Naslovnica Blog Stranica 892

Sok od ljubičastog kupusa

Agrosavjet
-
0
Sok od ljubičastog kupusa

Ako baš i niste ljubitelj zelenih sokova, pripremite ljubičastu varijantu koja će vas zaštititi od raka, viskog krvnog pritiska i probavnih tegoba

Na našem jelovniku najčešće se nalazi zeleni kupus, a crveni neopravdano izostavljamo. I griješimo, jer crveni kupus ima veće nutritivne vrjednosti i zadovoljava čak 85% dnevnih potreba za vitaminom C, za razliku od zelenog, koji zadovoljava samo 47% dnevnih potreba. Crveni kupus spada među alkalne namirnice, koje održavaju zdrav pH u organizmu i štite od upalnih procesa, raka i drugih teških oboljenja. Ova super zdrava namirnica, čija ljubičasta boja ukazuje na bogatstvo antocijanina, sadrži tiamin, folate, kalcijum, mangan, magnezijum, gvožđe i kalijum, vitamine C, A, E i K, vlakna i vitamine grupe B. Ljekovita svojstva crvenog kupusa;

1.Prevencija kancera – Zahvaljujući obilju antioksidansa i antocijanina, crveni kupus smanjuje rizik od raka i ima snažna protivupalna svojstva. Antioksidansi neutralizuju delovanje slobodnih radikala, koji, osim što ubrzavaju starenje, povećavaju rizik od raka i srčanih oboljenja.

Istraživanja ukazuju i da materije iz crvenog kupusa poznate pod nazivom indoli smanjuju tumor dojke kod žena. Vitamin A takođe dokazano smanjuje rizik od raka pluća.

2. Podstiče probavu, snižava pritisak i holesterol – Dijetalna vlakna pomažu radu crijeva i eliminaciji otpadnih materija iz organizma. Crveni kupus snižava holesterol i krvni pritisak, pa bi ga trebalo što češće jesti, a to naročito važi za osobe koje boluju od hipertenzije i kojima prijeti rizik od začepljenja krvnih sudova.

3. Usporava starenje i štiti od Alchajmerove bolesti– Crveni kupus pokazao se kao pravi saveznik zdravlja mozga. Njegovom konzumacijom pomoći ćete moždanim funkcijama i smanjiti rizik od Alchajmera. Antocijanini iz crvenog kupusa smanjuju stvaranje plaka u mozgu, koji se dovodi u vezu s demencijom.

4. Čuva zdravlje očiju i kostiju – Vitamin A kojim obiluje crveni kupus snažno štiti vid i zdravlje očiju i smanjuje rizik od makularne degeneracije. Ovaj vitamin takođe doprinosi zdravlju zuba, kostiju i vezivnog tkiva. Vitamin K iz crvenog kupusa čuva gustinu kostiju.

Crveni kupus takođe ublažava artritis i bolove u kostima i zglobovima.

Recept za sok od kupusa

Sastojci:

• 3 šljive (mogu zamrznute)

• ¼ glavice manjeg crvenog kupusa

• 1 korijen cvekle

• 2 stabljike celera

• 1 pomorandža

Priprema: Izvadite koštice iz šljiva. Sve sastojke dobro operite. Očistite pomorandžu, kupus isjecite što sitnije. Sastojke stavite u blender ili sokovnik i izmiksujte da dobijete sok.

Ovaj sok jako je dobar za želudac i probavni sistem, čisti bubrege i ceo organizam, snižava krvni pritisak i ima antikancerogeno dejstvo.

Izvor: Živimo zdravo

 

Italijansko vjeće poplavljeno odmah nakon odbijanja mjere protiv klimatskih promjena (VIDEO)

Agrosavjet
-
0
Italijansko vjeće poplavljeno odmah nakon odbijanja mjere protiv klimatskih promjena (VIDEO)

Regionalno vjeće Veneta, čije se sjedište nalazi u blizini Kanala Grande u Veneciji, potopljeno je prvi put u svojoj istoriji, neposredno nakon što su odbornici odbacili predložene mjere za borbu protiv klimatskih promjena.

Venecija se ovih dana suočava sa najgorim poplavama u poslednjih 50 godina. Gradonačelnik Venecije Luiđi Brunaro je poplavu nazvao „ranom koja će ostaviti trajni trag“.

Prostorije u palati Fero Fini, počele su da se pune vodom oko deset sati uveče, dok su odbornici raspravljali o regionalnom budžetu za 2020. godinu.

„Ironično je da su prostorije poplavljene dva minuta pošto je većina odbornika odbacila amandmane za borbu protiv klimatskih promena“, rekao je predstavnik Demokratske stranke Andrea Zanoni.

U odbijene amandmane spadaju mjere za finansiranje obnovljivih izvora, zamjenu dizel-autobusa „efikasnijim i manje zagađujućim“, mjere za ukidanje zagađujućih peći i mjere koje će smanjiti zagađivanje plastičnim otpadom.

Dok je portparol regionalnog veća Alesandro Ovizah za Si-En-En potvrdio da su prostorije veća poplavljene, predsednik Veća Roberto Ćambeti je odbacio Zanonijeve navode.

„Mi glasamo za regionalni budžet koji je u protekle tri godine potrošio 965 miliona evra u borbi protiv zagađenja vazduha, smoga, što je presudan faktor u klimatskim promjenama. Reći da ne radimo ništa po tom pitanju je laž“, rekao je Ćambeti.

Dodao je da je Veneto regija koja je posle poplave 2010. godine pokrenula plan za zaštitu hidrogeološke sigurnosti u vrednosti od 2,6 milijardi evra, što je izuzetno visok iznos za regionalni budžet, prenosi RTS.

Ćambeti je na profilu na Fejsbuku objavio video zapise o poplavi u palati Fero Fini.

„Ovako nešto se nikada nije desilo. Pregrade otporne na poplavu nisu bile dovoljne da obuzdaju poplavni talas, niti je bilo moguće napustiti zgradu … Mislili smo da smo dovoljno zaštićeni i sigurni pa zato niko nije ni našuštao sastanak Vjeća“, rekao je Ćambeti u izjavi za list Đornale di Vićenca.

Inače, sastanci Regionalnog savjeta su zbog poplave preseljeni u Trevizo, navodi se na sajtu Saveta.

Izvor: Nacionalna geografija

„OVO JE TEK PRVI KORAK“ Bankari stvaraju nove šumske površine, zasadili 4.000 sadnica

Agrosavjet
-
0
„OVO JE TEK PRVI KORAK“ Bankari stvaraju nove šumske površine, zasadili 4.000 sadnica

U organizaciji Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, oko 160 volontera iz banaka članica Udruženja banaka Bosne i Hercegovine (UBBiH) zasadili su oko četiri hiljade sadnica na području Čelinca i na obroncima planine Igman, u okviru zajedničke akcije udruženja.

Ovo je prvi put da volonteri banaka članica UBBiH učestvuju u akciji pošumljavanja koja ima za cilj podizanje svijesti o neophodnosti zaštite čovjekove sredine u široj društvenoj zajednici kao i da promoviše voloterizam. Udruženje planira zasaditi do kraja sljedeće godine ukupno 9.700 sadnica što odgovara trenutnom broju zaposlenih u bankarskom sektoru.

Akcija je realizovana uz značajnu podršku Šumskog gazdinstva Banjaluka i Komunalnog javnog preduzeća Sarajevo-šume. Volonteri su sadili crni bor, bijeli bor i smrču.

– Uloga šuma u prečišćavanju zagađene atmosfere je važnija od njene uloge u proizvodnji drvene građe. Stoga sam posebno ponosan na bankare volontere koji su se odazvali našem pozivu za pošumljavanje – izjavio je direktor UBBiH, Berislav Kutle.

– Ovo je tek prvi korak. Udruženje u sljedećoj godini namjerava realizovati još sličnih akcija koje će dugoročno korisiti društvenoj zajednici – naveo je on.

Visoke šume površine od jednog hektara, u procesu fotosinteze oslobađaju tri tone kiseonika, a potroše oko četiri tone ugljen-dioksida. Za godinu dana, jedan hektar četinarske šume filtrira 30-35 tona prašine, a na jedan hektar lišćarske šume se filtrira 50-76 tona prašine.

– Moramo podizati svijest o značaju šuma. S jedne strane podsjećati starije, a sa druge privlačiti mlađe generacije da se aktivno uključe u zaštitu prirode – ističe Kutle.

Izvor: Srpska info

Uzgoj spelte i heljde šansa za Trebinje

Agrosavjet
-
0

TREBINJE – Trebinje, ali i cijela Republika Srpska imaju dobre preduslove za razvoj organske proizvodnje u poljoprivredi, iako se ona ni u Srpskoj, niti u BiH, ne razvija onako snažno kako se to radi u državama regiona.

Ovo je zaključeno na radionicama koje su se u proteklih petnaestak dana u nekoliko navrata odvijale u Trebinju, u organizaciji Centra za održivi razvoj CORIE, u okviru projekta „Edukacijom poljoprivrednika do organske proizvodnje“.

Predsjednik ovog udruženja Aleksandar Vukanović kaže da su, svjesni toga problema, na radionicma anagažovali stručnjake, profesore s Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu.

„Mi ćemo, u saradnji s Agrarnim fondom grada Trebinja, omogućiti i praktični dio obuke, tako što ćemo iznajmiti plastenik i na licu mjesta, uz stručnu pomoć, pokazati na koji način organizovati organsku proizvodnju“, objasnio je Vukanović.

Profesorica Aleksandra Govedarica-Lučić kazala je da ovo područje ima značajne prednosti u povrtarskoj proizvodnji organske hrane.

„Na području istočne Hercegovine još mnogo poljoprivrednog zemljišta nije obrađeno, odnosno to su parcele koje dugo miruju i tu je šansa kada je organska proizvodnja u pitanju, jer se radi o nezagađenom zemljištu i na tim parcelama možemo odmah početi s organskom proizvodnjom, bez onog prelaznog perioda s konvencionalne na organsku proizvodnju“, kazala je ona.

Vesna Milić s Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu upoznala je lokalne proizvođače s organskom proizvodnjom u ratarstvu.

„Ono što bi bilo interesantno za ovdašnje poljoprivrednike je organski uzgoj spelte i heljde – veoma značajne poljoprivredne kulture za pčelare i naravno nekoliko podvrsta kukuruza, što se u budućnosti treba razvijati i na čemu se treba raditi“, pojasnila je ona.

Izvor: NN

Ministarstvo definisalo pravila interventnog otkupa junadi u RS

Agrosavjet
-
0
Ministarstvo definisalo pravila interventnog otkupa junadi u RS

BANJALUKA – Ukupno 17 otkupljivača iz Republike Srpske otkupiće 7.902 grla žive junadi, po minimalnoj cijeni od 3,90 KM po kilogramu, dok će Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS za podsticaje za tu namjenu izdvojiti 30 feninga po kilogramu za izvezena živa grla i 70 feninga po kilogramu za grla otkupljena za klanje i preradu, stoji na zvaničnoj stranici resornog ministarstva.

„Ministarstvo će izdvojiti i dodatnih 10 feninga po kilogramu mesa zadnje četvrtine trupa koje se zamrzava“, kazali su u Ministarstvu te dodali da količine otkupljene junadi za koju otkupljivači mogu ostvariti pravo na podsticajna sredstva ne mogu biti veće od otkupnih kvota utvrđenih na osnovu prijave na poziv za izražavanje interesa za interventni otkup.

Prema spisku otkupljivača koji je objavilo Ministarstvo, 4.107 grla junadi biće otkupljeno za izvoz, dok će 3.795 biti otkupljeno za klanje i preradu za domaće tržište.

Sudeći prema ovim podacima, najveću kvotu junadi za otkup ima „Prime“ DOO Brezičani, kod Prijedora, i to 1.320 grla, dok najveću kvotu junadi za klanje i preradu, i to po 1.500 grla, ima „ZP Komerc“ Vršani, kao i preduzeće „Tulumović“ Laktaši.

„Ministarstvo će revidirati iznose kvota u skladu sa dinamikom otkupa te kontrolom na terenu“, istakli su u Ministarstvu.

Kako su dodali, pravo na podsticajna sredstva imaju otkupljivači junadi sa sjedištem u RS, koji su se prijavili na poziv za izražavanje interesa za interventni otkup tržišnih viškova junadi i koji su izvršili interventni otkup junadi minimalne mase 550 kilograma od domaćih uzgajivača po minimalnoj cijeni od 3,90 KM po kilogramu žive mjere, u periodu od 20. oktobra 2019. godine do 31. januara 2020. godine.

Napomenuli su da su u „Službenom glasniku RS“ objavljene izmjene i dopune Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, kojima se definišu prava na podsticajna sredstva za interventni otkup utovljene junadi.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da je ovaj interventni otkup samo trenutno gašenje požara te da će se od svega najviše koristiti imati otkupljivači.

„Prema mojim saznanjima sa terena, otkupljivači ne nude veću cijenu od 3,90 KM po kilogramu, što je nedovoljno za ionako veliki trošak proizvodnje, jer su bikovi prerasli, tako da je jedina korist koju će imati poljoprivredni proizvođači ta što neće tonuti u dublji minus“, naveo je Marinković.

Istakao je da je produženi tov bikova proizvođače gurnuo u dubiozu, tako da, kako kaže, interventni otkup njima ne donosi nikakvu dobit, nego samo sprečava dalju propast.

„Nažalost, opet po mojim saznanjima, najveću korist i najveće količine na otkup su dobili oni koji su najmanje kupovali na domaćem tržištu, a najviše uvozili, ali, eto, to je naša realnost“, naglasio je Marinković.

Na stranici Ministarstva je takođe objavljen i spisak korisnika koji se nalaze u evidenciji Agenciji za agrarna plaćanja, a koji su izvršili prijavu tova junadi. Prema ovom spisku, u RS kod ovih uzgajivača nalazi se ukupno 13.578 grla junadi u tovu.

Ovaj spisak sačinjen je po opštinama u RS u kojima je prijavljen uzgoj tovne junadi, a najveći broj je registrovan u Bijeljini, u kojoj se tovi skoro polovina od pomenutog ukupnog broja, odnosno 6.707 junadi.

Podsjećanja radi, Vlada RS, odnosno resorno ministarstvo nedavno je najavilo da će subvencionisati interventni otkup junadi u RS i tako pomoći proizvođačima da prodaju tržišni višak junadi.

Izvor: Nezavisne.com

Trgovci na banjalučkoj pijaci: Posao opao, ali ne treba kukati

Agrosavjet
-
0
Trgovci na banjalučkoj pijaci: Posao opao, ali ne treba kukati

BANJALUKA – Ponuda i kvalitet su neupitni, a kupaca je sve manje, mišljenja su trgovci na banjalučkoj pijaci.

U šetnji između štandova, razgledajući prepune tezge, shvatili smo da je domaća proivodnja zamijenjena velikim uvozom voća i povrća iz Turske, Sjeverne Makedonije i Grčke.

Banjalučanin, koji je više od deset godina u penziji, i koji prodaje mandarine i jabuke, za prodaju voća na tržnici odlučio se, kako kaže, zbog slobodnog vremena kojeg ima, ali i zbog male penzije.

„Fabrike iz rata su uništene, ali su se i iza onog rata obnovile, dok iza ovog zadnjeg ništa. Nikakve proizvodnje nemamo, sve uvozimo“, kaže ovaj prodavač mandarina.

Prodavača Radovana smo zatekli sa brojanicom u rukama, kaže da je posao u opadanju, ali da se raditi mora.

„Oženio sam se u tridesetoj, sami smo nas dvoje, ali nije lako. Nemam još pravo na penziju iako sam bolestan i nisam više sposoban raditi. Danas su, čini mi se, nezadovoljniji oni koji više imaju“, rekao je Radovan.

Trgovci naglašavaju da su utorak i nedjelja glavni pazarni dani, ali da to nekada zavisi i od drugih razloga i sezone kada cirkuliše više ljudi. Žale se da je kupovna moć oslabila pa nema kupaca kao nekad ranije.

Trgovac Mihajlo, koji dolazi redovno na pijacu, bude već u tri ujutro na svom prodajnom mjestu.

„Znate kako, prodaja zavisi od dana. Obično je pijaca puna nedjeljom, ali ima dana kada naiđe više ljudi. Ne treba ipak biti proklet i stalno kukati. Što se tiče našeg radnog vremena, radimo dvokratno. Ja dođem već u tri ujutro pa ranije odem. Neki dođu kasnije i tu su do popodne“, rekao je Mihajlo.

Jovanka tvrdi da joj prodaja skroz loše ide, iako su paprike na njenom štandu već od 1,50 KM.

„Danas više niko nema vremena ni za šta, teško i za dolazak na pijacu“, rekla je ona.

Izvor: Nezavisne.com

Runić: Zaštiti proizvode od drvarske drenjine

Agrosavjet
-
0
Runić: Zaštiti proizvode od drvarske drenjine

DRVAR – Načelnik opštine Drvar Dušica Runić rekla je da je dogovoreno da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske finansira zaštitu geografskog porijekla drvarske drenjine kod Agencije za bezbjednost hrane BiH.

„Davno je trebalo brendirati proizvodi od drvarske drenjine. Za početak mi ćemo raditi brendiranje slatkih proizvoda, našeg imbera – sirupa od drenjine i tradicionalno pripremljenog mućenog pekmeza od drenjine“, istakla je Runićeva.

Ona je podsjetila da je Drvar prepoznatljiv po proizvodima od drenjine.

„Za naše proizvođače i prerađivače drenjine je brendiranje od izuzetnog značaja zato što bismo tako zaštitili svoje proizvode, odnosno spriječili bismo pojavljivanje tih proizvoda na drugim tržištima jer su se pod imenom ‘drvarske drenjine’ pojavili proizvodi koji nisu sa geografskog područja opštine Drvar“, naglasila je Runićeva.

Prema njenim riječima, predstavnici opštine Drvar već su u Banjaluci održali sastanak sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Borisom Pašalićem, na kojem je dogovoreno da Ministarstvo finansira zaštitu geografskog porijekla drenjine.

Runićeva je napomenula da je sastanak održan na inicijativu ministra Pašalića koji je bio gost na ovogodišnjoj manifestaciji „Dani drvarske drenjine“.

Ona je najavila da će opština Drvar u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske održati sastanak o temi geografske zaštite porijekla drenjine sa prerađivačima drenjine sa područja opštine Drvar u srijedu, 27. novembra, u 11.00 časova, u prostorijama opštine.

„Na sastanku ćemo odrediti koje će udruženje biti nosilac aktivnosti. Dobićemo savjete kako dalje da radimo i dogovoriti korake kako da brendiramo naše proizvode od drvarske drenjine“, dodala je Runićeva.

Ona je zahvalila ministru Pašaliću za njegovo zalaganje, te dodala da će brendiranje proizvoda poboljšati fiinansijsku situaciju porodica koje se bave prerađivanjem drenjina i dobiće podstrek da ostanu u Drvaru i svojim radom stvore uslove za normalan život.

Izvor: Nezavisne.com

Godišnje od oraha zarade 10.000 evra po hektaru

Agrosavjet
-
0
Godišnje od oraha zarade 10.000 evra po hektaru

Godišnje se u Srbiji proizvede oko 20 hiljada tona oraha, ali to nije ni dio onoga što bi moglo da se obere kada bi imali više zasada. Međutim, posljednjih nekoliko godina raste interesovanje srpskih poljoprivrednika uprvo za uzgoj ovog voća, jer ono može donijeti visoku zaradu.

Vladan Terzić iz sela Tvrdići duže od dvije decenije ima plantažu oraha, a na njegovom imanju najzastupljenija je domaća sorta rasna.

„Loši vremenski uslovi uticali su na količinu roda, ali smo se na kraju ipak izborili. I ove godine imali smo dobre prinose i kvalitetne plodove koji su završili u prodaji“,  kaže Vladan za RINU i dodaje da su orasi laki za proizvodnju.

„Ne zahteva velika ulaganja, lako se održava. Mnogo je lakši za gajenje od lešnika, a zarada je približna. Nije potrebno mnogo radne snage, ne smeta mu mraz i otporan je na bolesti. Jedino što zarada mora malo da se sačeka, ne može baš sve i odmah“, rekao je Vladan.

Investicija u orahe počinje da se isplaćuje u desetoj godini od sadnje, a već u petnaestoj prinosi bivaju sve veći, tako da je moguće zaraditi i deset hiljada evra po hektaru.

„Orah i leska postaju sve traženiji, jer njihov plasman je osiguran na stranom tržištu. U našim klimatskim uslovima najbolje su se pokazale sorte rasna, gazenhajm i šampion. Uzgajivači su ponekad skeptični jer počinje da rađa tek u trećoj godini i da bi se zaradilo potrebno je dosta strpljenja, ali orah definitivno može da postane biljka budućnosti u našim krajevima“, rekao je direktor Instituta za voćasrtvo u Čačku, Milan Lukić.

Stručnjaci kažu da je vijek eksplotacije ove biljke izuzetno dug i traje od 50 do 80 godina, pa se zato ne kaže uzalud da se orah sadi za potomke, jer od njihovih plodova mogu lepo da žive unuci i praunuci.

(Telegraf Biznis/RINA)

SAJAM U MRKONJIĆ GRADU Održano predavanje o plasteničkoj proizvodnji zimi

Agrosavjet
-
0
SAJAM U MRKONJIĆ GRADU Održano predavanje o plasteničkoj proizvodnji zimi

U okviru Sajma poljoprivrednih proizvoda “Aranđelovdanski vašar u Mrkonjić Gradu” danas je održano predavanje o plasteničkoj proizvodnji u zimskom periodu i tehnologiji proizvodnje u plastenicima.

Diplomirani inženjer poljoprivrede Draško Bašić rekao je nakon predavanja da u zimskim uslovima treba proizvoditi biljne kulture koje podnose nisku temparaturu, kao što su salata, spanać, blitva…

On je naglasio da je proizvodnja u plastenicima proizvodnja u kontrolisanim uslovima kojom se postižu veći prinosi i prihodi.

– Na kvalitet plasteničkog proizvoda utiče više faktora. Bitno je ukloniti sve biljne ostatke prethodne kulture, važna je priprema zemljišta, odnosno oranje i frezanje, kao i provjetravanje plastenika, da bi bila smanjena vlaga, a time i pojava gljivičnih bolesti – pojasnio je Bašić.

Sedmi sajam poljoprivrednih proizvoda, čiji je organizator lokalna Agencija za privredni razvoj, počeo je u Mrkonjić Gradu u ponedjeljak, 18. novembra, stručnim predavanjima za pčelare.

Sajam se završava u subotu, 23. novembra, kada će biti održani Festival domaće rakije, Etno-festival “Jabuka” i Dani meda.

Izvor: Srpska info

Hrast čuva dom i ukućane

Agrosavjet
-
0
Hrast čuva dom i ukućane

Kad god mu je teško, on potraži kakav hrast: ako može, legne pod njega, ako ne – stoji.

I zna da šta god da mu je – proći će. Ivan Jušković, elektroinženjer po struci u duši zaljubljenik u prirodu, zna da je hrast, sveto drvo starih Slovena, drvo sa najjačom energijom u prirodi, jednostavno – ljekovito.

Drvo jake energije

– To znam jer sam lično mogo puta izlečio sebe, znam i po drugimm ljudima koji koriste energiju hrasta ali znam i jer sam radio eksperimente – kaže. – Merili smo u podnožju planine Rtanj elektromagnetno zračenje biljaka. Primjera radi, trava koja klija iz zemlje ima zračenje od 5 do 10 volti, mobilni telefon zrači u negativnom smislu minus jedan, a zračenje hrasta je čak 72 volta! Zamislite koliko je njegova energija jaka i moćna. Zato sam se zaljubio u snagu hrasta.
Ivan nije samo statični zaljubljenik u hrast i prirodu. On se svim silama trudi da pomogne hrastu, koji se nemilice sječe po Srbiji, da ponovo izraste, da preplavi naše padine i vrati harmoniju i zdravlje u naše okruženje. Lično je zasadio oko 5000 hrastova i ako bi se gledlao kroz priču da je svako drvo koje zasadimo naše dete, onda je Ivan stvarno srećan otac. Sam, ipak, ne može toliko da postigne kao udružen. Zato je osnovao Družinu hrastova, koja okuplja ljude pune ljubavi i rješenosti da ljubav prošire i konkretno nešto učine za svoje okruženje i planetu. Gdje god mogu i kad god mogu, oni sade mladice hrasta ubeđeni da hrast vraća zdravlje među ljude jer im daje ljubav,energiju i harmoniju.

Mladice oplemenjuju

Družina hrastova svake godine posadi na hiljade mladica hrasta. Okupe se, najčešće u Nišu, odakle je Ivan, uzmu ašove u ruke i sade, smeju se, teše jedni druge i rešavaju usput sve životne probleme koji ih zadese. To su prijatna druženja, gde se razmjenjuje energija između ljudi i mladica. A mladice hrasta imaju izuzetno jaku energiju, kažu, najjaču.

– Hrastove mladice – veli Ivan – imaju moćnu energiju klijanja. Najmoćniju u prirodi.
Zaljubljen u hrast Ivan je izmislio i najbrži način klijanja sadnice. Za mjesec dana njegovom inovativnom metodom izraste sadnica hrasta. On dijeli mlade biljke i uči decu po školama da sade drveće i da se o njemu kasnije, brinu.

– Zar ima ičega ljepšeg od toga da djete raste zajedno sa drvetom – kaže on. – Djete posadi drvo i onda zajedno rastu. Nema ljepše stvari nego posmatrati taj proces.
Djeca, naravno, ne prihvate odmah da sade drveće. U početku se bune, negoduju, hvataju krivine.

– Bio sam u gimanziji u Nišu i odjeljenje samo što me nije pregazilo kada sam im rekao da ćemo ići da sadimo hrastove, ali kada su počeli da sade, kada su osetili energiju hrastovih mladica, postali su pitomiji i mekši. Mladice hrasta uticale su na njih i oplemenile ih.

Ivan i Družina hrastova uče ljude da obnavljaju prirodu i da prave svoje šume. Daje im besplatno mladice hrasta. Svi oni koji zasade bar jedan hrast postaju – umjetnici života. A da bi se zasadio hrast, ne mora da se ide daleko u šumu. Može da se zasadi blizu kuće, na samo pet, šest metara. Domaćinu i njegovoj porodici obezbjediće hranu, uvjek će imati badnjak i lijek jer je kora ljekovita, a darivaće ljubav, energiju, snagu, moć, dugovječnost i zdravlje. Uz sve to debeli hlad i predivan prizor.

Originalno

Ivan je osmislio izuzetno jednostavnu i originalnu metodu klijanja: napravi mladicu hrasta, ili bilo koje druge biljke koja klija iz ploda, za mjesec dana. U jesen, kad žir sazri, nađe se zdrav žir, bez oštećenja, rupica i ne smije da bude lagan. Žir se posadi oko sanitmetar ispod zemlje. Iznad žira se stavi plastična cijev, a pored nje se zabije kočić za koji se veže ta plastična cijev da je vjetar ne bi odneo. Tako se postigne efekat staklene bašte, žir je zaštićen od hladnoće i vjetra, a odozgo, kroz cijev mu dopire sunce i raste veoma brzo. Najvažnije, ispod zemlje se tako formira lijep, razgranat korijen.

Izvor: Bilje i Zdravlje

PROČITAJTE:

Oprez! Od ove pečurke bježite što dalje!

Popravljanje kvaliteta zemljišta i njegove osobine

Rakija koja je oduševila Ameriku: “Yebiga” se proizvodi od čačanskih šljiva i stoji u hrastovini

1...891892893...1.014Stranica 892 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia