Naslovnica Blog Stranica 988

Liječenje kanabisom u BiH od sredine godine?

Dugoočekivana primjena kanabisa u medicinske svrhe mogla bi u BiH zaživjeti i sredinom ove godine.

Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, ističe da bi uskoro trebalo da bude sazvana sjednica Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga, a kojoj on predsjedava.

„Zakon je potpuno jasan – ne mora se svaki put pristupati izmjeni i dopuni zakona, već odluku može donijeti Vijeće ministara, ali prije toga treba da se obezbijedi pozitivno mišljenje Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH“, naglašava Osmanović za „Nezavisne“.

Smatra da ovo pitanje treba riješiti na način kako su to učinile mnoge države Evropske unije.

„Mislim da ćemo u tom pravcu pokušati iznaći rješenje, a to je da konačnu odluku donese Vijeće ministara, nakon što obezbijedimo pozitivna mišljenja Komisije i Agencije za lijekove“, ističe Osmanović.

Ipak, eventualna odluka Savjeta ministara ne bi značila i definitivnu upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, jer u entitetskim zakonima stoji da je kanabis – droga.

„Zato bi svi ostali prilagodili svoje zakonodavstvo odluci Vijeće ministara“, rekao je Osmanović.

Upitan šta možemo poručiti pacijentima koji očekuju „zeleno svjetlo“ za kanabis u medicinske svrhe, Osmanović daje optimistične prognoze.

„Ja se nadam da bismo mogli taj posao uraditi čak i do polovice ove godine, ukoliko ne bude nepotrebnih politikanstava. Ne treba BiH da bude izvan drugih zemalja koje su to pitanje riješile. Sve je u interesu naših građana i pacijenata“, kaže Osmanović.

Sudeći po odgovoru koji su nam dali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstava BiH, oni neće stati na put upotrebi kanabisa u liječenju.

„Agencija će podržati inicijativu da se pitanje regulisanja (ne legalizacije) primjene kanabisa u medicinske svrhe sprovede na način da se određenim pacijentima i za određene indikacije omogući primjena kanabisa za koji je potvrđeno da zadovoljava standarde za kvalitet/efikasnost/bezbjednost“, rekli su za „Nezavisne“ iz Agencije.

Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna oboljenja RS, podržava kontrolisanu upotrebu kanabisa u zdravstvene svrhe, ali bi se, ističe, morao definisati niz pitanja, poput onog ko će te supstance moći propisivati, kao i pri kojim indikacijama.

To je najčešće za maligni bol, u slučajevima kada pacijent nije reagovao na sada dostupne preparate, pa čak ni na morfijum, ili, recimo, kod mučnina, povraćanja, odnosno teškog podnošenja hemioterapije, kada terapija koja se sada koristi nije dala dovoljno dobar efekat“, naglašava Gojkovićeva za „Nezavisne“.

Više nama bliskih država već je dalo „zeleno svjetlo“ za korištenje kanabisa u medicinske svrhe ili su odobrile lijekove na bazi kanabisa. Slovenija je to učinila 2014, Hrvatska godinu kasnije, a Makedonija godinu nakon Hrvatske.

Izvor: NN

Koje voće i povrće sadrži najviše pesticida?

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi jedu organske proizvode je taj što žele da izbjegnu štetne hemikalije koje se upotrebljavaju u masovnoj proizvodnji.

Pesticidi su u više istraživanja povezani sa brojnim zdravstvenim problemima, a mnogi su okarakterisani kao kancerogeni koji slabe endokrini sistem. Kako bi pomogli potrošačima da odaberu najmanje “prskane” namjernice, neprofitna Radna grupa za očuvanje životne sredine u SAD objavila je listu proizvoda koji se najviše tretiraju pesticidima.

Lista je sastavljena na osnovu podataka dobijenih od Ministarstva poljoprivrede SAD-a.

Namjernica koje sadrže najviše pesticida su jagode na kojima nakon pranja voćke ostaje oko 20 pesticida, znatno više od ostalih proizvoda.

Na drugom mjestu je spanać, a po velikoj količini pesticida izdvajaju se nektarine, jabuke, grožđe, kajsije, trešnje, kruške, paradajz, celer, krompir i paprika.

Proljećna sadnja voćaka – Kada i kako se obavlja!

Sadnja predstavlja važnu mjeru pri podizanju voćnih zasada od koje u velikoj mjeri zavisi kvalitet budućeg voćnjaka. Sadnja na jesen predstavlja najbolji vid sadnje, a pripremu zemljišta treba obaviti dva do tri mjeseca ranije. Međutim, ne treba zanemariti i jako dobre rezultate koji se postižu i kod proljećne sadnje. 

U poređenju sa jesenjim, ova sadnja ima prednost iz tog razloga što već pripremljeno zemljište postaje rastresitije, mekše i podesnije, jer je preko zime izloženo uticaju mrazeva. Ako se u proljeće zakasni sa sadnjom, primanje je lošije, sadnice se lošije razvijaju, a vegetaciju počinju kasnije. Može se reći da je proljećna sadnja više rizična, jer njeno odlaganje zbog vremenskih uslova dovodi do kretanja vegetacije, što prouzrokuje slabiji porast nakon sadnje i slabiji prijem sadnica.

Ukoliko su povoljni vremenski uslovi, proljećna sadnja može da obezbijedi dobar prijem i rast voćnih sadnica. Međutim, ako zbog nepovoljnih vremenskih uslova zakasnimo sa proljećnom sadnjom, najbolje je sadnice smjestiti u hladnjaču na temperaturi od 1 do 3 °C, a korijen prekriti sa vlažnim pjeskom ili vlažnom piljevinom. Ovako čuvane sadnice nije preporučljivo saditi pri visokim temperaturama, jer mogu doživjeti toplotni stres, koji se negativno odražava na prijem i porast sadnica.

NA KOJI NAČIN POSADITI VOĆKU U PROLJEĆE

Nakon razmjeravanja i markiranja sadnog mjesta potrebno je da se do svakog sadnog mjesta donese predviđena količina stajskog i mineralnog đubriva.

Osim ovog za sadnju je potrebno pripremiti alat, burad ili kofe za pripremanje kaše za kvašenje korijena, a često je potrebno obezbediti i vodu za navodnjavanje nakon sadnje.Na nerigolovanim površinama kopaju se veće rupe prečnika 1 do 1,5 m, a dubine 0,6 do 0,7 m. Najbolje je rupe kopati mjesec ili dva pijre sadnje. Na rigolovanim površinama kopaju se rupe dubine i širine 40 do 50 cm.

Rupe se kopaju uvijek u pravcu reda i uvijek sa iste strane markera (kočića). Na samoj parceli vrši se pregled sadnica, rezidba korijena i tretiranje korijena sa kašom od gline i goveđe balege razblažene sa vodom. Slomljeni i oštećeni korijeni se uklanjaju do zdravog mjesta, a zatim se svi skraćuju na oko 30 cm od korijenovog vrata. Ovako pripremljena sadnica se nosi do sadnog mjesta i sadi.

 

Rezidba sadnica je obavezna mjera u ovom periodu. Kao minimalna visina debla kod proizvodnih zasada se smatra 50 cm jer je to minimum koji omogućava normalno izvođenje agrotehničkih mjera. Ako se visina debla planira na 50 cm, onda se sadnica oreže na 70 cm (20 cm visine služi za formiranje ramenih grana krošnje stabla).

Najniže grančice do 20 cm od korenovog vrata orezuju se do osnove, a grančice koje se nalaze na visini sadnice od 20 do 50 cm se orezuju tako da se od njih ostavi jedan pupoljak. Grančice u gornjih (poslednjih) 20 cm se režu na 3 do 4 pupoljka i služe za formiranje krošnje.

Poželjno je da se sve sadnice odmah nakon sadnje tretiraju sa nekim od fungicida, a samo gornji presjek se premazuje sa kalemarskim voskom. U ovom periodu za mlade voćke opasnost mogu predstavljati i neke životinje. Zasadi se štite prije svega podizanjem ograda oko njega sa pletenom žicom.

Za manje zasade preporučuje se zaštita svake voćke posebno, postavljanjem 3 – 4 kolca oko nje i ograđivanjem iste sa pletenom mrežom. Postoje i specijalne perforirane cijevi od polutvrde plastike koje se ukopavaju plitko u zemljište i postavljaju oko debla do prvih ramenih grana.

Oni se uklanjaju tek nakon 3 do 4 godine kada stablo dobije plutasti sloj. Za odvraćanje zečeva i drugih životinja stablo se premazuje ili prska sa rastvorom od sumpora, loja, balege, krvi i sličnih materija koje odbijaju ove životinje svojim neprijatnim mirisom, dok se štetni miševi uništavaju rodenticidima.

Izvor: www.savjetodavna.org mr. Ilija Čukić

PROČITAJTE:

Ovo su GRANE koje treba OREZATI prilikom orezivanja VOĆAKA!

Kako da podmladite stari jorgovan – Orezivanje i ilustracija!

Rodne grančice koštičavog voća – Slikovit prikaz!

Bosni i Hercegovini odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju

Kako se saznaje iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Evropska komisija je na današnjoj sjednici stavila Bosnu i Hercegovinu na listu zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju.

Saznaje se da bi u narednim danima Kancelarija za veterinarstvo BiH trebao izvršiti popis kompanija koje će biti uvrštene na listu izvoznika pilećeg mesa za EU.

Inspekcijski tim Direktorata za hranu, zdravlje, analize i revizije EU boravio je u BiH od 26. septembra do 6. oktobra 2018. godine te je u preliminarnom izvještaju dao pozitivno mišljenje za izvoz mesa peradi u EU uz samo jednu preporuku koju je Kancelarija za veterinarstvo zajedno s izvoznim objektima već ispoštovao, a radi se o pregledu trupova pilećeg mesa neposredno nakon klanja.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, koji je najavljivao ovu odluku Evropske komisije, ranije je naveo kako BiH ima najmanje 10 ozbiljnih kompanija koje mogu izvoziti pileće meso u zemlje Evropske unije.

Izvor: Klix

Poljoprivredno zemljište u RS nestaje, svi bježe u grad

BANJALUKA – Od raspoloživih 0,58 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u Republici Srpskoj obrađuje se svega 0,20 hektara po stanovniku, a glavni uzrok za ovu situaciju su sve veća urbanizacija i migracija stanovništva u veće gradove u RS, upozorili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

„Lijevče polje, Semberija i područje Hercegovine su žarišne tačke i najugroženija područja kada je u pitanju degradacija zemljišta u RS“, rekla je Svetlana Lazić, viši stručni saradnik za upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

Istakla je da je na radionici Ministarstva, pod nazivom „Dostizanje neutralnosti degradacije zemljišta u RS“, koja je održana u petak, predložen čitav niz mjera iz oblasti šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, s jasno utvrđenim prioritetima do 2030. godine.

„Vlada RS, preko resornog ministarstva trenutno sprovodi niz mjera za unapređenje i čuvanje zemljišnih resursa, kroz pošumljavanja, implementaciju projekata navodnjavanja i direktno kroz podsticajne mjere“, rekla je Lazićeva.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, istakao je da se zemljište u ovoj regiji sve više zapušta i na njoj raste samo korov.

„Poljoprivredno zemljište sve više nestaje i zapušta se, a ovo što ima državnog zemljišta je pod nekim koncesijama“, rekao je Maletić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Gradiške, sa druge strane, kaže da su ljudi u Lijevče polju zainteresovani za poljoprivrednu proizvodnju, ali da zemljišta manjka.

„Ogromna je potražnja za zemljom na gradiškoj opštini. Mi smo povrtari najugroženiji, jer bi svake treće ili četvrte godine trebalo da mijenjamo plodored, a te uslove u Lijevče polju nemamo“, naglasio je on.

Kako su istakli u Ministarstvu, degradacija zemljišta je opadanje njegovih proizvodnih osobina u određenom vremenskom intervalu ili smanjenje površine zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.

„Najveći problem na koji posebno treba ukazati jeste ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova RS, usljed unutrašnjih migracija stanovnika, koji se intenzivno doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela“, upozorili su u Ministarstvu.

Pojasnili su da ovakva kretanja dovode do pojave pretvaranja velikih površina obradivog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, a to je, kako upozoravaju, konačan i nepovratan proces.

„Samo u tom slučaju nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultiviše i vrati u prvobitnu funkciju“, naglasili su u Ministarstvu.

Naveli su da je, prema statističkim podacima, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u RS u 2015. iznosila 983.000 ha (36,90% teritorije), od čega su obradive površine zauzimale 816.000 ha (83%).

„Pod oranicama i baštama se nalazi 577.000 ha, voćnjacima 52.000 ha, vinogradima 314 ha i livadama 187.000 ha, dok pašnjaci zauzimaju površinu od 166.000 ha, a bare i trstici 1.000 ha“, kažu u Ministarstvu.

Upozorili su da je, kada je degradacija zemljišta u pitanu, RS ugrožena erozijom zemljišta, usljed nagiba terena, a problem, kako pojašnjavaju, predstavljaju i minirana područja.

Izvor: NN

Radiša Rikanović iz semberskog sela Brodac : Obrađuje 82 hektara zemljišta

Među rekorderima, kada je u pitanju površina obradivog zemljišta u Semberiji koje svake godine ore i sije, svakako je Radiša Rikanović (48) iz semberskog sela Brodac. Radiša, otac troje djece, obrađuje oko 82 hektara zemljišta.

Na Radišinom imanju trenutno se može vidjeti kompletan vozni park, kada je u pitanju poljoprivredna mehanizacija. Sve to pomalo podsjeća na nekadašnja velika poljoprivredna dobra ili poljoprivredne zadruge koje je opsluživalo na desetine radnika.

-U selu Brodac, osim Mlinsko – prerađivačkog preduzeća „Dukat“, obrađujem najveću površinu zemljišta. Jednog radnika angažujem tokom cijele godine na imanju, dvojicu radnika angažujem tokom sezone. Pomaže mi pomalo sin Živojin i supruga Gordana. Na farmi trenutno imamo 24 muzne krave, petnaest bikova, devet junica, telad, dakle, više od pedeset grla stoke. Tokom godine moramo obezbijediti ogromnu količinu stočne hrane. Što se tiče poljoprivredne mehanizacije, imamo pet traktora, tri kombajna, skip, berače kukuruza, odnosno sve ono što je neophodno da bi se zasijalo, požnjelo, obralo i uskladištilo u ambare“.
Radiša Rikanović kaže da za njega, praktično, i nema pauze tokom godine. Kada završi radove na njivi, čeka ga farma. Ulaganja u proizvodnju su ogromna. Samo za proljetnu sjetvu, izračunao je, u prosjeku mu treba oko 30.000 KM.

– Ukoliko se upustim u bilo kakve kalkulacije, često ostajem bez teksta i bez ikakvog komentara. Za stotinu kilograma kukuruza ili pšenice trenutno se može kupiti desetak litara nafte. To nikada nije tako bilo, jer su cjenovni pariteti narušeni. Prije petnaestak godina, u januaru, kukuruz (100 kg) koštao je 36 KM. Tada je i stotinu kilograma vještačkog đubriva koštalo 36 KM. Za 1,2 tone pšenice nekada se mogao kupiti novi automobil „jugo“. Danas ta količina pšenice košta oko 3.000 KM.

Svi pariteti su narušeni i na zemlji je postalo izuzetno teško živjeti i privređivati. Došlo je vrijeme kada više razmišljamo o prekidu proizvodnje hrane, nego li o zadržavanju postojećih površina ili o njihovom povećavanju. U prošloj godini smo bili na čistoj nuli, jer su podzemne vode uništile oko 170 dunuma zasijane pšenice koju sam morao presijavati“, kaže Radiša Rikanović koji proizvodi pšenicu, kukuruz, soju i zob, žitarice koje koristi za pripremu stočne hrane. Radiša već sada razmišlja da se u dogledno vrijeme posveti isključivo ratarskoj proizvodnji, te da ugasi stočarsku proizvodnju.

Izvor : Semberske Novine

Poziv pčelarima RS na konsultacije

Predstavnici Saveza udruženja pčelara Republike Srpske su pozvani na konsultacije oko izrade novog pravilnika o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2019. godinu, koje će se održati 25.01.2019. u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, s početkom u 14 časova.

Kako spriječiti pojavu i širenje zaraznih bolesti svinja?

Ukoliko se redovno ne održavaju prostorije i vozila u kojima borave svinje, mogu biti izvorišta ozbiljnih zaraznih bolesti koje napadaju te životinje, ali i jude. Zbog toga se veliki značaj mora dati čišćenju i dezinfekciji, uz obavezno konsultovanje sa stručnjacima.

Kako tvrdi savjetodavac za stočarstvo, diplomirani inženjer Dragan Jakovljević, jačanjem mjera biosigurnosti, smanjuje se rizik od unošenja uzročnika bolesti na farmu i njihovog širenja. Zato je navedena mjera prioritet u aktivnostima koje preduzima stočar. Sve osobe koje dolaze na farmu, ne bi smjele prije ulaska da dolaze u kontakt sa drugim svinjama. Jakovljević naglašava da posjetioce treba pitati da li su nedavno bili na mjestima koja mogu biti zaražena, poput klaoanica, pijaca, farmi svinja ili drugih mjesta gdje se radilo sa svinjama ili leševima uginulih svinja. Ukoliko jesu, oni ne mogu biti primljeni na farmu, osim ako se prethodno ne primjene posebne i stroge mjere biosigurnosti.

Radnici na farmi treba redovno da dezinfikuju radnu odjeću

Za posjetioce i druge poljoprivredne proizvođače i radnike na farmi je potrebno obezbjediti odjeću za jednokratnu upotrebu i obuću koja se koristi isključivo na farmi. Na manjim farmama je uobičajeno da farmeri ne presvlače odjeću i obuću nakon rada sa svinjama. Međutim, u takvim slučajevima je preporučivo da se koristi odjeća i obuća samo za rad u objektima sa svinjama. Poslije čišćenja i uklanjanja vidljive organske materije, obavlja se dezinfekcija odjeće. Ipak, dezinfekcija nema smisla ukoliko se na odjeći ili obući nalazi đubrivo, jer onda dezinfekciono sredstvo neće biti efikasno.

Vozila za prijevoz svinja veliki rizik za širenje infekcije

Vozači i njihova vozila kojima se prevoze svinje na pijace ili klaonice su veliki rizik za unošenje i širenje infekcije. Vozila se moraju mehanički dobro očistiti, oprati i dezinfikovati nakon svake isporuke, jer ako nisu dobro očišćena, ona će prenijeti izmet, pljuvačku ili urin sa jedne farme ili klaonice na drugu. Takođe, svi instrumenti i oprema koji se unose na farmu, moraju biti čisti i dezinfikovani.

Postoji nekoliko važnih oblasti koje su bitne za akcioni plan dezinfekcije, a to su:

  • procjena;
  • čišćenje;
  • pranje;
  • dezinfekcija i provjera;
  • ocijena svih urađenih poslova.

Procjena obuhvata identifikaciju uzročnika bolesti, način prenošenja, kao i određivanje vrste sredstava za dezinfekciju. Bolesna životinja dolazi u dodir sa podom i ogradama boksa, pojilicom, hranilicom, raznom opremom i sva ta oprema u okruženju može biti kontaminirana.

Efikasno čišćenje i pranje može eliminisati 99% mikroorganizama

Sljedeći korak koji treba obaviti je čišćenje. Suvo čišćenje je struganje i uklanjanje svih nečistoća sa površina (izmet, hrana, prašina i otpaci iz okoline). Ukoliko je površina suva i prašnjava treba je poprskati vodom. Cilj je uklanjanje što više organske materije jer prisustvo organske materije predstavlja zaštitni sloj za mikroorganizme u dužem periodu ne samo od spoljašnih uslova već i od dejstva dezinfekcije. Procjenjuje se da se samo čišćenjem 90% bakterija može ukloniti sa površine. Pranje dodatno smanjuje broj mikroorganizama, a efikasno čišćenje i pranje može eliminisati 99% mikroorganizama.

Detaljno oprati valove, pojilice, podove, slivnike

Kada je riječ o pranju, površina se prvo natopi toplom vodom, deterdžentom ili sredstvom za čišćenje, a zatim se briše, prska ili riba. Pranje se može poboljšati upotrebom vode niskog pritiska, odnosno crijeva za polivanje, ali je potreban oprez jer ukoliko se koristi prskanje vodom pod visokim pritiskom može da dođe do aerosolizacije i daljeg širenja infekcije. Pranje treba početi od najčistijih područja i sa najvišeg nivoa (plafon), prema najprljavijem i najnižem nivou (pod). Opremu koja se može ukloniti treba očistiti i natopiti deterdžentom prije dezinfekcije. Posebno treba obratiti pažnju na valove, pojilice, pod, uglove i slivnike. Ove površine mogu služiti za akumulaciju bakterija i zato ih treba dobro očistiti i zatim dezinfikovati.

Uvijek pročitati uputstvo na etiketi dezinfekcionog sredstva!

Izbor odgovarajućih sredstava za dezinfekciju zavisi od vrste mikroorganizama i faktora okolinei bezbjedonosnih pitanja. Stručnjaci naglašavaju da uvijek treba pročitati uputstvo da bi se pravilno odredila koncetracija. Dezinfekciju je potrebno obavljati prskanjem i korištenjem niskog pritiska. Tokom hladnog vremena objekat se mora zagrijati na oko 20°C jer su neka sredstva neefikasna na niskim temperaturama.

Mjere preduzimati uz konsultaciju s veterinarom

Obratiti pažnju na koncetraciju po kvadratnom metru površine. Pored toga, dezinfecijes treba da se zadrži određeno vrijeme u zavisnosti od vrste dezinfekcionog sredstva. O vrsti sredstva, koncetraciji i vremenu djelovanja treba se konsultovati sa veterinarom. Nakon toga, površinu treba ponovo oprati i osušiti prije useljenja životinja.

Izvor: AgroKlub

Kako je spriječiti i prepoznati afričku svinjsku kugu u svinjcu!

Uzgoj svinja na danski način – Od praseta do mesare

 

Snijeg srušio krov štale, stradalo sedam krava

MRKONJIĆ GRAD – Stočaru Miroslavu Ivetiću u Gerzovo, kod Mrkonjić Grada, krov štale se, zbog velike količine snijega, srušio na stoku i ubio sedam krava.

Ivetić, koji je iz Jezera, kazao je da je šteta izuzetno velika jer je mnogo krava povrijeđeno, osam krava s trajnim oštećenjem moraće na klanje, a za desetak oštećenih se sudbina još ne zna. Dodao je da je štala dimenzija 70 x 9 metara.

Veterinar Radovan Dimitrić, koji je učestvovao u izvlačenju stoke, rekao je da će šteta biti nadoknađena, ali da su veći problem 123 grla stoke koja su ostala bez krova.

„Krave stoje na snijegu dubokom 50-60 cm, a neke od njih su u fazi teljenja. Šteta od krava koje je krov ubio će biti nadoknađena, ali uputio bih apel da resorno ministarstvo i ljudi koji su u mogućnosti pomognu Ivetiću kako bi što prije riješio gdje će krave smjestiti“, rekao je veterinar.

Divna Aničić, načelnica Mrkonjić Grada, rekla je za „Nezavisne“ da je 30 krava bilo u štali kada se krov urušio.

„Radi se o drvenoj konstrukciji, koja je podlegla pod težinom snijega koji nije bio očišćen. Civilna zaštita i vatrogasci Mrkonjić Grada su bili na terenu i pomagali su“, rekla je Aničićeva.

Snežana Ružičić, načelnica Jezera, kazala je da je kompletan krov pao na stoku koja je bila u štali.

„Ljudi su bili na terenu i samo oni mogu u ovoj situaciji pomoći jer mehanizacija i mašine u ovom slučaju ne mogu ništa“, kazala je Ružičićeva za „Nezavisne“.

„Bilo je više od 50 ljudi iz Mrkonjić Grada, među kojima vatrogasci, komunalci, ali i ljudi iz susjednih opština Jezera i Šipova. Planiramo da formiramo komisiju, pa ćemo vidjeti šta dalje i kako ćemo vlasniku pomoći. Oštećena je građa, a i krave su nastradale“, rekao je Tomislav Todorović, vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za privredu i finansije opštine Mrkonjić Grad.

Ružičićeva je dodala da zbog lošeg vremena još nisu proglasili elementarnu nepogodu, te da na ovom području ima dosta snijega.

„Što se tiče snijega, u ovoj opštini svi putevi su prohodni, ali ima malo poteškoća prema selu Borci“, naglasila je ona.

Inače, snijeg koji već nekoliko dana pada u BiH nije napravio većih problema već je samo otežao odvijanje saobraćaja, a prema prognozama vremena i narednih dana nas očekuju padavine. Republička uprava civilne zaštite pozvala je građane, kolektive i institucije da spremno dočekaju i ovaj novi talas padavina i da svoje aktivnosti prilagode najavljenim meteorološkim uslovima.

Svi putni pravci i ulice prvog prioriteta u Banjaluci su očišćeni i prohodni, a iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da najviše snijega ima na području Manjače, odnosno Stričića, Aginog Sela i Krmina – oko 30 centimetara.

„Svi magistralni i regionalni putevi sarajevsko-romanijske i gornjodrinske regije su prohodni i nema poteškoća i zastoja u odvijanju saobraćaja“, rekao je Dragan Buloščić, tehnički direktor „Romanijaputeva“. Takođe, kako je saopšteno iz preduzeća „Zvornikputevi“, svi magistralni i regionalni putevi na području regije Birač su prohodni, ali je odvijanje saobraćaja otežano na svim dionicama.

IZVOR: NN

Sibirski limun – Sadnja i gajenje

Sibirski limun, latinski naziv Poncirus trifoliata, iz familije Citrus. Ova biljka vodi porijeklo iz centralne Kine i Koreje, a već vjekovima se kultiviše u Japanu. Naziv Sibirski limun nije dobio po svom porijeklu, već po činnjenici da je veoma otporan na niske temperature do čak -25 C. Samim tim njegov uzgoj moguć je i našim klimatskim uslovima

Karakteristike

Plodovi ove zanimljive biljke su poprilično kiseli i gorki, ali ipak jestivi. Oni su prvo zeleni, zatim kada postanu zreli postaju žute boje. Plodovi izgledaju kao mali limunovi, ali ipak postoje razlike. Prečnik ploda je od 3 do 4 cm i okruglog, loptastog su oblika. Kod njegovih plodova veliku većinu zauzimaju njegove semenke. Veoma su kiselog ukusa, tačnije gorkog. Jestivi jesu, ali ne bas u svežem stanju. Plodovi se mogu koristiti kao začin raznim jelima, u sušenom ili mljevenom stanju. Od njih se može napraviti i jako fin čaj. Isto tako od ovih plodova možemo napraviti veoma dobar džem.

Sibirski limun dostiže visinu oko 4 do 5 m. Karakterišu ga kao manje drvo ili pak kao veći grm. Razlika između njega i citrusa je što je ovo listopadno drvo. Cvjeta u proljeće, prije listanja. Njegovi cvjetovi su bijele boje sa ružičastim prašnicama, veoma mirisni. Veličina cvijeta zavisi od sorte, od 3 do 5 cm su.

Postoji i patuljasta vrsta ovog drveta, čiji rast je do 2,5 m, a može da se gaji i kao bonsai drvo. Njegove grane su povijene i poseduje krive trnove, po kojima je i dobio naziv Flying Dragon. Ova vrsta je najotpornija na niske temperrature.

Uzgoj Sibirskog limuna

Ova biljka pretežno se uzgaja u dekorativne i ljekovite svrhe. Veoma lijepo izgleda u baštama kada se razgrana, a isto tako pomaže svojim višestrukim količinama vitamina C.

Plodovi Sibirskog limuna koriste se u orjentalnoj medicini, u vidu lijeka protiv raznih vrsta alergija. neki od njegovih sastojaka pomažu i u mršavljenju isto kao i u liječenju želuca. Ovi plodovi imaju i antivirusnu i antialersijsku primjenu.

Sadnja i gajenje

Gajenje ove vrste biljke zahtjeva malo znanja i dosta strpljenja, pogotovu ako naš Sibirski limun želimo odgajiti iz sjemena. Limunovo sjeme mora se osloboditi mesnatog omotač. Zatim ga moramo držati u plitkom sudu i sušiti ga oko 4 nedelje u umJereno toploj prostoriji. U periodu dok nam se sjeme suši možemo pripremiti treset i pjesak, koji ćemo pomješati i napuniti jednu široku ali plitku posudu. Kada sjeme položimo u zemlju prekrićemo ga slojem zemlje čija je debljina do 1 cm. Moramo voditi računa da ga redovno zalivamo i da nam zemlja nikad ne ostane suva.

Tako pripremljen sud poklopićemo staklenom pločom, koju ćemo zbog pare bristi svaki dan. Temperatura koja najviše odgovara je oko 15 stepeni. Za limunovo klijanje potrebno je oko nedelju dana. Kada nam nikne mlada biljčica, moramo malo odmaknuti staklo da ne bi smetalo biljci u njenom očvršćavanju. Nakon još nedelju dana staklo se može i skinuti.

Kada naše biljčice napune šest nedelja, potrebno je svaku veoma pažljivo presaditi u saksiju. Oko korijena je potrebno da se napravi mali grumen, zato moramo voditi računa da pomješamo dovoljno treseta. Kada porastu na određenu veličinu, biće im potrebno još jedno presađivanje, ovaj put u velike saksije.

Njega i održavanje

Sibirski limun mora se kalemiti kako bi od njega očekivali da rodi. Ukoliko mu pružimo određenu njegu, on može biti i veoma lijepa ukrasna, raskošna sobna biljka. Sa sve saksijom može se posaditi u baštu i učiniti je zaista gracioznom.

Zalivanje ljeti treba biti redovno u umjerenim količinama, hraniti ga đubrivom za Citruse i iznositi ga na vazduh ukoliko je u zatvorenom prostoru. Takođe limun obožava da se tušira. Zimi mu mogu otpasti listovi, ali to je normalna pojava.

PROČITAJTE: