Utorak, 19 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaMagazinZdravlje i ishranaCrna zova atraktivna voćka: Prerada zove u rakiju zovovaču i lakoća uzgoja

Crna zova atraktivna voćka: Prerada zove u rakiju zovovaču i lakoća uzgoja

Za voćara Jene Šerfezea iz Horgoša i nekolicinu njegovih kolega sa severa Bačke, crna zova je postala atraktivna voćka. Šerfeze ističe da zova na pjeskovitom zemljištu Subotičko horgoške pješčare dobro rađa, a da se efekti mogu mjeriti sa vinogradarskim

Poslovi i ulaganja na održavanju i zaštita zasada zove su manje nego u vinogradarstvu, čak se i berba obavlja lakše, a na stablima zove grozdova crnih bobica po hektaru rodi koliko i grožđa od vinove loze.

– U zasadu zove puno je manje rada nego u vinogradu, a prinos sa hektara pod zovom i vinovom lozom je identičan oko 10 tona, a dešava se da zova rodi i dvaput više, ako se agrotehnički i agroekološki uslovi slože. Otkupna cijena za zovu i grožđe je skoro ista i ove sezone za zovu iznosi 45 dinara, što je oko 15 posto više nego lane – ukazuje Šerfeze.

Grupa od šest proizvođača iz Horgoša i okoline sav rod isporučuje prerađivaču iz Svrljiga.

– Doduše, kada smo već ugovorili isporuku drugi prerađivači su krenuli sa ponudama i višom cijenom od 50 dinara za kilogram, ali ne želimo da remetimo ono što smo dogovorili, nego smo im savjetovali da se jave na vrijeme mjesec dana prije berbe. Za poslovanje su potrebni korektni odnosi, a bilo je i takvih situacija kada smo lošije prolazili kada smo zovu prerađivačima prodavali preko posrednika – kaže Šerfeze.

Berači kažu da zovu nije teško brati, čak da je mnogo lakše nego berba u vinogradima, ali da je jedino razlika u tome što se grožđe može usput i jesti, a crne bobice zove ne.

Od Mihalja Hužvara saznajemo da je satnica za berbu zove 250 dinara.

– Počinjemo berbu ranije ujutro i radimo dok ne prigrije, a ako je hladnije ostajemo duže. Berba ide dosta brzo, nema saginjanja, nego se sve uglavnom obere stojeći i sa merdevina. Samo je potreban nožić i brza ruka – kaže Mihalj Hužvar.

Njegova supruga Roža takođe potvrđuje da posao u berbi zove nije težak, nego da samo treba voditi računa da bobice na grozdovima budu zrele.

Prerada zove i u rakiju zovovaču

Zova se koristi u farmaceutske svrhe, u prehrambenoj industriji, pa i za pečenje rakije zovovače, a prema riječima Šerfezea poznato je da ima 75 načina primjene i u odnosu na druge vrste odmah je iza Aloe vere, za koju se zna da ima preko 150 načina primjene. Otkupljivači i prerađivači su zainteresovani i za cvijet zove, međutim, Jene Šerfeze i ostali proizvođači sa sjevera Bačke kažu da je čak šest-sedam veći prihod ako se sačeka kraj avgusta i obavi berba plodova.

Šerfeze priča da su u eksperimentisanje sa zasadom zove krenuli prije deceniju i po, kada su sadni materijal sa dozvolom resornog ministarstva uvezli iz Mađarske. Zasadi zove sorte Hazberg su se pokazali rentabilnim, mada je bilo i kriznih sezona, pa su neki voćari odustali već na početku eksperimenta i iskrčili pet hektara.

– Mi koji nismo iskrčili zasade povećavamo površine pod zovom, jer je po dosadašnjem iskustvu jedna od najrentabilnijih kultura bobičastih plodova. Motiviše nas to jer kod proizvodnje zove je manje uloženog rada, nego kod vinove loze ili drugih voćnih vrsta. Orezivanje počinjemo u novembru, poslije samo održavamo međuredni prostor, a može se reći da je skoro kao organska proizvodnja, jer se jeidno u proljeće eventualno prska nekim bakarnim preparatom. Zovu može da ugrožava još jedino fomopsis što je i bolest grožđa, ali i kod grožđa se eliminisa sa jednim ili dva prskanja bakarnim preparatima, a što se lisnih vaši tiče nema velike opasnosti. Pjeskovita zemlja u ataru Horgoša pogodna je za voćarstvo, ali na parceli gde se upravo odvija berba vidljivo je da po potrebi zovi pogoduje zalivanje ili svojim korjenovim sistemom nalazi vlagu, međutim ne vole da se nakon obilnih kiša nađe u bari – objašnjava Šerfeze.

Podižu se novi zasadi

Šest proizvođača koji su ostali vjerni zovi podižu i nove zasade i uvjeravaju da zovu vrijedi saditi, jer je na tržištu potražnja za zovom veća nego što oni sada proizvode. Šerfeze priča da je najviše imao tri i po hektara pod zovom, ali je jedan stariji zasad prodao, pa momentalno ima oko dva hektara, od čega je jedan mlađi zasad pod zalivnim sistemom. Kod podizanja novih zasada sadni materijal proizvođači sami pripremaju iz postojećih.

Izvor: Agronews

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

judino drvo

Judino drvo – Cvjetovi rastu i iz stabla

Ovo drvo ste sigurno viđali po parkovima. Glavna karakteristika ovog listopadnog drveta jeste kauliflorija, prekrasni cvjetovi ovog drveta se ne javljaju samo na njegovim tankim...
DUNJA

Zamrzavanje dunje