BRATUNAC – Sezona berbe maline u srednjem Podrinju, pa i onih kasnih sorti, već je prošla, a konačna otkupna cijena ovog voća još nije poznata proizvođačima.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara iz Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“ Ivan Stojanović izjavio je da još nije utvrđena cijena ovogodišnjeg roda maline, iako su prošla skoro dva mjeseca od završetka berbe.

„Zbog ovakog odnosa i nedefinisane cijene na početku berbe maline, mnogi proizvođači će smanjiti površine zasađene tim jagodičastim voćem. Imamo saznanja da će jedan broj proizvođača odustati od malinarstva zbog problema koje već nekoliko godina prati tu proizvodnju“, rekao je Stojanović.

Utvrđena cijena maline na početku berbe veoma je važno za proizvođače zbog planiranja berbe i ekonomske računice, odnosno rashoda koje malinari mogu da podnesu.

„Kada nam je poznata cijena, onda možemo da razmišljamo da li nam se isplati da angažujemo dodatnu radnu snagu i koliko berača ili ćemo maline brati sa članovima porodica rizikujući da će dio roda propasti“, pojasnio je Stojanović.

Govoreći o ovogodišnjem prinosu maline, Stojanović je naglasio da je rod najkvalitetniji u posljednjih pet godina, ali da su prinosi niži od 30 do 40 odsto u odnosu na prošlogodišnji.

On kaže da „Vilamet“ ima saznanja da su dva otkupljivača saopštila proizvođačima da će za kilogram preuzete maline platiti 2,5 KM.

„To je minimalna cijena koja pokriva naše rashode i nekim obezbjeđuje manju, a nekima nikakvu zaradu. Očekujemo da će cijena biti viša“, poručio je Stojanović.

Na području Bratunca ovogodišnju berbu maline pratio je nedostatak berača, a mnogi su odustali od tog sezonskog posla jer im je, kažu, bila neprihvatljiva dnevnica do 40 KM ili 80 feninga za kilogram ubranog voća za 14 i više časova rada po vrućini u izuzetno teškim okolnostima.

Izvor: Nezavisne

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo izjavio je za Fenu da bi Bosna i Hercegovina mogla proizvoditi skoro svu hranu za svoje potrebe kao što je proizvodila prije 30-ak godina.

Podsjetio je da se za vrijeme SFRJ u BiH proizvodilo hrane za zadovoljavanje oko 80 posto vlastitih potreba, a uvožene su uglavnom kulture koje ne mogu uspijevati ovdje, poput tropskog voća.

Kometarišući izvještaj Vanjskotrgovinske komore BiH da se danas uvozi 92 posto hrane koja se u BiH konzumira, Bićo je rekao da ne postoji sramotniji podatak za bh. vlasti jer nije normalno da pored toliko zemlje i vode postanemo potpuni ovisnici o uvozu.

Zemljište se ne obrađuje

Precizirao je da se više od 50 posto poljoprivednog zemljišta godinama ne obrađuje, odnosno oko milion hektara koji su prije rata bili obrađivani.

Također, Bićo je najavio da će polovinom septembra u Sarajevu biti održana osnivačka skupština udruženja poljoprivrednika na državnom nivou.

Izvor: Biznis.ba

Jednu stariju Australijanku je usmrtio pijetao, navodi portal LADBible. Nesreća se desila u trenutku kada je skupljala jaja iz kokošinjca.

Portal The Advertiser je istakao da joj je nanio nekoliko povreda, te da je preminula nakon što je iskrvarila. Identitet stradale nije objavljen. Nesreća je podsjetnik da životinje za koje mislimo da nisu opasne to mogu biti.

Stručnjak za forenziku sa univerziteta Adelaide Rodžer Bard je proučavao potencijalnu opasnost pojedinih životinja po starije ljude.

Za njega je ovaj slučaj pokazatelj koliko mogu biti opasne varikozne vene kod starijih osoba u trenutku povrede. Podsjetio je na slučaj jedne žene koja je preminula nakon što je ogrebala mačka.

Upozorio je da ne trebaju biti pažljivi samo oni koji imaju varikozne vene prilikom kontakta sa životinjama, navodi LADBible.

(Radio Sarajevo)

Novi Sad — Nedavno je B92 objavio da se u jednom novobeogradskom marketu mogu kupiti banane koje koštaju čak 10eura po kilogramu.

Cijena je tolika jer nije riječ o običnim bananama na koje smo navikli, već o crvenim.

Da i Srbija ima šta da ponudi onima sa dubljim džepom, odnosno da proizvodi ekskluzivne, rijetke i skupe proizvode potvrđuje sljedećih nekoliko primjera.

Naime, na proljeće će se u Bobovu kod Svilajnca otvoriti farma magaraca sa koje bi narednih godina na srpsko, a potom i evropsko tržište, trebalo da stižu proizvodi ove životinje – magareće mlijeko i prerađevine, piše Dnevnik. Magareće mlijeko trenutno dostiže cenu od 40 do 50 evra po litru.

Specijalni rezervat prirode „zasavica“ već nudi magareće proizvode na tržištu, pa se tako decilitar likera od magarećeg mlijeka prodaje za 10 eura, dok 50 grama magarećeg sira, jedinstvenog i najskupljeg na svijetu, košta čak 65 eura, piše novosadski list. Za istu količinu običnog magarećeg sira potrebno je izdvojiti 50 eura.

U prodavnici gdje se mogu naći magareći sir i liker prodaju se i kozmetički proizvodi, pa je tako u ponudi noćna krema za lice od magarećeg mlijeka po ceni od 25 eura dok sapun od njega košta 5 eura.

Na policama je i kulen, ali od konjskog mesa, i košta 25 eura za kilogram.

Svinjsko meso je posljednjih mjeseci poskupelo i potrošači ga sve manje kupuju, ali to nije uticao na to da se na našem tržištu smanji ponuda mesa mangulice.

Dok za kilogram slanine obične svinje treba platiti oko 7 eura, slanina mangulice košta oko 15 eura. Slično je i kada je kulen u pitanju – kilogram kulena od mangulice košta 50 eura, a šunke 20 eura, dok je kilogram masti mangulice oko 5 eura iako je cijena proizvoda od običnih svinja i do pet puta manja.

Izvor: B92

Američki milioner Majk Straumetis, najveći svjetski proizvođač kanabisa, izjavio je da je u Sjevernoj Makedoniji moguće otvoriti 30.000 do 40.000 radnih mjesta u toj industriji u naredne dvije do tri godine.

Straumetis je svoje biznis ideje objavio u videu na Instagramu poslije posjete Severnoj Makedoniji, tokom koje se sreo sa premijerom Zoranom Zaevom i ministrom zdravlja Venkom Filipčeom.

– Ova zemlja ina nevjerovatan kapacitet za biznis sa kanabisom, kao nijedna druga u Evropi. Oduševljen sam i ljudima koje sam upoznao. Zaista su vrijedan narod i ovaj biznis je za njih velika šansa – istakao je Big Majk.

Straumetis, koji je poslije kraće posjete Sjevernoj Makedoniji u koju je doletio privatnim avionom, poručio da jedva čeka da se vrati i da precizira biznis planove o kojima je razgovarao i ojača partnerstvo ovom novom šansom za Sjevernu Makedoniju i „kanabis zajednicu“.

Sjeverna Makedonija je prije par godina legalizovala prozvodnju marihuane u medicinske svrhe kao 14. evropska država.

Mediji izvještavaju da veliki dio kompanija koje imaju licencu za kanabis, u vlasničkoj strukturi imaju strance, a dvije kompanije pripadaju članovima porodice Zaev.

Zvanične informacije iz vlade Sjeverne Makedonije o susretima sa Big Majkom nisu date, a premijer Zaev je u subotu u parlamentu uspio da izbjegne da odgovori i na pitanja opozicionih poslanika o tome.

Izvor: ekapija

Premještanje mješovite pijace u Prijedoru, odlazak stanovništva u inostranstvo i konkurencija brojnih tržnih centara neki su od razloga što je na Pećanima ove godine zakupljeno oko 20 odsto tezgi.

– Zadržali smo samo dio starih mušterija nakon što smo promijenili lokaciju. Procjenjujemo da je sada oko 70 odsto manja prodaja. Bilo nam je još teže na početku kada nije bila završena nadstrešnica – kažu zakupci tezgi, koji naglašavaju da je posla svaki dan sve manje.

Mješovita pijaca na Pećanima bila je na zemljištu Rudnika željezne rude “Ljubija”. Prije nekoliko godina rudnik “Ljubija” je tražio zemlju nazad i na njoj sada pravi zgradu, dok je pijaca premještena na susjednu nižu parcelu te je za nju izgrađen novi objekat.

Direktor prijedorske “Gradske tržnice” Darko Zgonjanin kaže da je mješovita pijaca na Pećanima prije četiri godine ostvarivala većinu prihoda.

– Dok nije premještena, pijaca na Pećanima nam je donosila oko 60 odsto prihoda, jer je bila odmah uz cestu. Kupcima je bilo praktično da zaustave vozilo i na brzinu kupe šta ima treba. Sada se to promijenilo i veće prihode imamo od stare “Zelene pijace”, koja je u centru grada – kaže Zgonjanin.

Dodaje da je u novi objekat na Pećaniam uloženo oko tri i po milona maraka, ali da je potrebno još novca kako bi bilo ostvareno ono što je planirano.

– To je impozantan objekat, ali on još nije završen. Prve godine kada je otvoren nije bila zatvorena nadstrešnica pa nas je odmah napustilo oko 40 odsto zakupaca, koji su propali i nikada se nisu vratili. Predviđeno je da u jednom dijelu budu prodajni objekti za mesnicu, ribarnicu i pekaru, ali ni to nije urađeno – kaže Zgonjanin.

Navodi da je za potrebe kvantaške pijace neophodno izgraditi i skladišta, te da očekuju i pomoć Grada budući da je 74 odsto “Gradske tržnice” u njegovom vlasništvu.

Dodaje da počinje sezona prodaje povrća za zimnicu, ali da ove godine prodavci nisu unaprijed rezervisali štandove kao što je bila praksa ranije.

– Ne dolaze veliki proizvođači iz Lijevče polja, koji su bili redovni s kamionima. Tvrde da sve svoje voće i povrće koje proizvedu prodaju velikim tržnim lancima na licu mjesta – kaže on.

Dodaje da ovo preduzeće osjeća posljedice migracije čitavih porodica.

– Prijedor je napustio enorman broj ljudi, koji su trebali da rade i snabdijevaju se na našim pijacama. Znam oko pet, šest porodica koje su proizvodile i prodavale na pijaci, ali sve su zatvorile i otišle u inostranstvu, a od njih smo imali plate za dva radnika – tvrdi Zgonjanin.

Dotrajao objekat u gradu

Objekat „Zelene pijace“ u centru grada je star 40 godina i potrebno ga je renovirati.

– Dotrajali su krov i fasada, ali poslovni objekti na „Tržnici“ su u privatnom vlasništvu, dok je veliki broj vlasnika u inostranstvu. Nemamo formiranu zajednicu etažnih vlasnika kako bismo imali neki fond za rešavanje tih problema – kaže direktor ovog preduzeća, Darko Zgonjanin.

Navodi da je gorući problem i saobraćajna gužva oko objekta u centru grada.

Izvor: SrpskaInfo