Naslovnica Blog Stranica 10

Pet najpametnijih životinja na svijetu: Jedna je domaća!

Agrosavjet
-
0
Pet najpametnijih životinja na svijetu: Jedna je domaća!
Svijet životinja prepun je izvanrednih stvorenja, a neke od njih posebno se ističu svojim intelektualnim sposobnostima.

Iako ih ne možemo porediti sa ljudima, ovih pet životinja dokazano su među najpametnijima na svijetu.

Šimpanza

Šimpanze i ljudi imaju oko 98% sličnosti DNK. Ove životinje mogu koristiti alate, rješavati složene probleme i čak učiti osnovne elemente jezika znakova, prenosi Index.

Njihova sposobnost razumijevanja društvenih odnosa i komunikacije unutar grupe fascinira naučnike.

Delfin

Delfini su poznati po svojoj visokoj inteligenciji koja uključuje složene komunikacijske vještine, sposobnost prepoznavanja sebe u ogledalu te saradnju u lovu.

Njihovi klikovi i zvižduci čine sofisticiran jezik koji delfini koriste za međusobno komuniciranje.

Slon

Slonovi su poznati po svojoj odličnoj memoriji i emotivnoj inteligenciji.

Mogu prepoznati sebe u ogledalu, izražavati saosjećanje i koristiti alate za rješavanje problema.

Takođe, slonovi imaju jake društvene veze i žale za umrlim članovima svoje zajednice.

Vrana

Vrane su nevjerojatno pametne ptice, sposobne koristiti alate i rješavati složene zagonetke. Mogu prepoznati ljudska lica, planirati budućnost i čak učiti jedne od drugih.

Njihova sposobnost prilagodbe različitim okruženjima dodatno naglašava njihovu inteligenciju.

Svinja

Svinje su često podcijenjene, ali su zapravo vrlo inteligentne. Mogu učiti složene zadatke, prepoznavati simbole, pa čak i igrati jednostavne kompjuterske igre.

Njihova sposobnost učenja novih vještina uspoređuje se s onom pasa i malih djece.

*Ove životinje dokazuju da inteligencija nije ograničena samo na ljudski rod, već je raširena u čitavom životinjskom carstvu.

Pročitajte: Kokoške uopšte nisu glupe

Svaka od njih ima jedinstvene sposobnosti koje ih izdvajaju i omogućavaju im prilagođavanje i preživljavanje u različitim uslovima.

Izvor: glassrpske

Baštovani ovo povrće uvek sade u februaru: Podnose niske temperature i cvetaju u rano proleće

Agrosavjet
-
0
Baštovani ovo povrće uvek sade u februaru: Podnose niske temperature i cvetaju u rano proleće

Trpe niske temperature i već u rano proleće cvetaju

Februar je idealno vreme za kupovinu semena, lukovica, supstrata, posuda, alata i svega što će vam biti neophodno za savršenu baštu i dvorište. Prema rečima agronoma, u drugom mesecu se sade razne salata, ali i grašak.

Takođe, otkrivaju i koje vrste cveća trpe niske temperature i već u rano proleće cvetaju.

Kako pripremiti baštu?

Jedan od najvažnijih koraka je dobro pripremiti baštu za setvu. Obrada zemlje se radi ručnim alatima, kultivatorom ili mehanizacijom, u zavisnosti ko šta ima.

Jako je bitno da zemlja bude dovoljno suva da se može obrađivati. U podignutim lejama, ukoliko nema snega, skida se zimski malč, posipa kompost i ostavlja zemlja da se ugreje, potom se obavlja se setva.

Postoji nekoliko vrsta, svima dobro znanog, povrća koje podnosi niske temperature. U februaru se može posejati crni i beli luk, zelena salata, peršun, šargarepa, rotkvice, spanać, grašak, paškanat.

Zapravo, neke od ovih povrtarskih kultura moraju da se poseju baš tada, ako hoćemo da uživamo u njima kasnije. Naime, rana setva je važna za biljke kao što su grašak, spanać, luk i rotkvica, jer klijaju na temperaturama od tri do pet stepeni.

Povrće i voće

Uz povoljne vremenske uslove kraj februara je vreme kada počinje setva i sadnja ranog povrća. Ovo je pravo vreme setve boba, graška, belog i crvenog luka, rotkvice, raznih salata, repe, šargarepe, peršuna, blitve, paškanat.

Bob i grašak klijaju pri minimalnoj temperaturi od 2ºC. Bolje je da pričekate da se zemlja ugreje na 5ºC. Ovo pravilo važi za većinu povrtarskih vrsta. U južnim krajevima može se obaviti početkom februara.

Cveće

Iako se većina biljaka sadi tek u proleće, postoje vrste koje mogu podneti niže temperature, pa ih iskusni baštovani, ukoliko zemlja nije zamrznuta, sade već u februaru. Lukovice možete posaditi u saksije i presaditi ih napolje kada dođe proleće.

Ako želite da vaša bašta u proleće i leto izgleda kao iz časopisa, preporučuje se da zasadite:

  • petunije,
  • karanfile,
  • žalfiju,
  • lobeliju,
  • gladiole

Izvor: krstarica

Nema bolesti, truljenja ploda ili sušenja lista: Samo posađen na ovaj način PARADAJZ ĆE RAĐATI BOGATO i do kasne jeseni

Agrosavjet
-
0
Nema bolesti, truljenja ploda ili sušenja lista: Samo posađen na ovaj način PARADAJZ ĆE RAĐATI BOGATO i do kasne jeseni

Paradajz bije glas da je primadona svake bašte. Zašto? Zato što voli da ga lijepo pazite i mazite, zalivate i đubrite, a zauzvrat on će vam dati najsočnije plodove, rađat će bogato i dugo.

Sadnicu paradajza svakako treba posaditi duboko, ali da li će to biti bočno ili ravno u duboku rupu to samo zavisi od vas. Oba slučaja biće uspješna. Najbolje je prije sadnje ukloniti posljednja dva lista sa sadnice paradajza i zakopati ga što dublje u već nađubrenu (bogato nahranjenu) zemlju.

Paradajz ne voli da ga đubrite naknadno. Zemlja u kojoj je posađen mora biti već dobro obogaćena svim mineralima potrebnim za rast biljke. Zbog toga je dobro da pre sađenja nekoliko puta dobro nađubrite i preorete zemlju u koju planirate da posadite paradajz.

Sadnja paradajza pravo, direktno u rupu:

Radi se na taj način što se iskopa rupa u obogaćenoj zemlji, nalije se vode, sačeka se da zemlja upije vodu, a potom se još jednom nalije vode, pa stavi sadnica paradajza dobro zatrpa i zalije. Za nedjelju dana možete da stavite još malo đubriva oko paradajza, ali to nikako nemojte raditi kada paradajz počne da cvijeta. Onaj momenat kada paradajz procvijeta – đubrenje ove biljke je završeno.

Pročitajte: Uz ova četiri načina zamrznite i čuvate paradajz

Sadnja paradajza bočno u rovovima:

Iskopajte rov, nađubrite ga, zalijte ga i sadnicu paradajza položite bočno, a zatim prekrijte zemljom kao da ga ušuškavate pred spavanje. Ne brinite, paradajz neće rasti nakrivo. On će naći svoj put ka suncu i ispraviće se tako da ćete ga vezati za pritke ili ostale držače tokom daljeg rasta, ali njegov korijen će ostati duboko u zemlji zbog čega će kasnije biti otporan na bolesti i lakše će podnositi sušu.

Dokaz da je paradajz prava diva je i taj što neće da raste pored komšija koji mu ne prijaju. Kako to sada?

Pa paradajz jednostavno ne podnosi 7 biljaka i pored njih ga nikako ne sadite, a to su:

Kupus i sve bilje iz porodice kupusa uključujući brokoli, prokelj, karfiol…

Kukuruz koji ima kukuruznog crva a koji je smrtni neprijatelj paradajza.

Komorač koji nije dobar komšija ni jednoj jedinoj biljci, ta biljka mora da se izmjesti iz bašte.

Mirođija čije lisne uši umiju da unište paradajz.

Patlidžan sa njegovim smeđim mrljama ovu bolest lako prenosi paradajzu.

Krompir – jednako je zlatica koja voli paradajz isto kao i krompir. A krompir i paradajz pate od istih bolesti koje se prenose.

Orah koji je generalno loš komšija svakoj biljci. Čak ni korov ne raste ispod oraha, a kamoli paradajz.

Izvor: srpska info

Kako prepoznati pokvareni kiseli kupus

Agrosavjet
-
0
Kako prepoznati pokvareni kiseli kupus

Da biste dobili kiseli kupus koji će ostati zdrav i jestiv do kraja sezone, potrebni su vam kvalitetna glavica kupusa, so i voda.

Nakon pripreme, kupus čuvajte na temperaturi od 10 stepeni Celzijusevih, a posuda mora biti dobro zatvorena kako bi se spriječio ulazak nečistoća ili insekata.

Ipak, ponekad se može dogoditi da se ukiseljeno povrće pokvari. Jedan od znakova je pojava zelene ili crne pjene na površini vode – u tom slučaju bolje je kupus baciti jer više nije prikladan za konzumaciju.

To takođe može ukazivati na pogrešku u procesu pripreme. Bačva u kojoj se kiseli kupus mora biti veoma čista.

Pročitajte: Еvo kako se pravilno zamrzava kiseli kupus

Pokvareni kupus prepoznaje se po mirisu i okusu, dok zelena ili crna pjena ukazuje na rast gljivica.

Najbolje je kiseli kupus čuvati u drvenoj bačvi. Ako takve bačve nisu dostupne, druga opcija je upotreba plastičnih posuda. Važno je spriječiti ulazak onečišćenog vazduha i prašine.

Iako posuda ne mora biti 100 odsto vakuumski zatvorena, važno je da se prašina i insekti ne mogu probiti unutra.

Izvor: nezavisne novine

Stigle jagode u BiH, cijena paprena

Agrosavjet
-
0
Stigle jagode u BiH, cijena paprena
Iako februar nije sezona za jagode, na mnogim pijacama širom Bosne i Hercegovine, građani mogu pronaći ove plodove po cijeni od čak 20 KM za kilogram. Dakle, jedna korpica (od 400 do 600 grama) košta čak osam do 10 maraka.

Međutim, mnogi potrošači primjećuju da, iako izgledaju gotovo identično, jagode nisu iste kvalitete kao one koje su dostupne u ljetnim mjesecima.

S obzirom na to da se u februaru često uvoze iz drugih zemalja, kvalitet može varirati, pa su i reakcije potrošača podijeljene. Neki smatraju da su ove jagode samo “puko ukras” za zimske pijace, dok drugi ipak uživaju u njima kao povremenoj poslastici.

Na pitanje prodavača kada stižu naše, kažu nam: “Tek u junu, i kad budu prve stigle biće skuplje nego ove sad. Cijena se još uvijek ne zna, sve zavisi od količine, ali te koje se prvo pojave, budu jako skupe”, prenosi ATV.

Jednostavan trik za vrt: Zaštitite biljke od rovaca bez hemikalija!

Agrosavjet
-
0
Jednostavan trik za vrt: Zaštitite biljke od rovaca bez hemikalija!

Postoji mnoštvo metoda, od prirodnih do onih hemijskih, no one ne uspijevaju uvijek. Zaustaviti rovce da unište vaš vrt možete sadnjom rasada u posudice s odrezanim dnom. Evo i kako.

Evo nekoliko savjeta

Iz godine u godinu borite se s rovcima (mrmcima) u vrtu koji vam nakon sadnje rasada pregrizu korijen mladih biljčica? Postoji mnoštvo savjeta kako ih se riješiti – od prirodnih metoda do insekticida, ali ne uspijevaju uvijek.

Znam koliko frustrirajuće može biti kada odete u vrt pogledati kako povrće napreduje, a ono „preko noći“ uvene. Dogodilo nam se nekoliko godina zaredom, dok nismo naišli na savjet da se biljke u tlo sade u posudicama kojima je odrezano dno, prenosi Agroklub.

Rovac više voli uzgajane biljke od korova – kako ga suzbiti?

I dok priroda miruje, možete ovo vrijeme iskoristiti za pripremu takvih posudica koje do sadnje (najčešće početak maja) možete spremiti u šupe, garaže ili bilo kakvo spremište s alatom i priborom. Možete koristiti, na primjer, čaše od jogurta, one crne u kojima kupujete rasad ili cvijeće, plastične boce… Sve što je potrebno da skalpelom ili makazama odrežete dno.

Posudice možete koristiti iz godine u godinu

Možete tako saditi bilo koje biljke, mi smo to radili s paradajzom, paprikom i krastavcima jer su rovci njih najviše napadali u toj ranoj fazi. Važno je da korijen biljke bude unutar posude, kako rovac ne bi mogao ući unutra. Ostatak ispunite zemljom, pritisnite u tlo, ali neka vrh posudice viri barem 1 cm iznad tla.

Poznato je kako oni ruju blizu površine tla, pa bi ovom metodom vaše biljke trebale ostati zaštićene dok ne ojačaju i dok im korijen ne postane toliko čvrst da ih ovi štetnici ne mogu pregristi. Kako da zaustavite rovce da pregrizu korijen rasada u vrtu

Falsifikovani med zagorčava tržište Srbije

Agrosavjet
-
0
Falsifikovani med zagorčava tržište Srbije

BEOGRAD – Falsifikovani med predstavlja jedan od najvećih problema na srpskom tržištu.

Istraživanja pokreta potrošača iz 2024. godine pokazala su da je čak 88 odsto meda u trgovinama falsifikovano.

Najnovija analiza, sprovedena ove godine, ukazuje na blago poboljšanje – procenat falsifikata sada iznosi 79,13 procenata, prenosi Biznis.rs.

Nasuprot tome, med koji se kupuje direktno od pčelara gotovo uvijek je ispravan.

Stručnjaci ističu da pčelari odgovaraju za kvalitet svog proizvoda samo do trenutka otkupa, što znači da do problema dolazi kasnije – u lancu distribucije i prodaje.

Pročitajte: Da li je med zdraviji od šećera?

Glavni krivci su nesavesni otkupljivači koji, radi većeg profita, na tržište plasiraju falsifikovan med. Ovaj problem ima velike posljedice kako za potrošače, tako i za same pčelare, čiji se kvalitetan proizvod dovodi u pitanje.

U cilju borbe protiv ove pojave Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), u saradnji sa Evropskim pčelarskim savezom (EBA), organizuje Evropski simpozijum „Nauka protiv falsifikatora“.

Ovaj događaj biće održan prvog dana XVI Državnog pčelarskog sajma, 8. februara u Beogradu.

Vjerovanje kaže da ovaj cvijet ne smije da cvjeta u kući

Agrosavjet
-
0
Vjerovanje kaže da ovaj cvijet ne smije da cvjeta u kući

Iako je zima pokazala svoje zube, ovih dana smo već mogli da primijetimo kako se priroda budi kad joj vrijeme nije. Sad ih već ima uveliko gdje god se okrenemo.

Visibabe su se kroz istoriju koristile za ublažavanje bolova. U staroj tradicionalnoj medicini visibabe su korišćene za liječenje glavobolje i kao lijek protiv bolova. Upotrebljavali su je i za ublažavanje simptoma Alchajmerove bolesti.

Ipak, stručnjaci za biljke upozoravaju da su otrovne za ljude, pa ako se pojedu, mogu izazvati povraćanje, mučninu i proliv, pa se s tim ne bi trebalo igrati.

Inače, ova biljka simbolizuje čednost, utjehu, prijateljstvo u nevolji, nadu i čistotu.

Ne bi je trebalo držati u kući jer, prema nekim vjerovanjima, cvjetanje visibabe u kući predstavlja smrt.

U prirodi postoji oko 20 vrsta, a mnogo više nastalo je različitim ukrštanjem u nečijim vrtovima i staklenicima. Ne cvjetaju sve u proljeće, neke zablistaju svojom ljepotom i u jesen.

Postoje ljudi opsjednuti visibabama

Opsjednutost skupljanjem visibabama se naziva – galantofilija. To je zavisnost od sakupljanja ovog cvijeća, a neke od njih nisu nimalo jeftine. Neko je 2015. godine za jednu lukovicu vrste golden fleece (zlatno runo) platio 1.390 funti (oko 1570 evra), prenosi plantlife.org.uk.

Prodao ju je britanski kolekcionar Džo Šerman na eBayu, a on se, osim sakupljanja, bavi i ukrštanjem visibaba. Lani je opet na jednoj zaradio malo bogatstvo. Prodao je lukovicu vrste Galanthus plicatus ili golden tears, (zlatne suze) za 1.850 funti (oko 2.100 evra).

Ispričao je jednom prilikom kako je počeo da sakuplja baš taj cvijet.

“Prvu visibabu dobio sam kada sam imao 23 godine i studirao hortikulturu na Koledžu Writtle u Čelmsfordu. Bio je to Galanthus reginae-olgae, a biljku mi je dao Bil Bejker, koji ju je sakupio na Peloponezu. Sada u svojoj zbirci imam 1.700 različitih vrsta”,  prisjetio se.

Dodao je da je jednom bio pozvan na „visibaba party“, gdje su se okupili zaljubljenici u ovaj cvijet i razmjenjivali iskustva. Mnogi se okupljaju i u grupama na društvenim mrežama, imaju festivale, organizuju razgledanje svojih kolekcija… Kaže da se neki ljudi čude što njihove lukovice mogu biti tako skupe, ali ponekad su potrebne godine i godine ukrštanja, pokušaja i neuspjeha, da se stvori nova vrsta koju kolekcionari poput njega žele da imaju, prenosi Krstarica.

Faktori koji utiču na proizvodnju i sastav mlijeka

Agrosavjet
-
0
Faktori koji utiču na proizvodnju i sastav mlijeka

Na proizvodnju i sastav mlijeka utiču: rasa, faza laktacije, starost grla, muža, zdravstveno i fiziološko stanje, ishrana u periodu odgajivanja, uslovi sredine, ishrana u periodu laktacije, hrana.

Rasa

Proizvodnja i sastav mlijeka predstavljaju rasnu odliku.
Holštajnfrizijska rasa je poznata kao najveći proizvođač mlijeka, dok simentalska rasa daje manje mlijeka. Najčešće je procenat masti u mlijeku obrnuto proporcionalan količini mlijeka, tako da rase koje daju više mlijeka uglavnom imaju manji procenat mliječne masti.

Faza laktacije

Tokom laktacije mijenja se sastav mlijeka. Između 35-60. dana laktacija dostiže maksimum. Poslije toga mliječnost opada po stopi od 2,5% nedeljno. U proizvodnim uslovima postoje određene varijacije u pogledu dužine trajanja laktacije. Početni period laktacije (kolostralni) je specifičan, jer kolostrum ima drugačiji sastav od mlijeka. Poslije toga se sastav mlijeka stabilizuje i sporije mijenja. Procenat mliječne masti se povećava u kasnijim fazama laktacije. U drugoj nedelji laktacije prosečan sadržaj mliječne masti je 3,66%, a u 42. nedelji 4,22%. Slična tendencija se javlja i kod proteina i suve materije, dok procenat laktoze vrlo malo varira.

Starost grla

Količina mlijeka se povećava do pete godine života. Poslije toga dolazi do izvjesnog smanjenja proizvodnje. Povećanje proizvodnje do pete godine života (treće laktacije) povezano je sa razvojem grla. Poseban uticaj ima priprema junica za narednu laktaciju. Obilnija ishrana junica doprinosi da one ranije stasavaju, prije se oplode, ali daju manje mlijeka. Pravilnom ishranom postiže se, s jedne strane, skladniji razvoj grla, a s druge veća proizvodnja mlijeka u prvoj laktaciji.

Muža

U ovom uticaju se razlikuju tri aspekta: promjena u količini i sastavu mlijeka tokom muže, razlike u količini i sastavu mlijeka po četvrtima vimena i razlike u količini i sastavu mlijeka po mužama. Na početku muže mlijeko ima manje mliječne masti, tako da se njen procenat povećava tek poslije nekoliko minuta muže. Poslije toga sadržaj mliječne masti se povećava, a količina mlijeka opada. Najviše masti ima u poslednjim mlazovima mlijeka. Iz zadnjih četvrti krave daju više mlijeka nego iz prednjih. Broj muža u toku dana utiče na količinu i sastav mlijeka. Ako je muža dvokratna krave daju više mlijeka ujutro nego uveče, pri čemu je ujutro sadržaj mliječne masti manji. Kada je muža trokratna krave daju najviše mlijeka ujutro. Takođe, trokratnom mužom se ostvaruje veća ukupna proizvodnja mlijeka za 15-20%.

Pročitajte: Zasušivanje vimena krava

Zdravstveno i fiziološko stanje

U vrijeme estrusa smanjuje se količina mlijeka, što se individualno dosta razlikuje. Različita oboljenja takođe mogu da se odraze na proizvodnju mlijeka. Posebno se pri tome ističu oboljenja vimena i organa za varenje. Ishrana u periodu odgajivanja, intenzitet ishrane junica, utiče na brzinu stasavanja i u nekim slučajevima dovodi do depresije u prvoj laktaciji. Intenzitet ishrane priplodnih junica je prilagođen planiranom uzrastu u periodu teljenja. Kod nas prirast junica u tom periodu najčešće je 600-750g, a ne smije da bude niži od 500g. Takav prirast ne obezbjeđuje normalan razvoj junice i ploda grla kod kojih je ustanovljena steonost.

Ambijentalni uslovi

Iako su toplokrvne životinje, krave reaguju na uslove spoljne sredine. Prije svega to se odnosi na temperaturu ambijenta. U tom pogledu postoji i određena rasna osobenost. Većina naših rasa je iz umjerenog regiona, tako da kod njih postoji određena osjetljivost na preniske i previsoke temperature. U našem klimatskom pojasu smatra se da je gornja granica koju krave mogu bez problema da podnesu 27,5°C. Iznad ove temperature opada konzumiranje hrane i proizvodnja mlijeka. Na 44°C konzumiranje potpuno prestaje. Niske temperature ambijenta takođe mogu da utiču na smanjenje proizvodnje. U našim uslovima na – 4°C mliječnost opada za 4%. Relativna vlažnost vazduha ponekad više utiče na krave od same temperature. Ako je relativna vlažnost vazduha iznad 90%, dolazi do opadanja u proizvodnji mlijeka.

Ishrana u laktaciji

Ishrana je najvažniji činilac koji utiče na količinu, a potom i na sastav mlijeka. Pri tome bi trebalo imati u vidu da ishrana ima najveći uticaj u srednjem dijelu laktacije (koji traje najduže, oko 6 mjeseci). U početnom dijelu laktacije ishrana ima manjeg uticaja jer se jednim dijelom odvija na bazi tjelesnih rezervi stvorenih ranije. Osnovni parametar kojim ishrana utiče na proizvodnju mlijeka je zastupljenost HM u obroku, koja zavisi od odnosa kabaste i koncentrovane hrane. Povećanjem udjela koncentrovane hrane u obroku povećava se ukupna proizvodnja mlijeka, ali se tada smanjuje procenat mliječne masti. Kada se povećava udio kabaste hrane povećava se procenat mliječne masti, ali opada ukupna količina proizvedenog mlijeka. I učestalost hranjenja ima određeni uticaj na količinu i sastav mlijeka. Povećanje nivoa ishrane se postiže povećanim udjelom koncentrata u obroku, što depresivno utiče na procenat mliječne masti. Tada je bolje da se koncentrat daje više puta na dan.

Ipak, pravi put je poboljšanje kvaliteta kabaste stočne hrane. Kada u obroku ima više celuloze stvara se i više sirćetne kiseline koja je prekursor za stvaranje mliječne masti. Krajnji produkt fermentacije skroba iz koncentrata u buragu je najvećim dijelom propionska kiselina. Ona se ne koristi za sintezu mliječne masti već za porast, tako da su obroci bogatiji skrobom podesniji za ishranu tovnih grla. Pojedina hraniva mogu da imaju specifičan uticaj na proizvodnju mlijeka. Poznato je da krave daju više mlijeka kada se u ljetnjim mjesecima hrane svježom kabastom hranom. Međutim, ima slučajeva da u ljetnje vrijeme, zbog čestih oscilacija u sastavu obroka količina mlijeka može da ima velike oscilacije i pri tome bude manja nego u zimskim mjesecima. Postoje podaci da krave daju više mlijeka na paši nego kada im se hrana daje pokošena. Razlog za to je što one, kada se hrane slobodno, mogu da proberu kvalitetniju hranu. Zamjena sijena silažom dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka. Ishrana zelenom hranom u proljeće, kada je u biljnoj masi više vlage, djeluje depresivno na procenat mliječne masti. Veoma je važno da se pri svakoj promjeni obroka kravama (odnosno populaciji mikroorganizama u buragu) omogući da se postepeno priviknu. Taj period može da traje duže ili kraće, ali je najčešće, zavisno od promjene, od jedne do dvije nedelje.

Kvalitet hrane

Nivo ishrane, svarljivost hraniva i koncentracija obroka imaju veći uticaj na proizvodnju mlijeka, nego bilo koje pojedinačno hranivo. Sastav mlijeka se putem ishrane može promjeniti. Pri tome najlakše dolazi do promjena u procentu mliječne masti. Udio proteina je nešto teže izmijeniti, dok se na zastupljenost mliječnog šećera praktično ne može uticati. Trebalo bi imati u vidu da u organizmu krave postoje jaki mehanizmi koji nastoje da održe proizvodnju i sastav mlijeka. Ako je potrebno, one koriste i tjelesne rezerve (masno tkivo) da bi održale proizvodnju mlijeka. Jedan kilogram tjelesne mase obezbjeđuje energiju za 6-7kg mlijeka, ali proteina samo za 3-4kg. Stoga je deficit proteina više izražen problem. Udio vlakana u obroku bitno utiče na sadržaj mliječne masti. Opadanje udjela mliječne masti je normalna pojava pri prelasku sa zimskog na ljetnji obrok, što se ublažava davanjem određene količine sijena. Davanje obroka sa većim udjelom repe može da dovede do smanjenja sadržaja mliječne masti. Takođe, ako se kabasta hrana suviše usitni, ona se manje koristi za sintezu sirćetne kiseline što dovodi do opadanja sadržaja mliječne masti. Postoje specifični obroci kojima se može uticati i na sastav mliječne masti. Hraniva koja daju takve efekte su palmina i kokosova sačma koje su bogate zasićenim masnim kiselinama. Mliječna mast ima sposobnost da upije određene mirise i ukuse što stvara poteškoće prerađivačima mlijeka. Neke biljke mogu da budu nosioci tih mirisa. To je posebno izraženo kod crnog i bijelog luka, a u manjoj mjeri i uljane repice, kao i nekih vrsta silaže. Kada se muža obavlja u otvorene posude može da dođe i do indirektne kontaminacije mlijeka. U mlijeku mogu da se nađu i neke nepoželjne supstance porjeklom iz hrane. To se posebno odnosi na mikotoksine, pesticide, herbicide kao i rezidue lijekova koji se koriste za liječenje nekih oboljenja krava.

Izvor: pssrs.net

Mjere za produžavanje faze mirovanja kod voćaka

Agrosavjet
-
0
Mjere za produžavanje faze mirovanja kod voćaka

Jedan od načina koji se pokazao kao dobar  kao  mjera koja može pomoći da se posljedice temperaturnih kolebanja  tokom ovog perioda ublaže je krečenje voćnih stabala . Krečenje stabala obavezno se radi u jesen, ali se može primijeniti u 2-3 navrata tokom jeseni i zime. Recept po kome se priprema krečna čorba je 5 kg negašenog kreča, 0.5 kg kuhinjske soli i 0.25 kg sumpora, dodati vodu  i o staviti smjesu da odstoji 2 dana da bi se ljepljivost povećala i tada je primeniti.

Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijevanje stabla. Na taj način usporava kretanje sokova  i kretanje vegetacije se može odložiti  za nekoliko dana . Ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća , prije svega kajsije, breskve, šljive i višnje i kod kojih ova temperaturna kolebanja mogu i izazvati kretanje vegetacije.

Preporuka je i da se rezidba zasada voća u ovoj godini pomjeri za neki kasniji period , jer zimskom rezidbom podstičemo aktivnost voćaka i one tada postaju osjetljivije na niske zimske temperature koje mogu uslijediti  posle ovako dugog i lijepog vremena. S obzirom na to da je i jesen bila duga i jako lijepa sa dosta visokim temperaturama za doba godine, diferenciranje cvijetnih pupoljaka je dugo trajalo i u takvim uslovima voćni zasadi su posebno osetljivi na nagli  pad i porast temperature u narednom periodu.

Pročitajte: Krečenje stabala voća – Uzaludan posao ili dobra zaštita?

Jedan od načina koji se pokazao kao dobar  kao  mjera koja može pomoći da se posljedice temperaturnih kolebanja  tokom ovog perioda ublaže je krečenje voćnih stabala . Krečenje stabala obavezno se radi u jesen, ali se može primijeniti u 2-3 navrata tokom jeseni i zime. Recept po kome se priprema krečna čorba je 5 kg negašenog kreča, 0.5 kg kuhinjske soli i 0.25 kg sumpora ,dodati vodu  i o staviti smesu da odstoji 2 dana da bi se lepljivost povećala i tada je primeniti.

Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijevanje stabla. Na taj način usporava kretanje sokova  i kretanje vegetacije se može odložiti  za nekoliko dana . Ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća , prije svega kajsije, breskve, šljive i višnje i kod kojih ova temperaturna kolebanja mogu i izazvati kretanje vegetacije.

Preporuka je i da se rezidba zasada voća u ovoj godini pomjeri za neki kasniji period , jer zimskom rezidbom podstičemo aktivnost voćaka i one tada postaju osjetljivije na niske zimske temperature koje mogu uslijediti  poslije ovako dugog i lijepog vremena. S obzirom na to da je i jesen bila duga i jako lijepa sa dosta visokim temperaturama za doba godine, diferenciranje cvijetnih pupoljaka je dugo trajalo i u takvim uslovima voćni zasadi su posebno osetljivi na nagli  pad i porast temperature u narednom periodu.

Dipl.ing. Snežana Dragićević-Filipović

PSSS Čačak

1...91011...1.008Stranica 10 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia