Naslovnica Blog Stranica 10

Stiže proljeće, a s njim i krtice – kako se zaštititi?

Dolaskom leta i lepog vremena mnogi povrtari, ali i vlasnici dvorišta imaju problem sa brojnim štetočinama. Krtice spadaju u najdosadnije štetočine koje kopajući tunele ispod zemlje uništava povrće. Deo iskopane zemlje izbacuju po površini pa krtičnjaci narušavaju lepotu dvorišta. Svi koji su imali probleme sa ovim štetočinama znaju koliko je teško otarasiti se krtica kad se jednom nasele u bašti ili dvorištu.

Postoje brojni hemijski preparati, patrone protiv krtica ali ako niste ljubitelj ubijanja ovih životinja postoji i drugi mnogo bezbolniji, ali efikasniji načini kako da ih se otarasite.

Predstavljamo vam predstavlja 7 biljaka od kojih krtice beže glavom bez obzira. Ne samo što ćete ih oterati ove sezone već se nikad više neće vratiti u vaše dvorište ili baštu.

  1. Neven

Ovaj prelepi lekoviti cvet žuto – narandžaste boje obija mnoge štetočine: paukove, zmije i komarce, a ne vole ga ni krtice. Neven ima jaku, oštru aromu koja se ne dopada krticama. Možete posaditi neven uz ivicu bašte ili dvorišta kako biste stvorili barijeru za vaš travnjak držeći ove štetočine podalje od vas. Osim toga, neven je korisno imati u blizini jer korenje emituje hemikaliju poznatu kao alfa-tertienil u zemlju (fototoksin), koja je toksična za nematode. Neven je cveće koje voli sunce, ne smeta mu suša i ne zahteva posebnu brigu. Voli suvlje zemljište pa se pobrinite da imate dobru drenažu tla tamo gde sadite neven. Zalivanje je dovoljno jednom nedeljno čak i tokom letnjih vrućina. Baštenski neven nije toksičan za kućne ljubimce pse i mačke tako da možete slobodno da ih pustite da se igraju u blizini ovog cveća.

2. Narcis

Još jedno cveće koje će podalje od vašeg dvorišta držati štetočine je narcis. Ovo cveće cveta u rano proleće, a sama biljka je takođe prilično izdržljiva. Lukovica ovog cveća je toksična za krtice što one dobro znaju pa se klone dvorišta u kome raste narcis. Lukovica sadrži hemijski likorin, koji će aktivno držati podalje ne samo krtice već i veverice, miševe i voluharice. Jedini problem je što je narcis toksičan i za pse i mačke, pa vodite računa na kom mestu u dvorištu ćete ga posaditi. Kad ih jednom posadite cvetaće godinama, a osim zalivanja jednom nedeljno tokom vegetacije potrebno je i uklanjanje osušenih listova.

3. Ukrasni luk

Ukrasni luk je raskošan cvet jarko ljubičaste boje u obliku kugle. Ovaj cvet obožavaju pčele, ali krtice beže od njega zbog izuzetno jake arome luka koja se javlja čak i kad se list protrlja između prstiju. Njihova aroma odbija i druge glodare i štetočine. Ukrasni luk je izuzetno lepa dekoracija u bašti, ne zahteva praktično nikakvu negu, osim povremenog zalivanja i to pod uslovom da nema kiše tokom leta. Ukrasni luk je takođe toksičan za pse, mačke i decu, pa izbegavajte da ga sadite na mestima gde vaši mališani ili kućni ljubimci mogu doći u dodir sa njim.

4. Ricinusov pasulj

Ricinusov pasulj je gusta, žbunasta biljka koja cveta od početka avgusta do jeseni. Ima listove u obliku zvezda sa crvenim, šiljastim mahunama i semenom koje podsećaju na pasulj po čemu je i dobio ime. Seme ove biljke sadrži opasan rinin koji je sedam puta otrovniji od otrova kobre. Određenu dozu otrova sadrži cela biljka zbog čega krtice izbegavaju da se pojave u njegovoj blizini. Ricinusov pasulj je vrlo otrovan za kućne ljubimce i ljude. Pojedina istraživanja ukazuju da samo četiri semenke mogu biti fatalne za odraslog čoveka ukoliko ih pojede. Zato dobro razmislite da li želite ovakvu biljku u blizini ili ipak odaberite neko bezbednije sredstvo za borbu protiv krtica.

Pročitajte: Zova u borbi protiv KRTICE!

5. Beli luk

Beli luk je izuzetno zdrav za čoveka i smatra se za najbolji prirodni antibiotik. Njegova jaka i snažna aroma tera sve vrste štetočina od miševa, pacova, mrava do komaraca i naravno krtica. Beli luk sadrži veliku količinu sumpornog jedinjenja kome duguje specifičan miris. Pojedini stručnjaci savetuju da izgnječite glavice belog luka i stavite na ulaz u krtičnjak, pa će ove štetočine pobeći i nikad se neće vratiti u vaše dvorište ili baštu. Ukoliko posadite beli luk imaćete uvek svež i ukusan začin a nećete brinuti od štetočinama. Beli luk je toksičan za pse i mačke, pa ih držite podalje od ovog povrća.

6. Fritilarija

Fritilarija poznata i pod imenom Carska kruna je ukrasna biljka iz porodice ljiljana. Cveta u raznim jarkim bojama, a cvetovi nalik na krunu nehajno vise sa stabljike koja može da dostigne visinu i do jednog metra. I ovo cveće raste iz lukovice koje krtice ne vole zato što njena aroma podseća na miris tvora. Osim krtica ovo neobično cveće držaće podalje glodare, veverice, poljske miševe i druge štetočine. Fritilarija dobro raste na punom suncu ili u delimičnoj senci. Zahteva redovno zalivanje barem jednom nedeljno a u vreme letnjih suša i češće. Ova biljka je toksična za mačke, pse i decu o čemu treba voditi računa kada gajite ovu biljku.

8. Crni luk

Običan domaći crni luk nezamenljivo je povrće u srpskoj kuhinji ali i sjajan način da oterate krtice. Slično kao i beli luk, njegov miris je dovoljno jak da drži krtice što dalje od vaše bašte ili dvorišta. Luk je zgodan i za odbijanje glodara i zmija, a ako ga posadite oko područja koje želite da zaštitite, stvarate podzemnu barijeru koju će krtice aktivno izbegavati. Luk nije zahtevan za uzgoj, sadi se na sunčano mesto u rano proleće i zaliva se jednom nedeljno tokom perioda vegetacije. U zavisnosti od vremenskih uslova spreman je za vađenje tri do četiri meseca nakon setve. Takođe, treba voditi računa da je crni luk toksičan za pse i mačke.

Izvor: Agrobiznis magazin

Uz crni luk uvijek posadite ovu biljku: Prinos nikad veći, a plod krupan i zdrav

Bilje svojim mirisom odbija štetočine, pa ih je dobro posaditi uz ivicu gredice, a prostor možete bolje iskoristiti tako što ćete jedno do drugog saditi različite vrste povrća. U povrtnjaku je važno da se smenjuju biljke koje imaju različite zahteve.

Tradicionalno, ovo se rešavalo plodoredom, ali danas mešovite kulture postaju sve popularnije. Sadnja više različitih biljaka na istoj gredici bolje iskorištava prostor, tako da su mešani usevi posebno pogodni za manje bašte.

Dok se na poljima biljke sade u ravnim redovima sa dosta razmaka između njih kako bi se olakšao pristup teškoj mehanizaciji, u bašti nam neće smetati nešto gušće zasađene biljke. Naprotiv.

U mešovitoj kulturi, kao i u prirodi, biljne zajednice rastu neposredno jedna pored druge tokom vegetacije. Tako njihovo lišće zasjenjuje tlo i štiti njegovu vlagu od isparavanja. Smišljena mešana kultura na jednoj gredi mora da se dopuni, kako nadzemno tako i podzemno. Biljke moraju biti odabrane tako da ne ugrožavaju jedna drugu svojim listovima i plodovima i uvek mora biti dovoljno prostora za svetlost i vazduh.

Harmonična suplementacija je posebno važna u predelu korena. Korenasto povrće tako savršeno dopunjuje lisnato povrće, dok bi za podzemni prostor moglo da se takmiči sa biljkama iz iste porodice.Važno je kombinovati biljke koje ne crpe iste materije iz zemlje i nisu podložne istim bolestima.

Cvekla

Cvekla bolje uspeva ako se sadi pored luka, mladog luka, bosiljka, pasulja, zelene salate, kupusa ili paradajza. Ako se sadi pored luka, odbija neke insekte i korov.

Plavi patlidžan

Možete pokušati da zaštitite patlidžan od napada štetočina tako što ćete pored njega posejati amarant ili pasulj.

Luk

Luk se najčešće sadi pored šargarepe jer odbija šargarepinu muvu, a šargarepa crnu muvu. Ako kamilicu posadite pored luka, poboljšaćete njen miris.

Paradajz

Bosiljak odbija belu mušicu (Trialeurodus vaporarium). Dobro ide uz paradajz. Na kraju svake stabljike paradajza posadite tri sadnice bosiljka. Dobri susedi paradajzu su i zelena salata, cikorija, beli luk, korabica, šargarepa, kukuruz, grašak, rotkvice, suncokret, crni luk, beli luk, cvekla, celer i kim. Ne slaže se sa komoračem i graškom, a poželjno je saditi što dalje od krompira.

Beli luk

Zasađeno u blizini ruža odbija vaške. Ako se sadi oko voćaka, efikasan je protiv voćnog moljaca. Štiti od uvijanja listova breskve i krastavosti jabuke. Paradajz odbija grinje u blizini. Međutim, pasulj, grašak i kupus ne tolerišu njegovu blizinu.

Brokoli Bolje raste kada se sadi pored kopra ili nane. Odlično se slaže i sa jagodama.

Pasulj

Niski pasulj je dobro saditi pored suncokreta ili cikorije jer voli polusenku. Sve vrste pasulja dobro je saditi pored kukuruza, krompira i celera, jer ove biljke zahtevaju dosta hranljivih materija, a pasulj fiksira azot. Manja je verovatnoća da će ga napasti štetočine ako se pored njega posade petunije. Jače raste pored grla, piše Dom i dizajn.

Izvor: krstarica

Zašto golubovi izbjegavaju bijelu boju i kako to iskoristiti da spasite cvijeće i baštu?

Većina stanovnika urbanih područja smatraju golubove ozbiljnim štetočinama, jer mogu da prenesu razne bolesti, da zaprljaju prostor i naprave probleme brižljivo uređenim zelenim površinama. No, ako želite da ih se otarasite, postoji rešenje. Ovo je najlakši način da oterate golubove iz svog vrta.

Golubovi su svestrane ptice koje naseljavaju svaki kraj sveta. Mnogi ih vole, hrane ih po gradskim trgovima, ali mnogima i smetaju. S razlogom, jer mogu da naprave ozbiljnu štetu, te ih s razlogom nazivaju „letećim pacovima“. Ako imate baštu ili terasu, verovatno se suočavate sa istim problemima.

Ove ptice su svaštojedi, ali se prvenstveno hrane semenjem, žitaricama, biljkama i njihovim plodovima. Dobro se prilagođavaju svim uslovima, od seoske idile do gradske vreve, a kada njihovo prisustvo postane smetnja bilo bi poželjno što pre ih se rešiti.

Za baštovane, šteta koju nanose golubovi može biti posebno frustrirajuća jer su ove ptice sposobne da unište mlade biljke, povrće, voće. Ako imate baštu punu prelepog cveća o kojem brinete sa velikom pažnjom, imajte na umu da ih jedna boja posebno odbija.

Pročitajte: Zašto rijetko viđamo mladunce golubova?

Kao što bik reaguje na crveno, tako golubovi reaguju na belo jer ih upozorava na opasnost, kažu eksperti. Dakle, posadite što više belog cveća! Ruža, hrizantema, magnolija, hortenzija – izbor je ogroman.

Prostor možete da ukrasite i nekim belim kipom, koji će ih podsetiti na njihove prirodne neprijatelje – mačke, orlove, sokolove. Kad pod sobom ugledaju nešto belo, dobro će razmisliti pre nego što slete u vaš rajski vrt i naprave štetu.

Izvor: zena.blic.rs

Jaka rezidba voćaka – prednosti, rizici i uticaj na rodnost

Jaka rezidba voćaka ima značajan uticaj na rast, razvoj i rodnost stabla. Evo glavnih posledica koje donosi:

  1. Snažan porast novih grana – Jaka rezidba podstiče bujan vegetativni rast, jer voćka nastoji da nadoknadi izgubljenu masu. Ovo može dovesti do prekomernog razvoja mladih izdanaka na uštrb formiranja plodova.

  2. Odlaganje rodnosti – Voćke koje su jako orezane često kasnije stupaju u rod, jer je energija usmjerena na rast grana, a ne na formiranje cvijetnih pupoljaka.

  3. Smanjenje prinosa u kratkom roku – Jaka rezidba može smanjiti broj rodnih pupoljaka, što znači da će prinos u prvoj sezoni nakon rezidbe biti manji.

  4. Bolja osvetljenost krošnje – Uklanjanjem gustih i suvišnih grana poboljšava se prozračnost i osvijetljenost krošnje, što doprinosi kvalitetu plodova i smanjenju rizika od bolesti i štetočina.

  5. Produžavanje životnog vijeka stabla – Redovno i pravilno izvođenje jake rezidbe može doprineti dužem životnom veku voćke, jer sprječava iscrpljivanje stabla prekomjernim rodom.

  6. Veći kvalitet plodova – Iako u početku može doći do manjeg roda, plodovi koji se formiraju su obično krupniji i kvalitetniji zbog bolje raspodjele hranljivih materija.

  7. Rizik od „vodenih lastara“ – Nakon jake rezidbe često se pojavljuju tzv. vodopije ili vodeni lastari, koji su snažni, ali beskorisni izdanci i mogu smanjiti produktivnost stabla ako se ne uklone.

  8. Povećana otpornost na bolesti – Uklanjanjem oštećenih i starih grana smanjuje se rizik od razvoja gljivičnih infekcija i drugih biljnih oboljenja.

Jaka rezidba se preporučuje kod zanemarenih stabala, podmlađivanja starijih voćaka i korekcije nepravilnog rasta, ali zahtijeva pažljivo planiranje kako ne bi imala negativne posljedice na rodnost i dugovječnost stabla.

Prirodni insekticidi – zaštita biljaka bez hemikalija

Svaki ljubitelj biljaka zna koliko insekti mogu biti naporni.

Umjesto da koristite agresivne hemikalije, probajte prirodne insekticide koji su efikasni, ali i bezbjedni za ljude, životinje i okolinu, navode Nezavisne novine

Rastvor sapuna i vode

Ovaj jednostavan insekticid pomaže u borbi protiv lisnih vaši i grinja. Pomiješajte jednu kašiku tečnog sapuna sa litrom vode i poprskajte listove biljke. Ovaj rastvor razlaže spoljašnji omotač insekata, a potpuno je bezopasan za biljke.

Bijeli luk i ljuta paprika – moćni tandem

Ovaj prirodni insekticid odbija mnoge štetočine. Usitnite dva čena bijelog luka i jednu ljutu papriku, prelijte sa litrom tople vode i ostavite da odstoji preko noći. Procijedite i poprskajte biljke.

Ulje od neema

Ovo ulje potiče iz drveta neem i djeluje kao prirodni repelent protiv širokog spektra insekata. Pomiješajte 5 ml ulja neema sa litrom vode i nekoliko kapi sapuna. Poprskajte biljke svaka dva dana.

Rastvor sirćeta

Blaga kiselost sirćeta odbija mnoge insekte. Pomiješajte jedan dio sirćeta sa tri dijela vode i poprskajte biljke ujutru ili uveče. Ne koristite ovu metodu previše često kako ne biste zakiselili zemlju.

Pepeo i brašno

Mješavina pepela i brašna pomaže u borbi protiv puževa i gusjenica. Pospite oko biljaka kako biste stvorili barijeru.

Cimet i kafa – prirodni zaštitnici

Cimet odbija mrave i gljivične bolesti, dok talog kafe pomaže u zaštiti od puževa i komaraca. Pospite oko biljaka ili dodajte u kompost.

Prirodni insekticidi su odličan način da zaštitite biljke bez ugrožavanja zdravlja i životne sredine. Isprobajte ove metode i uživajte u zdravom vrtu, bez hemikalija.

Izvor: nezavisne

Pripremite baštu za proljeće uz ovu sjajnu zamjenu za pesticide

Soda bikarbona se vijekovima koristi kao pomoć pri čišćenju kuće, dezinfekciji, kao prva pomoć za ljepotu i zdravlje, ali da li ste znali da može da se koristi i kao pomoć u bašti.

1. Soda bikarbona umjesto pesticida

Da biste suzbili štetočine, soda bikarbona je 100 puta efikasnija i bolja od pesticida. Možete da napravite organski sprej za pesticide koji može da ubije insekte koji oštećuju biljke, kao što je grinje pauka, a da pri tome ne naštete korisnim insektima, nama i našoj planeti.

Izmiješajte kašičicu sode bikarbone, jednu trećinu šoljice maslinovog ulja i jednu šoljicu vode. Dobro izmiješajte ovu kombinaciju tako da se soda bikarbona dobro rastvori, pa stavite sve u raspršivač i isprskajte biljke.

Ako se borite sa gljivičnim bolestima biljke, prskajte ih ovim rastvorom svaka dva dana dok se biljka ne izliječi. Koristite ovaj sprej i na ružama, na vinovoj lozi i grožđu kada se pojavi plod.

Kako biste odbili insekte, napravite sprej od kašike maslinovog ulja, kašike sode bikarbone i nekoliko kapi tečnog sapuna i sve to razblažite u 5 litara vode.

Ovu tečnost prskajte jednom u tri dana da biste spriječili insekte da unište vaš povrtnjak.

Ako imate problem sa mravima možete ih uništiti na njihovom izvoru i to kombinacijom sode bikarbone, šećera i sirćeta. Jednostavno dodajte pet kašičica šećera u prahu u posudu i pomiješajte ga sa sodom bikarbonom. Nemojte koristiti kristal šećer već isključivo onaj u prahu jer su mravi dovoljno pametni da razdvoje zrna sode bikarbone od šećera.

Kada budu jeli sodu bikarbonu pomiješanu sa šećerom, to će ih uništiti. Da biste bili sigurni da ste ubili sve mrave, uzmite jabukovo sirće u raspršivač pa isprskajte put mrava. To će ih sigurno ubiti jer sirće sadrži fungicid koji je smrtonosan za mrave, piše Stil.Kurir.

2. Testiranje PH vrijednosti zemljišta

Pojedine biljke se gaje isključivo u kiselom zemljištu, dok druge vole alkalno. Stoga morate da znate PH vrijednost zemljišta i da prema njemu gajite biljke.

Testirajte svoje zemljište uz pomoć sirćeta i sode bikarbone:

U nekoliko čašica nakupite zemlju iz sa različitih dijelova bašte ili dvorišta. U jednu čašicu sa zemljom sipajte sirće. Ako zemlja počinje da se pjenuša, to znači da vam je zemljište alkalno. Što znači da joj je PH iznad 7.

Ako nema reakcije, uzmite drugi uzorak i u njega sipajte sodu bikarbonu i malo vode. Ako zemlja počne da se pjenuša, znači da joj je PH ispod 7 što znači da imate kiselo zemljište.

3. Ljepši cvjetovi uz pomoć sode bikarbone

Za cvijeće koje uspjeva samo u alkalnom zemljištu, kao što su hortenzije, begonije i geranium, možete ih podstaći da još ljepše cvjetaju uz pomoć sode bikarbone. Samo rastopite malo sode bikarbone u vodi prije nego sa njom zalijete cvijeće.

Ako hoćete da hortenzije duže traju u vašoj vazi u kući, uradite isto. U vodi razmutite sodu bikarbonu pa u tu kombinaciju stavite hortenzije. Nedjeljama će krasiti vašu kuću.

4. Eliminiše puževe

Ako želite da se oslobodite puževa u vašoj bašti, zapamtite, ne morate da koristite hemikalije. Dovoljno je da pospete sodu bikarbonu pravo na njih i oni će umrijeti. Možete i oko biljaka da napravite „zaštitnu stazu“ od sode bikarbone tako što ćete je sipati direktno na zemljište.

5. Napravite paradajz da bude sladak kao jabuka

Jednostavno smanjite kiselost zemljišta oko paradajza tako što ćete po zemlji posuti sodu bikarbonu. Ovo će učiniti da vaš paradajz ima sladak i pun ukus.

6. Podmladite biljke

Soda bikarbona ima to svojstvo da podmladi biljke. Poslije tretmana sa sodom bikarbonom, cvijeće će bujati i cvjetati kao nikad prije. Dovoljno je da napravite rastvor vode sa sodom bikarbonom i malo morske soli (u pet litara vode rastvorite kašiku sode bikarbone i kašiku morske soli). Sa ovom kombinacijom zalivajte biljke, žbunove, živu ogradu i sve što želite da buja i raste.

7. Ubija korov

Onaj korov koji ne želite da vam raste oko kuće možete uništiti sodom bikarbonom. Korov dobro zalijte pa onda na njega obilato sipajte sodu bikarbonu. Vodite računa da je ne stavljate direktno na biljke koje želite, jer ona može da sprži biljku u korijenu.

8. Ubija crve na kupusu, karfiolu ili brokoliju

Pomiješajte jednake dijelove sode bikarbone i brašna pa sa tom mješavinom pospite kupus, karfiol ili brokoli. Crvi, kada osjete sodu bikarbonu, umrijeće istog dana.

9. Očistite ruke nakon radova u bašti

Ko je radio u bašti zna kako ruke upiju zemlju i da se ta prljavština teško skida. Sada možete da očistite ruke sodom bikarbonom i to bez muke. Na mokre ruke nanesite sodu bikarbonu pa trljajte i vidjećete kako prljavština iz pora nestaje, prenosi Krstarica.

Koliko trebaju biti duboke i široke rupe za sadnju voća?

Mnogi voćari, amateri, muku muče da pogode pravu veličinu rupa. Jedno je sigurno. Rupa ne treba da bude preduboka. Voćkama ne trebaju prevelike, odnosno, preduboke i preširoke rupe. Najbolja dubina je od 50 do 60 centimetara, a širina od 40 do 50 centimetara.

Dublja rupa, problem za kalem

Veće dimenzije nisu potrebne zato što veća dubina znači da se na dno rupe može staviti više lopata stajnjaka i NPK đubriva, što nije loše za sadnicu, ali problem može da predstavlja visina kalema, odnosno, spojnog mjesta.

Ako je nisko, a kalem mora biti minimalno pet centimetara iznad zemlje, voćka može biti posađena plitko, što dovodi do jačeg rasta izdanaka iz spavajućih pupova i slabijeg rasta voćke. Korijen je daleko od hranjljivih materija u vidu stajnjaka i mineralnog đubriva.

Ako je kalem visoko na sadnici, korijen se može spustiti niže, ako je rupa dublja, ali opet mora biti iznad tla. Mnogi voćari kopaju rupe i do 80 centimetara dubine i 60 centimetara širine, što je potpuno bespotrebno jer, osim problema s kalemom, treba mnogo vremena da se takva rupa zatrpa.

Neki voćari malim bagerom kopaju rupe što, takođe, dovodi do teže kontrole dubine rupe i njenog nepravilnijeg oblika, a isto je potrebno više vremena da se sadnica posadi.

Bolje kopati nego bušiti svrdlom

Dakle, dubina 50 do 60 centimetara i širina 40 do 50 sasvim su dovoljne za sadnju jer onda korijen ima dovoljno prostora da se nesmetano razvija. Rupa može biti četvrtasta ili kružna i opet su bolje takve rupe nego da se sade u rupe koje se buše svrdlom. Tako bušene rupe obično su dubine i do metar, ali je korijenu teže da se probija kroz glatke zidove koje svrdlo ostavi za sobom, nego kada se rupa kopa lopatom.

Biljka koristi više energije, a zbog dubine, korijenu su stajnjak i mineralno đubrivo najčešće daleko zbog višeg sloja zemlje koji se stavlja iznad njih.

I da. Najvažnije je da zemlja koja se iskopa bude što više mrvičasta prilikom vraćanja nazad u rupu. Veći busenovi otežavaju razvoj korijena, prenosi Agroklub.

Upotreba solarnih panela u navodnjavanju

Solarna energija dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost. Solarne elektrane u poljoprivredi su instalacije koje koriste solarnu energiju za proizvodnju električne energije koja se koristi u poljoprivrednim operacijama. Ove elektrane obično koriste solarni panel sistem za prikupljanje sunčeve svetlosti i pretvaranje iste u električnu energiju.

Korišćenje solarnih panela u navodnjavanju predstavlja inovativan pristup koji spaja obnovljivu energiju sa poljoprivrednim procesima, donoseći brojne ekonomske i ekološke benefite. Ova tehnologija omogućava poljoprivrednicima da koriste sunčevu energiju za pogon sistema za navodnjavanje, smanjujući troškove energije i oslanjajući se na čistu i održivu formu snadbjevanja energijom. Solarni paneli pretvaraju sunčevu energiju u električnu energiju putem fotonaponskih ćelija.

Ova električna energija se može koristiti za rad pumpi koje izvlače vodu iz izvora vode (poput bunara, rijeka ili iz dubljih slojeva zemljišta) i distribuiraju je na poljoprivredne parcele kroz sisteme za navodnjavanje. Ovakav sistem omogućava kontinuirano snabdevanje vodom bez potrebe za direktnim priključivanjem na električnu mrežu, što je posebno korisno u ruralnim područjima gde je pristup električnoj energiji ograničen ili nedostupan. Prednosti korišćenja solarnih panela u navodnjavanju su mnogobrojne.

Prvo, smanjuju troškove poljoprivrednicima jer ne zahtjevaju plaćanje računa za električnu energiju. Umesto toga, investicija u solarni sistem može dugoročno rezultirati značajnim uštedama, s obzirom na to da je sunčeva energija besplatna i obnovljiva. Takođe, solarni paneli smanjuju emisiju štetnih gasova i negativan uticaj na životnu sredinu, što doprinosi održivosti poljoprivredne proizvodnje.

Ova tehnologija takođe omogućava veću fleksibilnost u planiranju navodnjavanja. Budući da solarni paneli proizvode električnu energiju tokom dana, kada je sunčeva svetlost najjača, poljoprivrednici mogu optimalno rasporediti vreme navodnjavanja kako bi maksimalno iskoristili dostupnu energiju. Ovo može rezultirati efikasnijim korišćenjem vode i boljim prinosima usjeva.

Implementacija solarnih panela u navodnjavanje može takođe doprinijeti ruralnom razvoju, pružajući poljoprivrednicima pristup naprednoj tehnologiji koja poboljšava produktivnost i održivost njihovih operacija. Pored toga, ova tehnologija može privući investitore u poljoprivredni sektor, podstičući ekonomski rast i stvaranje radnih mesta u ruralnim područjima. Uz sve ove koristi, važno je napomenuti da implementacija solarnih panela u navodnjavanje zahtjeva početnu investiciju u opremu i instalaciju.

Međutim, dugoročne uštede i koristi koje pruža ova tehnologija često prevazilaze početne troškove, čineći je atraktivnim izborom za poljoprivrednike.

Kad je riječ o primjeni solarnih panela u poljoprivredi, važan faktor koji direkno utiče na tržišno pozicioniranje je i veća konkurentnost hrane koja je proizvedena pomoću čiste energije.

Iako su solarni paneli u poljoprivredi još u fazi istraživanja, dosadašnji rezultati sugerišu da bi uskoro mogla da bude primijenjena sve više u svim granama poljoprivrede i kako se tehnologija bude razvijala, agrosolari bi mogli da pomognu poljoprivrednicima širom svijeta da proizvode više hrane i energije.

Prihrana i zaštita ozimih žitarica

0

Kod ozimih biljaka postepeno kreće vegetacija i vrijeme je da se obavi prva prihrana biljaka. U proteklih nekoliko dana imamo porast dnevnih temperatura, mada još uvijek imamo niske noćne i jutarnje temperature, praćene mrazom. Poželjno je da se prva prihrana pšenice obavi kada biljke imaju razvijena 3-4 stalna lista i kada se tamperatura vazduha ustabili na oko 10°S, a temperatura zemljišta u zoni korjenovog sistema iznad 5°S.

Prihranu nije dobro obaviti suviše rano i pri niskim temperaturama jer su biljke još u fazi mirovanja. Najbolje izvršiti prema prethodno urađenim analizama i potrebama biljaka za određenim hranjivima i to u više navrata.

Normativi đubriva za prihranu zavise od više faktora: klimatskih uslova, vrste i stanja usjeva, potreba pojedinih sorti, kvaliteta zemljišta i količine koja je data u osnovnom đubrenju.

Za prvu prihranu pošto je zemljište još uvjek hladnije, a biljke nedovoljno razvijene najbolje je primjeniti azotno đubrivo u lako pristupačnom amonijačno-nitratnom obliku, a to je KAN 27% u količini od 150-250 kghha (zavisno od prethodno pomenutih faktora).

Druga prihrana obavlja se u fazi vlatanja mjesec dana nakon prve prihrane, kada su biljke već razvijene i temperature više. Zavisno od stanja i vrste usjeva može se obaviti UREOM sa ostatkom predviđene količine azota za prihranu.

Nakon prve prihrane potrebno je redovno obilaziti usjeve, utvrditi prisustvo bolesti, uskolisnih i širokolisnih korova i štetočina.

Kada je u pitanju zaštita od korova voditi računa o zastupljenosti i vrsti korova, fazama razvoja korova i usjeva, izboru sredstva, dozi primjene i vremenskim usovima. Posebno voditi računa koji herbicid, odnosno aktivnu materiju primjeniti kada je u pitanju zaštita zobi od korova, jer je zob najosjetljivija na pojedine herbicide.

Najveći broj herbicida primjenjuje se kada su dnevne temperature od 5-25 °S, a noćne iznad 5°S. U suprotnom uticaj niskih temperatura na herbicidni tretman može dovesti do fitotoksičnosti biljaka. U zavisnosti od vremena sjetve pšenice i ječma herbicidnu zaštitu najbolje je obaviti u periodu od bokorenja do pojave prvog koljenca, mada se neki herbicidi primjenjuju i do drugog koljenca.

Takođe, u slučaju zajedničke primjene herbicida i fungicida voditi računa o kompatibilnosti preparata, jer u suprotnom može doći do fitotoksičnosti biljaka.

Prema svemu navedenom veoma je bito da se tretmani izvrše pravovremeno, kako bi se postigao najbolji učinak i smanjili dodatni troškovi.

Pored navedenih mjera neophodan je i monitoring glodara koji znaju napraviti takođe velike štete na usjevima. Potrebno je pregledati da li ima aktivnih rupa od miševa, voluharica i krtica. U slučaju povećane brojnosti u aktivne rupe postavljaju se mamci koji se zatrpavaju zemljom da nebi došli u kontakt sa domaćim životinjama, pticama i divljači.

Posadite mladi krompir u martu i u junu ćete dobiti proizvod koji će vas hraniti do zime

Krompir je većini omiljeno povrće jer je od njega moguće spremiti bezbroj jela, a osim toga, svako će biti preukusno. Oni koji imaju svoje parče zemlje mogu ga i sami posejati i ubirati njegove plodove. A ukoliko želite da celo leto uživate u mladim krompirićima, mart je idealno vreme da ga posadite.

Mladi krompir se obično seje kao krtola. Krtole su poznate i kao semenski krompir i mogu se sejati od ranog proleća pa nadalje. Ključno je da se uverite da je rizik od mraza prošao pre nego što posadite krompir, jer bi to moglo da ugrozi vaš usev.

Mladi krompir možete sejati između marta i aprila, iako to može da varira u zavisnosti od temperature.

Pre sadnje krompira, pripremite svoj povrtnjak i podesite optimalne uslove za uzgoj dodavanjem kvalitetnog komposta u zemlju. Takođe možete dodati specijalno đubrivo za krompir u zemlju kako biste ovom korenu dali podsticaj.

Pročitajte: Kako uzgojiti mladi krompir u plasteniku?

Iskopajte rupu duboku oko osam centimetara gde želite da posadite krompir. Uzmite semenski krompir i isecite ga na komade, pazeći da svaki komad ima najmanje dve klice. Stavite komade krompira na udaljenosti od oko 30 centimetara, sa izbojcima okrenutim nagore, i prekrijte ih slojem zemlje – možda su i dalje ispod nivoa zemlje, ali to je u redu.

Kako izdanci krompira budu rasli, dodavaćete slojeve zemlje da pokrijete izdanke, tako da u ovoj fazi nemojte zakopavati krompir preduboko.

Generalno, mladi krompir je spreman za berbu oko 100 dana nakon što je posejan. Da li je vaš krompir spreman za berbu, možete reći kada mu se cvetovi otvore.

To obično bude u junu ili julu, za one zasađene u martu.

(Stil/agromedia.rs)