Izbjegavanje unošenja zasićenih masti kao i savjetovanje da se one ne unose u organizam, može da nanese više štete nego koristi, upozoravaju stručnjaci.

Neunošenjem zasićenih masnoća u potpunosti možemo da izbjegnemo i neke važne hranjive materije, pokazuju najnovija istraživanja objavljena u „Britiš Medikal Žurnalu“. Na primer, jaja, crna čokolada, meso i sir sadrže puno masnoća, ali i mnogo hranjivih materija i vitamina.

Istraživači su uputili kritiku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja je ljudima dala preporuku da smanje unos zasićenih masti umesto da budu specifičniji o kojim je spornim namirnicama reč.

„Takva preporuka može da smanji unos ukupnih zasićenih masnoća, odnosno može da smanji unos namirnica bogatih hranjivim materijama“, rekli su naučnici predvođeni Arneom Astrupom, upravnikom Odeljenja za ishranu na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Iako se povezuju sa većim rizikom od srčanih bolesti, mnoge namirnice koje sadrže zasićene masti imaju i zdravstvenih prednosti.

NHS (National Health Service) odraslim muškarcima savjetuje unos do 30 grama zasićenih masnoća dnevno, a ženama 20 grama.

Prema smernicama Svjetske zdravstvene organizacije, manje od deset odsto dnevnih kalorija trebalo bi da bude iz zasićenih masnoća, odnosno i te zasićene bi trebalo zamijeniti nezasićenim masnoćama.

Dr Astrup i njegove kolege rekli su kako je kampanja usmjerena protiv zasićenih masti dovela do veće proizvodnje namirnica sa trans mastima koje imaju negativno dejstvo po zdravlje i nisu nužne u našoj ishrani.

„Smatra se da je potrošnja trans masti odgovorna za 6 do 19 odsto svih bolesti srca u SAD-u u 2006. godini i da to uzrokuje čak 2.700 smrtnih slučajeva godišnje u Velikoj Britaniji“, rekao je dr Astrup.

Danska je 2004. godine zabranila trans masti, a očekuje se da bi taj primer uskoro mogla da sledi i Evropska unija. Šta su trans masti možete pročitati OVDE.

S druge strane, prof. Navid Satar sa Univerziteta u Glazgovu smatra da su ove tvrdnje istraživača pomalo zbunjujuće.

„Ako ljudi protumače ovo kao da ne treba biti umjeren u konzumaciji zasićenih masti, bojim se da bi to moglo da ima štetne posledice po javno zdravlje. Bez obzira na to što studija kaže, zasićene masti povećavaju nivo holesterola i rizik od bolesti srca“, rekla je prof. Satar.

Prof. Tim Čiko sa Univerziteta u Šefildu poručio je sljedeće:

„Savjetujem ljudima da se drže onoga što je sigurno; neka ishrana bude bogata povrćem, voćem, orašastim plodovima, semenkama, maslinovim uljem, itd. Međutim, budite oprezni sa konzumacijom slatkiša i grickalica.“

Izvor: B92

Olujno nevrijeme prouzrokovalo je velike štete u dijelovima Republike Srpske.

Nije pomogla ni protivgradna zaštita koja oslikava stanje u BiH. Ni od vremenskih neprilika ne možemo se zajedno boriti. Bez konkretnih rješenja u BiH sve ide na komisije.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da lokalne zajednice formiraju komisije za procjenu štete u vezi sa nedavnim vremenskim nepogodama, te da će se Vlada, na osnovu njihovih izvještaja, opredijeliti da li će i na koji način pomoći oštećenim poljoprivrednicima.

Izvor: tv1

U Semberiji je u sezona žetvenih radova u toku kojih je česta pojava požara izazvanih paljenjem žetvenih ostataka, zbog čega je gradsko Odjeljenje za inspekcijske poslove izdalo sledeće upozorenje:

Na osnovu Odluke o mjerama zaštite od poljske štete i spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik Opštine Bijeljina“ broj: 03/07), Poljoprivredna inspekcija Odjeljenja za inspekcijske poslove Gradske uprave Grada Bijeljina, obavještava poljoprivredne proizvođače da je članom 10. ove Odluke, zabranjeno spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva, kao i drugih otpada na poljoprivrednom zemljištu.

Za nepoštovanje ove Odluke predviđene su kazne od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka za fizička lica, 1.000 do 7.000 KM za pravna lica, odnosno, 200 do 1.800 KM za odgovorno lice u pravnom licu.
Apelujemo na poljoprivredne proizvođače da poštuju ovu Odluku kako ne bi došlo do negativnih posledica uslijed spaljivanja organskih ostataka poslije žetve usjeva.

Izvor: Grad Bijeljina

BIHAĆ – Ministarstvo poljoprivrede Unsko-sanskog kantona usvojilo je Strateški plan razvoja agrarnog sektora u naredne tri godine, a glavni cilj je da se zadrži ljudski potencijal i očuva trenutni obim poljoprivredne proizvodnje.

Prema riječima resornog ministra Sulejmana Kulenovića, poljoprivreda na području Unsko-sanskog kantona u sve većoj mjeri osjeća posljedice odlaska stanovništva s ovih prostora, jer nedostaje radnika, a migracijama su posebno pogođena sela.

„Pokušaćemo da olakšamo položaj i život poljoprivrednim proizvođačima, prije svega kroz povećanje poticajnih sredstava te iskorištavanje sredstava za sektor agrara koja nam nudi Evropska unija. Od krucijalne je važnosti da pokušamo zadržati ruralno stanovništvo i očuvati poljoprivredna gazdinstva“, kazao je Kulenović.

Pomenuta strategija ima multidisciplinaran karakter i usmjerena je ka poticanju i razvoju pojedinih sektora poljoprivredne proizvodnje.

„Jedan od glavnih zadataka je da domaće poljoprivrednike dovedem u isti rang s proizvođačima iz Evropske unije. U tom pravcu uložićemo napore da nam odobre izvoz crvenog mesa, s obzirom na to da smo se ranije već izborili za izvoz drugih animalnih proizvoda. Mislim da bi to bio značajan stimulans za razvoj ukupne poljoprivredne proizvodnje u našem kantonu“, kazao je Kulenović.

Prema podacima Saveza udurženja poljoprivrednih proizvođača USK, u posljednjih nekoliko godina sve veći broj poljoprivrednika gasi proizvodnju i odjavljuje obrte. „Ukoliko se ovakav trend nastavi, poljoprivreda će se naći u gotovo bezizlaznoj situaciji. Ljudi odlaze u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom, jer je bavljenje poljoprivredom na ovim prostorima postalo prava lutrija. Radnicima se nude dobre dnevnice i druge pogodnosti, ali naći radnika danas je kao pronaći iglu u plastu sijena“, kaže predsjednik Saveza Husein Selimović.

Prema podacima Obrtničke komore USK, od početka 2017. godine do sada odjavljeno je više od 1.000 obrtničkih djelatnosti, a najviše poljoprivrednih gazdinstava.

„Ukoliko se nastavi ovakva tendencija, do kraja ove godine ta brojka će biti još veća i krajnje je vrijeme da se djeluje“, kaže za „Nezavisne“ predsjednik Komore Enes Arapović.

Izvor: NN