Naslovnica Blog Stranica 867

Zlato sa Šri Lanke: Ljudi plaćaju 600 evra da bi probali ovaj napitak

Agrosavjet
-
0
Zlato sa Šri Lanke: Ljudi plaćaju 600 evra da bi probali ovaj napitak

Postoje stvari koje Englezi prave bolje od drugih naroda na svijetu: pečeni hrskavi odrezak nedjeljom, kraljevska vjenčanja ili knjige o tinejdžerima koji magičnim moćima spašavaju svijet.

Dašak engleske otmenosti možete osjetiti u hotelu „Rubens“ koji se nalazi blizu Bakingemske palate. Ako odlučite da ga posjetite, batler će vam otvoriti vrata i uputiti vas pravo do otmenog salona za čajanku.

Tamo se nalaze stare udobne fotelje koje pružaju poseban užitak ispijanju čaja. Prije nego što je napitak pripremljen, ponudiće vam i ukusan sendvič sa piletinom, šunkom, sirom i povrćem. U ponudi su i slatki kolačići koji se služe uz džem i maslac.

Ugođaj je rezervisan samo za popodnevne posjete, u vrijeme kada Englezi tradicionalno piju čaj. Ono što luksuzni hotel nudi, podiže kulturu ispijanja čaja na kraljevski nivo. Riječ je o „zlatnom iskustvu“ koje sadrži uobičajene detalje poput čaše šampanjca ili pak šolje zlatnog čaja sa Cejlona. To zadovoljstvo se u hotelu „Rubens“ naplaćuju 500 funti ili oko 600 evra.

Riječ je o čaju koji se uzgaja u planinskim dijelovima Šri Lanke. Bere se nježno pri zalasku sunca, a potom ga ostavljaju da se suši na baršunastoj tkanini. Ukupno 85 osoba radi na stvaranju jedne šoljice zlatnog čaja sa Cejlona.

Nevjerovatan raritet u industriji čajeva proizvodi kompanija „Silva & Sons“. Pakuje se u prostoriji koja je pod stalnim nadzorom. Ljubitelji čaja koji bi željeli da ga probaju u Londonu, sami otključavaju kutijicu u kojoj se nalazi dragocjeno bilje. Ispijanje ovog čaja nije samo nalivanje toplom ukusnom vodom, pa se konzumacija naplaćuje kao posebno iskustvo. Počinje od trenutka kada barmen sa bijelim rukavicama priđe vašem stolu.

Tada se zlatnim terazijama mjeri količina koju dobija svaki gost, a to je tačno 3 grama. Dovoljna je za tri šolje. Voda se potom zagrijava u čajniku, a listići zlatnog čaja sa Cejlona idu u kipuću vodu. Priprema traje tačno tri minuta. Upravo ovaj detalj donosi ukus koji je jedinstven ljubiteljima čaja.

Napitak se služi u tri šolje i ukus svake se razlikuje od ostale dvije. Prva je baršunasto-nježna i podsjeća na prijatnu kupku sa mjehurićima poslije napornog dana. U drugoj otkrivate voćne mirisne note, dok je treća osvežavajuća. Vlasnik kompanije koja se bavi proizvodnjom čaja kaže da se uz ovo piće ne služi hrana. Ljubiteljima savjetuje da piju gutljaj po gutljaj i polako uživaju u njemu.

Bez obzira na to koliko je ukusan, postavlja se pitanje da li on zaista vrijedi oko 600 evra. Ko može platiti toliku cijenu za čaj? Popodne može proteći u hedonističkom ambijentu i ako naručite jagode, šampanjac, neko dobro pecivo ili kolač. Svaka od tri šolje zlatnog čaja sa Cejlona se brzo hladi, a vrijeme za čajanku u Londonu traje tri sata.

Gospodin Dejvid Silva je na početku saradnje odlučio da obuči samo nekoliko glavnih barmena, ali potražnja za čajem je porasla, pa je obuku proširio na sve članove osoblja.

„Imali smo goste koje dođu sa ulice kako bi probali zlatni čaj sa Cejlona“, objašnjava sa nevjericom gospodin Silva, a prenosi news.com.au

Direktor hotela Malkom Henri kaže da je do sada prodato na desetine kutijica autentičnog čaja sa Šri Lanke.

„Rezultati govore da gosti još uvek cijene tradicionalni ambijent i ljepotu doživljaja koju im pružamo servirajući zlatni čaj sa Cejlona“, objašnjava Henri.

Izvor: NN

Poljoprivrednici iduće godine očekuju zakon o „plavom dizelu“ i smanjenje PDV-a

Agrosavjet
-
0
Poljoprivrednici iduće godine očekuju zakon o „plavom dizelu“ i smanjenje PDV-a

Bićo se nada da će iduća godina biti znatno bolja, s obzirom na to da su određeni pomaci napravljeni krajem 2019. poput povećanje izdvajanja za poljoprivrednike koja će u 2020. biti povećana za 19 miliona KM.

Rezimirajući godinu na izmaku, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo za Klix.ba kaže da je ona u ovom entitetu bila prosječna, s obzirom na to da je početak bio izuzetno nezgodan po pitanju vremenskih neprilika, međutim stanje se na bolje promijenilo u drugoj polovini.

„Godina kako je počela dobro se završila. Problemi u poljoprivredi godinama su se gurali pod tepih, zakoni su vrlo loše definisani, a nekoliko ih imamo u okviru države pa sami sebi pravimo zamke. Situacija od kantona do kantona je drugačija jer jedan izdvaja više novca, drugi manje, tako da smo i tu u konkurenciji koja nije lojalna. Dosad smo imali vrlo mala izdvajanja od države, domaća proizvodnja nije zaštićena, a nemamo ni zakona o ‘plavom dizelu’. Naš poljoprivrednik je praktično ostavljen na ledini i nije konkurentan na tržištu„, rekao je Bićo.

Bićo se nada da će iduća godina biti znatno bolja, s obzirom na to da su određeni pomaci napravljeni krajem 2019. poput povećanje izdvajanja za poljoprivrednike koja će u 2020. biti povećana za 19 miliona KM.

Redovna isplata podsticaja

„Razvojna banka se stavila u funkciju poljoprivrede u idućoj godini što dosad praktično nikada nije bilo, a rijetki su mogli doći do povoljnih kredita. Također, trebali bismo imati i određena evropska i IPARD sredstva, tako da se nadamo znatno boljoj godini. Moram reći da se u 2019. uredovila i isplata podsticaja, iako ta finansijska sredstva nisu bila dovoljna. Praktično se skoro sve isplatilo, ostala je još isplata iz trećeg kvaratala, ali imamo određena obećanja da će se to i to završiti uskoro, kako bi se u iduću godinu ušlo bez dugovanja„, ističe Bićo.

Za razliku od Fedracije BiH, u Republici Srpskoj stanje je znatno složenije, prije svega po pitanju podsticaja čija isplata nije redovna, a uz to su i izdvajanja manja. Povrtlari i voćari se žale, a u teškoj situaciji su i stočari koji će 2019. pamtiti po otežanom plasmanu tovnih grla.

„Ovdje nas je sve manje, a posla sve više. Naravno, ni novca nema, jer se podsticajnom politikom hvale oni koji sredstva daju, a ne oni koji uzimaju. Godina nije bila dobra, nesigurnost u proizvodnji je prisutna, a država ništa ne čini da nas zaštiti, već nas je samo pustila niz vodu„, ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Pšenicu prodaju po 25 KM, a troškovi su 30 KM

Za razliku od razvijenijih evropskih zemalja, pa i onih u regionu, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini proizvode veoma često prodaju i ispod cijene, a dešava se da im finalna otkupna cijena iznosi znatno manje u odnosu na uloženi novac za repromaterijal čime su u startu osuđeni na gubitak.

„Poljoprivrednik radi jedan posao cijelu godinu, prolazi kroz uspone i padove, a na kraju zbog nekontrolisanog uvoza ne može opstati. Nije normalno da pšenicu prodajemo za 25 KM, a njena obrada iznosi 30 KM pod punom agrotehničkom mjerom„, žali se Bakajlić.

Kada se sve sabere i oduzme, poljoprivrednici od zarade u ovoj godini jedva da mogu preživjeti.

Očekuju zakon o „plavom dizelu“

Poljoprivrednici iz Republike Srpske kolegama iz Federacije BiH predložili su zajedničko kreiranje platforme čija bi implementacija omogućila izlazak iz krize. Uz zaštitu domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije koja dolazi iz zemalja Evrope, poljoprivrednici od države od iduće godine očekuju i donošenje zakona o „plavom dizelu“, kao i umanjenje PDV-a na sve što kupuju za proizvodnju.

„Poljoprivrednik ne može plaćati PDV na proizvode, kao što se do dešava za alkohol, cigarete i slično. Nama se PDV mora umanjiti, a poljoprivredu je zakonom potrebno vratiti u vrstu privređivanja kao što su kožarska industrija, obrti i slično„, ističe Bićo.

Na nekim farmama prasići već razgrabljeni

Agrosavjet
-
0
Na nekim farmama prasići već razgrabljeni

Ako ste pomislili da je još rano da se naručuje prase za pravoslavni Božić, ljuto se varate. Na nekim farmama prasići su već odavno razgrabljeni, dok u pečenjarama tvrde da će ih biti, ali niko ne zna po kojoj cijeni. Sve su prilike da će božićna pečenica ove godine biti – paprena!

U Trnu, na farmi svinja Kazneno popravnog zavoda Tunjice – Banjaluka, prasića za božićnu pečenicu nestalo je još sredinom novembra, saznaje Srpskainfo. “Zatvorski” prasići su već odavno u Banjaluci i okolini poznati po kvalitetu i stabilnim cijenama, pa su domaćini koji unaprijed planiraju trpezu za veliki praznik na vrijeme rezervisali svoj primjerak.

I na nekim privatnim farmama u okolini Banjaluke prasići su rasprodati ili “bezecovani”.

Aleksandar Kostić, vlasnik jedne od pečenjara u Banjaluci, obećava da će svojim mušterijama obezbijediti dovoljno prasića, ali narudžbe prima tek poslije Nove godine.

Ne znamo unaprijed kolika će biti cijena. Sada se mala prasad prodaje po 5,5 KM žive vage, ali ne možemo garantovati da će tako biti i pred Božić.

Kaže Kostić.

U pečenjari porodice Mitrović već primaju narudžbe, ali “na neviđeno”, bar što se tiče cijene.

Male prasadi nemamo, ona malo veća, od 25 do 35 kilograma, sada se prodaju po 5,5 KM žive vage. Šta će biti za nekoliko dana, vidjećemo.

Kažu u ovoj pečenjari.

Procjenjuje se da će prasići za božićnu pečenicu koštati od 6 do 7 KM po kilogramu žive vage, zavisno od veličine praseta. Uz to valja platiti 5 do 10 KM za pregled mesa na trihinelu, plus jednu KM po kilogramu za pečenje, jer mnogi danas odustaju od starog običaja da se božićna pečenica peče kod kuće ili na svom imanju.

Tako računica pokazuje da za prasence od 20-ak kilograma valja obezbijediti oko 170 KM, što je priličan trošak.

Izvor

Opština Gacko: Prijavite se za subvencije u poljoprivredi do kraja godine!

Agrosavjet
-
0
Opština Gacko: Prijavite se za subvencije u poljoprivredi do kraja godine!

Subvencije će se dodjeljivati u stočarskoj proizvodnji, voćarskoj proizvodnji, za kapitalna ulaganja i sufinansiranje premije osiguranja.

Opština Gacko će i za 2019. godinu dodjeljivati subvencije svim poljoprivrednim proizvođačima koji budu ispunjavali uslove propisane Pravilnikom o dodjeli subvencija u poljoprivredi. Subvencije će se dodjeljivati u stočarskoj proizvodnji, voćarskoj proizvodnji, za kapitalna ulaganja i sufinansiranje premije osiguranja.

Pravo na subvencije u stočarskoj proizvodnji imaju poljoprivredni proizvođači:

  • u uzgoju krava – poljoprivredni proizvođači koji posdjeduju najmanje 5 muznih grla;
  • za tov junadi – poljoprivredni proizvođači koji imaju najmanje 8  junadi u tovu sa minimalnom ulaznom težinom od 250 kg;
  • u proizvodnji svinjskog mesa – poljoprivredni proizvođači koji posjeduju krmače prasilje ili suprasne nazimice i to minimalno 10 sa minimalnom težinom nazimica 70 kg i 100 kg krmača prasilja;
  • u uzgoju ovaca – poljoprivredni proizvođači koji prijave uzgoj ovaca i koza u minimalnom broju od 50 velikih grla u stadu;
  • u peradarskoj proizvodnji – poljoprivredni proizvođači koji imaju organizovanu proizvodnju konzumnih jaja, minimalan broj koka nosilja je 500;
  • u proizvodnji meda – poljoprivredni proizvođači koji posjeduju najmanje 30 pčelinjih društava i koji su upisani u evidenciju pčelara.

Pravo na subvencije u voćarskoj proizvodnji imaju poljoprivredni proizvođači za podizanje novih i održavanje postojećih zasada voća. Minimalan broj sadnica je 500 komada.

Pravo na subvencije za kapitalna ulaganja imaju poljoprivredni proizvođači za adaptaciju postojećih i izgradnju novih objekata smještajnog kapaciteta za stočarsku proizvodnju, koji u tekućoj godini izvrše ulaganja za navedenu namjenu minimalno 5.000,00 KM.

Pravo na sufinansiranje premije osiguranja imaju korisnici koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i koji u toku godine izvrše osiguranje svoje stoke.

Jedno poljoprivredno domaćinstvo može ostvariti pravo na tekući podsticaj samo po jednom osnovu, a maksimalan iznos podsticaja je 2.000,00 KM.

Da bi ostvarili pravo na subvencije za 2019. godinu, poljoprivredni proizvođači su obavezni da podnesu zahtjeve sa potrebnom dokumentacijom Opštoj zemljoradničkoj zadruzi Gacko. Zahtjevi će se podnositi svakim radnim danom u periodu od 24. do 31. decembra tekuće godine.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti Opštoj zemljoradničkoj zadruzi na broj telefona: 059/472-331.

Šume RS i strateški drvoprerađivači ugovorili isporuku više od 380.000 kubika trupaca

Agrosavjet
-
0
Šume RS i strateški drvoprerađivači ugovorili isporuku više od 380.000 kubika trupaca
Šume Republike Srpske ovu godinu trebalo bi da završe sa 4 mil KM dobiti, kaže vršilac dužnosti direktor ovog javnog preduzeća Slaven Gojković.
To je, smatra, uspjeh, jer su prvu polovinu godine završili sa minusom od 2,6 mil KM. Šume RS i strateški drvoprerađivači potpisali su ugovore o isporuci drvnih sortimenata za narednu godinu, kako bi održali kontinuitet proizvodnje.
Više od 380.000 kubika trupaca u narednoj godini dobiće 49 strateških drvoprerađivača iz RS. Među njima je i preduzeće Drvoprodeks.
Darko Partalo, predstavnik preduzeća Drvoprodeks rekao je da je za ovo preduzeće za narednu godinu raspoređeno 5.000 trupaca hrasta i 8.000 trupaca jele i smrče za proizvodnju višeslojnih podova.
– Hrasta u Srpskoj ima veoma malo, te podmiruje oko 20% naših potreba, jer prerađujemo više od 30.000 trupaca hrasta godišnje. Od toga dio dobijemo od Šuma RS, dio nabavljamo od privatnog otkupa, dok oko polovinu potreba podmirujemo iz Hrvatske kao rezanu građu hrast – rekao je Partalo.
Kriterijumi po kojima će određene količine trupaca sljedeće godine biti raspođene su jasni.
Prioritet je prihod preduzeća, vrijednost izvoza, broj radnika ali i status lokalne zajednice iz koje drvoprerađivač dolazi.
– Zbog toga je Vlada Srpske odredila kriterijume, kojim su u povoljniji položaj dovedeni oni privredni subjekti koji zaista mogu da stvore veću dodatu vrijednost drvog sortimenta, te ostvariti najbolji mogući efekat u smislu prihoda, izvoza i zapošljavanja. To su strateška preduzeća – rekao je Lazo Šinik, predstavnik Privredne komore Srpske.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić rekao je da je kategorizacijom napravljena razlika između strateških drvoprerađivača i primarnih preduzeća, odnosno finalista i polufinalista, kojih ima oko 250.
– Cilj nam je da se održi kontinuitet snadijevanja strateških kupaca drvnom sirovinom, te će od ukupnog etata trupaca oko 42 odsto biti dodijeljeno ovoj grupaciji – rekao je Pašalić.
Ugovori sa ostalim preduzećima koja se bave obradom drveta trebalo bi da uskoro budu potpisani. Šume RS od ovog prihoda inkasiraće oko 185 mil KM.
Gojković rekao je da je za potrebe 49 strateških preduzeća raspoređeno nešto više od 380.000 metara kubnih trupaca četinara i lišćara.
– Preostali dio se ugovara sa ostalim primarnim i finalnim, te polufinalnim preduzećima, koji se ne nalaze u grupi strateških preduzeća, te će ukupno biti raspoređeno 900.000 metara kubnih trupac – rekao je Gojković.
Izvor:  RTRS

MED OD CVIJETA MANUKE UNIŠTAVA 250 VRSTA BAKTERIJA

Agrosavjet
-
0
MED OD CVIJETA MANUKE UNIŠTAVA 250 VRSTA BAKTERIJA

U eri superbakterija otpornih na antibiotike, lekovit med sa Novog Zelanda donosi spasonosno rešenje bez ikakvih nuspojava

Manuka med
– Efikasan kod lakših i težih infekcija
– Pomaže kod opekotina
– Trenutno ublažava bol kod rana i njihovo zacelivanje
– Najbolje sredstvo protiv čireva

Kada je tim istraživača Univerziteta Vaikato na Novom Zelandu, na čelu sa dr Peterom Molanom, 1981. otkrio jedinstvena antibakterijska svojstva meda od manuke, kojih nema ni u jednoj drugoj vrsti, niko nije mogao da pretpostavi da će tri decenije kasnije ova vrsta meda biti proglašen za najlekovitiji med na svetu.

Manuka med je monoflorni med koji pčele proizvode iz cvetova drveta manuke (lat. Leptospermum scoparium), i za razliku od ostalih vrsta, njegova lekovita svojstva ne uništavaju se tokom prerade, izlaganja suncu ili toploti. Stručnjaci za apiterapiju tvrde da su za to zaslužni: visoka koncentracija lekovitih sastojaka, nizak sadržaj vode, mala kiselost i prisustvo posebnih lekovitih sastojaka iz cvetova manuke.
U studiji koja je nedavno rađena na Univerzitetu u Sidneju ovaj med uništio je skoro sve tipove bakterija kojima je bio izložen. Pokazalo se da je delotvoran čak i protiv bakterije helikobakter pilori, koja je uzrok većine čireva na želucu, ešerihije koli i streptokoka. Državna zdravstvena ustanova Velike Britanije licencirala ga je 2004. godine za medicinsku upotrebu u lečenju rana, potvrđujući ono što su stari Novozelanđani znali odavno – da manuka ima čudesna svojstva. U prilog tome svedoče i mnogi korisnici koji su u kratkom roku otklonili herpes, gljivice na nogama, ciste, čak i teške infekcije, poput dekubitusa ili sepse.

Kad se UMF manuka med stavlja na ranu, on upija vodu i suši je, a antimikrobne materije uništavaju mikroorganizme koji mogu da inficiraju ranu. Ako se koristi spolja, ovim medom potpuno se prekrije tretirano područje i zamota se sterilnim zavojem, pa se zavoj menja jednom dnevno. Neverovatno je efikasan jer prodire duboko u kožu.
Istraživanje sprovedeno na 17.000 ispitanika pokazalo je korist od ovog prirodnog nektara i kod hroničnog bronhitisa, bronhijalne astme, rinitisa i sinusitisa.

Jedinstven faktor manuke
Stručnjaci upozoravaju da ipak nije lako prepoznati pravi manuka med, jer nije svaka vrsta napravljena na isti način. Zavisno od sezone i porekla, aktivne materije u ovom medu variraju, a najkvalitetniji je med iz divljine Novog Zelanda. Zato je, zbog različite izrade ove vrste meda, osmišljen pojam UMF (Unique Manuka Factor) – jedinstven manuka faktor. To je, zapravo, sertifikat koji označava da se radi o čistom manuka medu s aktivnim sadržajima. Tako se med sa UMF faktorom 5-9 koristi za održavanje zdravlja i imuniteta, UMF faktor 10-14 kod lakših bolesti, a UMF faktor 15+ označava med najboljeg kvaliteta i snažnog antibakterijskog delovanja i lekovitosti.

U prodavnicama Biljnog centra Magično bilje možete nabaviti  Manuka med UMF 10,  Manuka med UMF 15 i Manuka med UMF 20

Izvor: Magično bilje

Pravilno naklijavanje i upotreba sječenog krompira za sadnju

Agrosavjet
-
0
Pravilno naklijavanje i upotreba sječenog krompira za sadnju

Mnogi proizvođači sijeku mladi krompir na samo dva okca, što može biti veoma rizično, posebno ako se krompir posadi u loše pripremljeno zemljište i ako su nepovoljni uslovi tokom nicanja. Provjerite savjete kako to ispravno učiniti.

Pri sadnji krompira, a posebno u proizvodnji sjemenskog krompira, ne preporučuje se sječenje krtola. Međutim, ukoliko se ukaže potreba za tim, neophodno je ispoštovati određena pravila.

Krtole treba sjeći po uzdužnoj osi, kako bi približno jednak broj okaca bio na obje polovine krtole, jer u suprotnom dobiće se znatno manji broj klica na dijelu do pupka. Ovaj postupak treba obaviti na 5-10 dana prije sadnje, kako bi presjek bio presvučen slojem plute („zarastao“). Nakon 12-18 sati poslije sječenja pri optimalnoj temperaturi i vlažnosti vazduha stvara se zaštitna opna, koja štiti krtolu od prodora patogena. Ukoliko se izvrši sadnja svježe presječenih krtola, one postaju odlična podloga za razvoj mnogih mikroorganizama. Neki proizvođači sijeku naklijale krtole, a neki ih nakon sječenja naklijavaju. Temperatura u prostoriji gdje se čuvaju sječene krtole treba da bude 15-20°C, a vlažnost vazduha da iznosi 60-85%. Mnogi patogeni se vrlo lako prenose tokom procesa sječenja krtola, te je zbog toga veoma važno da se nož dobro dezinfikuje u rastvoru alkohola ili na otvorenom plamenu. U krajnjem slučaju dobro je povremeno nož oprati pod mlazom tekuće vode, savjetuje stručnjak Milica Veletić iz PSSRS.

Prednost sadnje naklijalih krtola je što brže i ravnomjernije niču

Mnogi proizvođači sijeku mladi krompir na samo dva okca, što može biti veoma rizično, posebno ako se krompir posadi u loše pripremljeno zemljište i ako su nepovoljni uslovi tokom nicanja. Sječen krompir pretrpi tzv. „pozitivan stres“, usljed čega počne ranije da klija, ranije stvara krtole i ima kraći vegetacioni period, što je od velikog značaja naročito u proizvodnji mladog krompira ili pri sadnji na rastresitom zemljištu.

Za sadnju treba koristiti pravilno naklijale ili nenaklijale krtole. Prednost sadnje naklijalih krtola je što brže i ravnomjernije niču, biljka ima brži početni porast i razvoj korjenovog sistema, te umanjuje se mogućnost infekcije klice parazitima, prouzrokovačima plamenjače i drugih oboljenja. Naklijavanje krtola se može obavljati u klijalištima u kojima je relativna vlažnost vazduha veoma visoka (92-95%), i koja su dovoljno osvjetljena. Krompir se reda u drvene ili plastične sandučiće, koji se potom stavljaju u dva reda.

Voditi računa o temperaturi prostorije

Prije procesa naklijavanja, potrebno je gajbu i prostoriju dezinfikovati nekim fungicidom. Naklijavanje treba početi najmanje mjesec dana prije planirane sadnje, u prostoriji u kojoj je potpuni mrak i vlažnost treba da se kreće od 85-95%. Temperatura vazduha u prvoj sedmici treba da bude 12-15°C, u drugoj i trećoj oko 17°C, a u posljednjoj sedmici 10-12°C. Od momenta aktiviranja klica osvjetljenost prostorije treba povećati, kako bi se spriječilo izduživanje i etioliranost klica. Kao izvor svjetlosti može se koristiti prirodna ili vještačka svjetlost. Gajbe treba povremeno rotirati, da bi sve krtole dobile približno istu količinu svjetlosti. Prostoriju u kojoj se vrši naklijavanje treba povremeno provjetriti zbog povećane koncentracije ugljendioksida.

Pravilno naklijale krtole treba da imaju čvrste klice, dužine 10-15 mm i da su intenzivno pigmentisane. Krtole koje su bolesne, i koje imaju nepravilno razvijene klice treba odstraniti, kako tokom proizvodnje ne bi došlo do pojave praznih mjesta. Dobro i pravilno naklijan krompir može se čuvati 2-4 sedmice prije sadnje. Ukoliko se ne vrši proces naklijavanja, duge blijede klice treba odlomiti do kraja. Za sadnju krompira automatskim sadilicama pogodno je koristiti krtole sa tek aktiviranom klicom veličine 2-4 mm.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

Kada se obavlja SADNJA KROMPIRA U PLASTENICIMA

Vađenje, skladištenje i čuvanje krompira

Šta prouzrokuje TRULJENJE KROMPIRA i kako to SPRIJEČITI?

 

KVALITETOM DO PODSTICAJA Kontrola mlijeka pod nadzorom resornog ministarstva

Agrosavjet
-
0
KVALITETOM DO PODSTICAJA Kontrola mlijeka pod nadzorom resornog ministarstva

Sve farme koje su u sistemu otkupa mlijeka u Srpskoj pod kontrolom su stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, koje kontrolišu kvalitet mlijeka koje se isporučuje mljekarama.

U Srpskoj na više od 1.100 otkupnih stanica kontrolori uzimaju uzorke za analizu od svih proizvođača. Od kvaliteta mlijeka zavisi dalja isporuka za javnu potrošnju i pravo na podsticaje resornog ministarstva.

U Semberiji je registrovano 1.300 proizvođača mlijeka, koji posjeduju oko 7.400 muznih grla. Redovnim kontrolama kvaliteta mlijeka, koje svakodnevno rade otkupljivači i dva puta mjesečno stručne službe resornog ministarstva, u Srpskoj je postignut dobar kvalitet sirovog mlijeka. Proizvođači znaju da su higijena u staji i kvalitetna ishrana muznih grla neophodne za kvalitet.

– Vime mora da bude dobro oprano, krpa kojom se briše i kanta u koju se muze moraju biti čisti i uredni. Prostorija u kojoj se muze, laktofriz, sve to mora biti čisto. Kad se vodi računa o svemu, onda mlijeko mora imati odgovarajući kvalitet – kaže Snežana Ignjić iz Balatuna.

Dodaje da je kontrola kvaliteta mlijeka veoma značajna.

– Visok procenat somatskih ćelija ukazuje na nekakav upalni proces u vimenu i mliječnim kanalima. Onda su obavezni pregled i savjet veterinara – kaže Ignjić.

Rezultati analize mlijeka su pomoć farmerima kojima ukazuju na probleme u staji i zdravlje grla.

Zoran Marjanović iz Balatuna pojašnjava da analiza pokazuje masnu jedinicu, prisustvo bakterija.

– Mora se voditi računa o zdravstvenom stanju muznih grla. Jedino tako možemo imati ekstra kvalitet i ostvariti dobit – kaže ovaj farmer.

Na velikim farmama, gdje je zatvoren sistem muže, mnogo lakše se postiže kvalitet mlijeka. Ipak, maksimalna pažnja je konstantna.

Ostoja Nikolić iz Batkovića, jedan od većih proizvođača mlijeka u Semberiji, kaže da proizvodnja ekstra klase mlijeka zahtjeva veliki ulog, te da bi stoga i cijena mlijeka trebala biti veća.

– Ohrabruje da se posljednjih godina, zahvaljujući redovnim podsticajima, ova proizvodnja isplati – kaže Nikolić.

Dobra saradnja farmera i stručnih službi daje rezultate. U okviru redovnih kontrola mlijeka, provjerava se mliječna mast, somatske ćelije, proteini, bakterije. Rezultati analize su osnova za ostvarivanje prava na premiju.

Mile Novaković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi naglašava da kontrole i pokazuju pravo stanje na terenu.

– Popravlja se i kvalitet mlijeka, jer ljudima svaki dan ukazujemo šta je problem. Ako se pridržavaju naših savjeta, taj problem se lako rješava – kaže Novaković.

Pojašnjava da se mlijeko koje ima ispod 400.000 somatskih ćelija i ima ispod 100.000 mikroorganizama svrstava u e-klasu.

– Osim higijene, poželjno je prve mlazeve mlijeka, koji u sebi sadrže veći sadržaj mikroorganizama, odvojiti u posebne posude. Takvo mlijeko se može prokuhati i koristiti za stočnu ishranu. Farmeri koji imaju zatvorene sisteme muže obezbijeđeni su dodatnim filterima tako da se mlijeko prije odlaska u laktofriz filtrira. Ti sistemi se svakodnevno peru, a pranje traje po nekoliko sati, najčešće dva sata, tako da je povećan sistem dezinfekcije – naglašava Novaković.

Podrška 38 miliona KM

Ministarstvo poljoprivrede stočarsku proizvodnju u Srpskoj pomaže kroz direktnu podršku podsticajima za tekuću proizvodnju, kao i kroz dugoročnu podršku kroz kapitalna ulaganja.

Direktna podrška stočarskoj proizvodnji samo u prošloj godini je iznosila oko 38 miliona KM.

Izvor: Srpska info

Kako prepoznati bolesti kod krava

Agrosavjet
-
0
Kako prepoznati bolesti kod krava

Sindrom masne jetre nastaje iz istoga razloga kao i ketoza. Zbog nedostatka glukoze i trošenja masnih rezervi, dolazi do nakupljanja masti u jetri.

Pojava sindroma masne jetre se javlja prilikom obilne ishrane krava obrocima bogatim energijom u periodu završetka laktacije i u vreme zasušenja, što dovodi do nagomilavanja tjelesnih masti u jetri. Često se javlja u kombinaciji sa još nekom metaboličkom bolesti.

Krave  sa sindromom masne jetre imaju nesiguran hod, češće leže, oslabljen imunitet, urin sadrži aceton, dah krave se oseti na aceton, dlaka nema sjaj i nakostrešena je. Za krave sa ovim sindromom je karakteristično da često imaju produžen zasušeni period i estrus im se nakon telenja kasnije javlja.

Uzrok pojave sindroma masne jetre je ishrana krava sa visokoenergetskim obrocima u vreme zasušenja i u periodu pred i posle telenja. Prevencija sindroma masne jetre je držanje i ishrana zasušenih krava u posebnoj grupi, kabasta hrana mora biti dobrog kvaliteta i niže energetske vrednosti, smanjiti ishranu visokoenergetskim hranivima krava sa smanjenom proizvodnjom mleka i u početku perioda zasušenja, obratiti pažnju na postepeno povećanje koncentrovanog dijela obroka čime se omogućuje mikroflori želuca da se pripremi za veće količine lako svarljivih ugljenih hidrata iz koncentrovanih hraniva.

Mora se obezbijetiti dobar smeštaj životinjama, obratiti pažnju i na adekvatnu ishranu visokoproizvodnih grla.  Da bi se postigla ishrana krava prema proizvodnji mlijeka potrebno je napraviti tri do četri proizvodne grupe koje će biti hranjene prema proizvodnji mlijeka, a u vrijeme zasušenja po stadijumu zasušenosti.

Izvor: Domaćinska kuća

PROČITAJTE:

Kako zagrijati objekte za svinje

Uticaj niskih temperatura na domaće životinje

Organsko kozarstvo na Romaniji – Sokočanin Marko Nikolić izvozi meleme u zemlje regiona, Evrope i Australiju

 

U BIJELJINI organizovan PRVI PIJAČNI BAZAR na Zelenoj pijaci

Agrosavjet
-
0
U BIJELJINI organizovan PRVI PIJAČNI BAZAR na Zelenoj pijaci

U Bijeljini će danas i sutra biti održan prvi pijačni Bazar na Zelenoj pijaci.

Zelena pijaca je za svoje kreativne sugrađane obezbijedila besplatne tezge na kojima će oni moći da izlože i prodaju svoje proizvode.

„Već imamo preko 30 izlagača koji su svoje proizvode izložili na našoj Zelenoj pijaci. Riječ je o božićnim i novogodišnjim ukrasima, rukotvorinama, heklanju, pletenju, mliječnim proizvodima, proizvodima od meda i još mnogo toga. Sve ono što će zanimati naše sugrađane da pogledaju i ukoliko žele i da kupe“, rekao je za portal Dešavanja u Bijeljini Danijel Perić, rukovodilac Službe za organizaciju pijačnih usluga.

Kako kaže, u razgovoru sa izlagačima sa prethodnih manifestacija u njihovoj organizaciji, saznali su da oni imaju velike probleme, jer nemaju udruženje koje bi im, možda, olakšalo izlaganje i prodaju proizvoda.

„Mi smo im ustupili prostor, dali im mjesta da izlože svoju robu i jednostavno odlučili da na pijaci organizujemo ovaj Bazar. Danas će sa početkom u 12.00 časova najmlađi sugrađani iz OŠ „Sveti Sava“ kititi novogodišnju jelku svojim ukrasima i tako ozvaničiti početak Bazara. Nisam ni vjerovao koliko imamo kreativnih sugrađana dok nisam počeo ovo da organizujem i zbog toga mislim da je ovo dobra prilika za naše sugrađane da razmijene iskustva, ideje i da svi zajedno učestvujemo u ovakvim dešavanjima“, objasnio je Perić.

On navodi da se nada da će ova manifestacija nastaviti da se organizuje i pređe u tradiciju.

Cvijeta Lakić se rukotvorinama bavi dugi niz godina i jako joj je drago što je u našem gradu organizovan ovakav Bazar gdje i ona može da izloži svoje proizvode.

„Povodom ovog Bazara, napravila sam i izložila prigodne poklone za slave, novogodišnje i božićne poklone, novogodišnje i božićne ikebane za stolove. Potrebno je puno ljubavi, rada i truda da bi čovjek ovo radio. Nekada je bilo isplativo baviti se rukotvorinama, ali se sada moramo prilagođavati tržištu. Cijena je solidna iako to nije prava vrijednost rukotvorina“, rekla je za Dešavanja u Bijeljini Lakićka.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

1...866867868...1.010Stranica 867 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia