreli plodovi uglavnom nisu dobri za pravljenje soka jer ne sadrže dovoljno šećera. Sok od šljiva je izuzetno djelotvorno sredstvo za regulisanje probave.

Sastojci za domaći sok od šljive:

  • 1 kg šljiva
  • 300 g šećera
  • 1 kesica limuntusa
  • 5 l vode

Pročitajte: Kako skuvati pravi domaći pekmez od šljiva

Priprema:

Šljive prvo dobro operite i očistite ih od koštica. Stavite ih u veću šerpu i prelijte sa dvije litre vode. Kuvajte šljive, uz povremeno miješanje sve dok ne postanu skroz mekane, tako da možete da ih zgnječite varjačom.

Kada šljive omekšaju, sklonite ih sa šporeta i ostavite da se ohlade, a potom ih stavite u blender i što bolje usitnite, tako da dobijete kašastu masu. Kašu od šljiva procijedite kroz gazu kako bi ste odstranili kožicu.

Kašu ponovo preručite u šerpu, dodajte šećer i limuntus i prelijte sa preostalom vodom. Sve to kuvajte, uz često miješanje, dok ne provri i dok se šećer potpuno ne istopi. Kada sok prokuva, sklonite ga sa šporeta, ostavite da se prohladi, pa ga sipajte u unapred pripremljene sterilisane staklene flaše, ohladite i čuvajte svoj domaći sok od šljive na tamnom i hladnom mjestu.

Ljutom papričicom protiv alergija

U jeku sezone ambrozije korisno je znati kako biljke mogu da pomognu u sprečavanju alergija.

– Kada su alergeni u vazduhu u akutnoj fazi, prvenstveno treba koristiti terapiju koju vam je dao doktor. Sve ovo je neophodno primjenjivati čitave godine da do alergije ne bi došlo i da bi se njena jačina drastično smanjila –  istakao je Momčilo Antonijević, narodni travar i novinar.

Dodaje da je najbolje početi od bijelog luka i ljute paprike jer sadrže kvarcetin, koji značajno umanjuje simptome alergije. Zbog toga osobe sa pojačanom alergijom treba da koriste što više ovog povrća.

Pročitajte: POLENOM protiv alergije i začepljenog nosa – Iskoristite ga na najbolji način

Crni luk je najbolji biljni izvor inulina, nerastvornog vlakna kojim se hrane bakterije u našim crijevima. Inulin je izuzetno važan ne samo za funkcionisanje naših crijeva već i našeg imuniteta, pošto korisne bakterije koje žive u crijevima velikim dijelom utiču na naš imuni sistem. Crni i bijeli luk i ljuta paprika korisni su za sprječavanje alergija.

Crna ribizla takođe pomaže, izuzetno je korisna voćka, a njeno ulje sprečava alergije na koži. Ako ste alergični na ambroziju, treba piti šolju čaja od lista crne ribizle dnevno. Prijatnog je ukusa, mogu da ga piju i djeca.

Lopuh je biljka koja raste u riječnim koritima, ima ogromne listove. U liječenju se koriste korijen i list ove biljke, a daje odlične rezultate kada su alergije u pitanju. Ne treba da ga koriste ljudi koji imaju hepatitis i bolesnu jetru.

Pročitajte: Prirodni sok koji će umanjiti nesnosne simptome alergije na ambroziju

Kopriva je najdragocjenija biljka za zaštitu od alergija. Koristi se smrznuti list koprive.

Bokvica ili šumski flaster pomaže prilikom ujeda insekta. List treba isprati vodom, staviti ga na mjesto ujeda, pa neće biti alergijske reakcije, crvenila i svraba. Može da pomogne i u borbi protiv ambrozije.

Reiši gljiva raste na hrastu i ima odlično imuno modularno dejstvo, koristi se u sprečavanju alergija kože, očiju. Pomaže tijelu kada je pod stresom.

Septembarski radovi u ratarstvu

0

Septembar je jedan od najvažnijih mjeseci u ratarstvu. Glavni posao je priprema silaže, a tu je berba i sjetva različitih ratarskih kultura.

Pored siliranja, obavlja se berba ranih hibrida kukuruza za zrno, soje i suncokreta. Srednjerani hibridi kukuruza dospijevaju u tehnološku zrelost krajem septembra i početkom oktobra. Nakon berbe kukuruza radi se obrada zemljišta za sjetvu pšenice koja najčešće u plodoredu dolazi poslije kukuruza, a čiji optimalno vrijeme sjetve počinje od 5. oktobra. Tokom septembra završavaju se radovi na obradi zemljšta: ravnanje, podrivanje i kalcifikacija.

Savjet ratarima je da nakon skidanja kukuruza, a prije narednog đubrenja, obave analizu zemljišta (kontrolu plodnosti parcele) ukoliko je nisu radili u prethodnih 4 godine.

Sjetva lucerke

Letnje-jesenji rok sjetve lucerke traje od polovine avgusta do polovine septembra. Prije sjetve važno je provjerili pH vrijednost zemljišta. Lucerka se ne sije u zemljište pH vrijednosti ispod 5,5 prije nego što se obavi kalcifikacija.

Pored navedenog, za sjetvu lucerke neophodno je da je zemljište prilikom posljednjih padavina (50 mm/m) akumuliralo dovoljno vlage. U protivnom, sjetvu treba odložiti za proljeće naredne godine. Za uzgoj lucerke, prednost treba dati domaćem sjemenu.

Sjetva ozimih strnih žita

Od 20. septembra počinje optimalni rok za sjetvu ozimih strnih žita: ječmatritikalea i ovsa. Pored toga, tokom septembra obavlja se i košenje posljednjeg otkosa lucerke, kako bi se biljke na vrijeme regenerisale i spremne ušle u predstojeći zimski period.

Sjetva ozimih krmnih kultura

Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje da tokom septembra obave i sjetvu ozimih krmnih kultura: stočnog graška, grahorice, kelja – izuzetno dobre kabaste stočne hrane za sve vrste gajenih životinja.