Naslovnica Blog Stranica 867

Tehnologija proizvodnje rasada paradajza

Agrosavjet
-
0
Tehnologija proizvodnje rasada paradajza

Ozbiljna proizvodnja paradajza u današnje vrijeme je nezamisliva bez proizvodnje paradajza iz rasada. Pošto se rasad gaji u kontrolisanim uslovima, biljke se optimalno razvijaju.

Od uslova uspijevanja u ovom periodu ne zavisi samo spoljašnji izgled nego i mogućnost da biljka ranije ili kasnije cvjeta i ostvari visok prinos. Rasad za svaki hibrid paradjza mora biti optimalno razvijen, što omogućava brzo obnavaljanje korijena i dalji rast biljaka.

Rasad paradajza se proizvodi najčešće u zaštićenom prostoru, a za kasnu proizvodnju na otvorenom polju, može i na otvorenim lejama. Najbolji objekti su sa mogućnošću za dopunsko zagrijevanje vazduha i zemljišta. U objektima sa grijanjem gaji se rani rasad koji se sadi 60-80 dana poslije nicanja, i najčešće se proizvodi pikiranjem.

Objekti bez dopunskog zagrevanja koriste se za proizvodnju srednje ranog ili kasnog rasada, jer je u njima sjetva moguća tek u martu za vrste manje osjetljive na mraz. Međutim, pri gajenju rasada, bez obzira na tip objekta, moraju se obijezbediti optimalni uslovi koji su različiti u zavisnosti od vrste. Rasad paradajza može biti rani, srednje rani i kasni, zatim rasad „ golih žila“ i iz saknija i kontejnera.

Rani rasad se presađuje u fazi kotiledona ili prvog pravog lista. Ovo je najčešći način gajenja za proizvodnju u plastenicima i za ranu proizvodnju u bašti. Gusti rasad namenjen je za gajenje najčešće srednje ranog i kasnog povrća na njivi, ređe za gajenje u zaštićenoj bašti. Rasad iz saksija, odnosno hranljivih kocki, „džifi“ saksija, kontejnera i plastičnih vreća gaji se sa pikiranjem, ili bez njega. Bez pikiranja se gaje vrste koje ne podnose presađivanje, zatim u tzv. Industrijskoj proizvodnji i pri sjetvi piliranog sjemena.

Pri proizvodnji rasada na zemljištu pokrivenom plastikom unosi se 3-5 kg zgorelog stajnjaka i 30-80 g NPK đubriva na kvadratni metar ili đubriva kao što je cropcare u količini 50-100 g/m2. Pri gajenju rasada u saksijama, hranljivim kockama i kontejnerima oni se pune kvalitetnom smješom.

U proizvodnji rasada za sjetvu treba koristiti veoma kvalitetno sjeme visoke biološke vrednosti. Sjeme je neophodno prije sjetve dezinfikovati preparatima za zaprašivanje. Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema vrsti, namjeni i mjestu gajenja, odnosno prema klimatskim uslovima regiona. Sjetva može biti ručna ili mašinska. Razmak između redova je 5-10 cm, a u redu je 1-5 cm.

Sjetva u redove ima prednost jer se sjeme bolje raspoređuje. Poslije sjetve sjeme se pokriva slojem sitnog, prosejanog komposa ili zemljišne smeše. Sjetva u saksije, hranljive kocke ili plastične vreće primjenjuje se za sve vrste koje slabije obnavljaju korijen ili koje su osetljive na povredu korjenovog sistema.

Za sjetvu u saksije, hranljive kocke ili kontejnere, treba koristiti sjeme visoke biološke vrijednosti. Svako sjeme treba da daju novu biljku i zato se u saksije sije samo po jedna sjemenka. Sada postoji veliki broj sistema kontejnerske proizvodnje kao što su „paper pot“ sistem ili „culto“ sistem. Zatim „speedling“ sistem. Karakteristično je za ovaj sistem da proizvodnja rasada traje relativno kratko.

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni

Prirodni preparat za ukorijenjavanje rasada

Negativne strane monokulture u proizvodnji kukuruza

Agrosavjet
-
0
Negativne strane monokulture u proizvodnji kukuruza

Negativne strane monokulture kukuruza su:

Dolazi do jednostranog korišćenja hranjivih materija iz zemljišta, a samim tim i njegivo iscrpljivanje-smanjenje njegove plodnosti.

Narušava se struktura zemljišta ,posebno najpovoljnijih mrvičastih agregata.

Smanjuje se sadržaj humusa i korisnih mikroorganizama u zemljištu.

Teža je borba protiv prouzrokovača bolesti. Teže se uništavaju štetočine kukuruza.

Otežana je borba protiv korova,naročito višegodišnjih. Manji je sadržaj produktivne vlage, posebno u dubljim slojevima zemljišta.

Monokultura kukuruza povlači gajenje i drugih usjeva u monokulturi. U proizvodnji dolazi do tzv.uskih grla ,pa je ovo značajno organizaziono –tehničko pitanje. Gajenje kukuruza u različitim plodoredima (zavisno od predusjeva) postižu se viši prinosi za 10-25%.

Gajenjem kukuruza u monokulturi pogoršavaju se fizičko mehanička, agrohemijska i mikrobiološke osobine zemljišta. Plodoredima se zemljište štiti od erozije i čuva njegova prirodna plodnost. Cilj svake biljne proizvodnje je dobijanje visokih prinosa i stabilnih prinosa što boljeg kvaliteta. Zato se u proizvodnji kukuruza obavezno moraju poštovati agrotehnički razlozi uvođenja plodoreda.

Izvor: PSSS

Klice – svježa hrana u zimskim mjesecima

Agrosavjet
-
0
Klice – svježa hrana u zimskim mjesecima

Klice mogu biti temelj hrane uzgojene na lokalnoj razini. Sadrže vrlo malo kalorija, jačaju imunitet, čiste organizam od štetnih tvari i potiču proces obnavljanja stanica.

Klice ili tek iznikle sjemenke bogate su vitaminima, mineralima, aminokiselinama i proteinima, a sadrže vrlo malo kalorija. Jačaju imunitet, čiste organizam od štetnih tvari i potiču proces obnavljanja stanica. Predstavljaju svježu i lako dostupnu hranu u zimskim mjesecima.

Možemo ih uzgojiti od sjemenki kao što su luk, brokula, cikla, kupus, grah, grašak, leća, suncokret, ali i žitarica kao što je ječam, lan, pšenica i druge.

Klice brokule su prave mineralno-vitaminske bombe. Sprječavaju nastanak nekolikih vrsta karcinoma. Klice graška pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi, dok klice leće jačaju srce i imunološki sustav. Klice pšenice potiču rad metabolizma i uklanjaju stres.

Navodno su hranjivije od sjemenki jer klijanje pretvara unaprijed pripremljene kemijske spojeve u enzime koji olakšavaju pristup hranjivim tvarima neophodnim za rast biljke. Ljudskom organizmu je zato olakšan pristup tim hranjivim tvarima pa bi klice zbog toga trebale biti lakše probavljive.

Priprema klica za konzumiranje

S obzirom da ovu namirnicu možemo konzumirati cijelu godinu, vrlo je važno odabrati certificirano ekološko sjeme koje je i ispitano kao hrana (napravljena ispitivanja na toksine i bakterije).

Uzgoj je vrlo jednostavan. Sjemenke se proberu i dobro operu. Nakon toga se namoče u vodu i ostave nekoliko sati u tamnom i toplom prostoru. Klice treba držati na sobnoj temperaturi, jer je optimalna temperatura za brzo klijanje i rast između 19 i 21°C. Ako je temperatura manja, usporen je i rast i zato ih je najbolje ostaviti preko noći da odstoje.

Ujutro se voda procijedi, a sjemenke stave u staklenku koja se zatvori odozgo s gazom. Staklenka se zatim okrene s otvorom prema dolje, ali ukoso, tako da sva suvišna voda može izaći. Vrlo je važno da sjemenke imaju dovoljno vlage, ali da nisu u mokrome, jer bi se mogla razviti plijesan na njima.

Također je važno da se sjemenke ispiru svaki dan, ovisno o vrsti, dva do tri puta. To se radi zato da se isperu potencijalni štetni mikroorganizmi. Ispiru se tako da se dva do tri puta ulije voda u posudu (staklenku) i pažljivo procijedi kroz gazu.

Gazu nakon toga treba dobro isprati i vratitit na staklenku, koja se ponovno postavi ukoso. Staklenku s klicama treba držati u što mračnijoj prostoriji jer im je i prirodno stanište takvo, ispod zemlje.

Zadnji dan se mogu staviti na sunčanije mjesto da im se razviju listići.

Potrebno je otprilike 4 dana dana se sjemenke razviju u klicu za konzumiranje.

Upotreba klica u prehrani

Najbolje ih je pojesti odmah nakon pripreme. Tada su najukusnije i najhranjivije. U hermetički zatvorenim kutijama u hladnjaku mogu izdržati i do tjedan dana. Klice se mogu jesti sirove, ali se mogu i blanširati.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

BILJNE KLICE: Evo kako da ih sa lakoćom gajite kod kuće

Savjeti za uzgoj SUSAMA kod kuće

Kako uzgojiti nove biljke od ostataka voća i povrća

Pet neobičnih alternativnih izvora energije

Agrosavjet
-
0
Pet neobičnih alternativnih izvora energije

Potreba da se što prije pronađu novi alternativni izvori energije motivisala je naučnike da, najblaže rečeno, razmišljaju ivan okvira. Osim uobičajenih opcija (solarni paneli, vjetar, nuklearni reaktori, itd.), neka istraživanja su se usmjerila na poprilično neobične izvore energije. Gdje smo najmjanje očekivali… gdje nikada nismo tražili… pronašli smo ogromni neiskorišteni potencijal…

5. Ostaci hrane

Bioplin je gorivo (uglavnom metana) koje se dobija iz organskih materija nakon što je materija degradirana vremenom,  bakterijama ili nekim drugim prirodnim uslovima.

Ostaci hrane, kao što je koža od voća ili kafa, mogu se koristiti za dobijanje bioplina, a već manji broj kompanija prikuplja i koristi ove otpatke za proizvodnju električne energije u velikim gradovima.

4. Insekti i bakterije

Proizvodnja biodizela je aktivna već neko vrijeme. To je gorivo dobijeno kombinacijom biljnih ulja i alkohola. Međutim, to zahtijeva velike količine obradivog zemljišta, a mnogo energije se utroši u samoj proizvodnji. Da bi se suzbili ovi problemi, naučnici već rade na alternativnim metodama transformacije ulja u biodizel, a jedna od njih je prirodno djelovanja bakterija.

Čak i ako bi postigli punu učinkovitost, vanjska energija će i dalje biti potrebna da se dobije ulje iz sjemena. Rješenje: koristiti insekte za proizvodnju ulja (neki od njih sadrže čak 50% uljane mase u sebi).

3. Zvučni valovi

Svaki dan osjetimo energiju koju zvučni valovi generišu: Osjećamo veliki kamion kada prođe pored nas, ili dosadne woofere naših komšija. Budući da zvučni valovi mogu ‘natjerati’ gotovo bilo koji materijal da vibrira, neki naučnici pokušavaju transformirati te valove u električnu energiju pomoću žice i elektrode.

Količina energije koja se može dobiti iz zvučnih valova za sad i nije baš ogromna, ali trenutna istraživanja istražuju mogućnosti korištenja zvuka za punjenje manjih uređaja, kao što su mobiteli, tableti i slično.

2. Krave

Krave, kao i sva ostala goveda, su odgovorne za jako mnogo gasova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Krave uglavnom ispuštaju metan, koji se također može koristi kao izvor energije. Veliki broj ljudi je već pokušao da iskoristi ovaj izvor energije, a neki od njih su bili i uspješni.

Iako bi bilo poprilično smiješno vidjeti kravu sa ogromnim balonom na stražnjici, ovo rješenje bi moglo ubiti dvije muhe jednim udarcem: pružiti koristan izvor, a u isto vrijeme riješiti problem štetnih gasova.

1. Plesni klubovi

Korištenje životinja i kukaca za proizvodnju goriva i nije baš etički ispravno, pa su naučnici došli do novog izvora energije: plesnih klubova. Dobra vijest je ta da je i samo kretanje dovoljno za stvaranje energije. Iskorištavanje iste je već druga stvar. Kako sada stvari stoje, naša svakodnevnica je uopšte jedan veliki gubitak energije. Ali hodanje ili skakanje preko posebnih plata se može iskoristit za proizvodnju električne energije.

Trenutno, ova tehnologija je preskupa da bi bila konačno rješenje – ali vrijedni naučnici i dalje pokušavaju da pronađu način da pretvore masivnu neiskorišćenu energiju koja se stvara u klubovima i pretrpanim ulicama u korisnu, električnu energiju.

Izvor: Nezavisne

PROČITAJTE:

Čudesno drvo života koje prkosi pravilima – Godinama visi iznad tla i bori se za život!

Proizvodnja mesa više utiče na klimatske promjene nego biljna hrana

Kako nastaje voda za piće?

Anđeoska truba – očaravajuća, ali i otrovna

Agrosavjet
-
0
Anđeoska truba – očaravajuća, ali i otrovna

Anđeoska truba (Brugmansia suaveolens) vodi porijeklo iz Južne Amerike, a ime je dobila po ’obješenim’ cvjetovima koji podsjećaju na trube, a zbog zadivljujućeg izgleda su nazvane anđeoske.

Izuzetno je dekorativna biljka, ali isto toliko i otrovna. U prirodi izrasta u omanje drvo, dok se kod nas uzgajana mahom u saksiji, gdje ne prelazi 2 m.

Razlog zašto se kod nas obično gaji u saksijama je taj što nije otporna na hladnoću, odnosno, pri temperaturama nižim od nula stepeni mrzne i propada.

Anđeoska truba najčešće se viđa u formi drveta, ali se od nje vrlo lako može formirati i žbun. Posjeduje krupne, ovalne, mesnate i „dlakave“ listove, tamno zelene boje. Cvjetovi su zaista zadivljujući. Dostižu veličinu i do 25cm. Mogu se vidjeti u velikom spektru boja – krem, bijela, žuta, narandžasta, roze… Opojnog su mirisa, posebno predveče, poslije zalivanja.

Cvjeta početkom proljeća pa sve do zimskih dana. Poslije cvjetanja, na mjestu cvjeta se stvara plod, sličan plodu kestena samo bez bodlji.

Ovoj cvjetnici odgovaraju pozicije sa jutarnjim suncem, tačnije, bitno je da ne bude izložena direktnom suncu jer će na listovima nastati opekotine i požutjeti. Zato je balkon možda i idealno mjesto za anđeosku trubu. Uzevši u obzir ogromne listove i cvjetove, logično je da biljka zahtjeva veću količinu vode. Tokom ljetnjih dana, zalivanje je neizostavno svaki dan. Sa druge strane, tačan period između zalivanja zavisi od pozicije biljke, sastava zemljišta, veličine korijena u saksiji i još mnogo toga, pa se vodite logikom da se zemlja nikako ne smije osušiti. Zimi je situacija potpuno drugačija – kad je temperatura dosta niža, pa se samim time i zemlja sporije suši, zalivanje se proređuje. Tada je dovoljno da zemlja bude tek toliko vlažna da biljka ne opusti listove. Takođe, zahtjeva plodnu zemlju, jer će u suprotnom cvjetanje biti izostavljeno ili umanjeno. Preporučljivo je đubrenje, tokom sezone rasta jednom u dvije nedelje.

Preko zime, biljka se mora unjeti na prohladno mjesto, a idealna temperatura je od 5 do 10 stepeni. Pri višim temperaturama, sa rastom počinju izdanci koji će biti tanki usljed premalo svijetlosti i samo će iscrpljivati biljku.

Bitnu ulogu igra orezivanje poslije cvjetanja ili iznošenja iz zimovnika. Ovogodišnje grane trebalo bi skratiti na polovinu njihove dužine ili na 3-4 pupoljka. Tako će se zadržati gušća forma biljke.

Posebno je potrebno skrenuti pažnju na činjenicu da je biljka izuzetno otrovna i to svi njeni delovi (list, cvijet, plod), tako da bi trebalo biti pažljivi. Mnogi ljudi su u zabludi i često brugmansiju mešaju sa daturom, koja u stvari jeste slična, ali na prvi pogled sasvim druga biljka. Očigledna razlika između ova dva kultivara jeste položaj cvijeta. Kod anđeoske trube cvijet je obješen i visi ka dole, dok je kod dature okrenut ka gore. Isto tako, plod kod brugmansije nema bodlje, dok plod dature podseća na plod čička ili kestena. Takođe, brugmansija mrze, dok je datura otporna na hladnoću i uzgaja se na otvorenom kao svaka perena.

Osim što je anđeoska truba laka za uzgajanje, toliko se lagano razmnožava bilo putem sjemena ili reznica. Sjeme se sije klasično, kao i svako sjeme, dok je razmnožavanje reznicom, kao i u većini slučajeva, efikasnije i brže za dobijanje biljke spremne za cvatnje. Orezane grane možete izdeliti na više raznica, dužine oko 15cm. Reznice bi trebalo držati u posudi sa vodom, a poslije puštanja žila posaditi u zemlju. Dosta se lako, brzo i u velikom procentu ožiljavaju.

Izvor: AgroTV

PROČITAJTE:

Za šta sve možete koristiti lavandu

Kako da sačuvate ciklamu tokom hladnih zimskih dana

Stavite ovo na dno saksije i nijedna biljka vam neće uvenuti!

Za bolje pamćenje: Origano i cimet podstaknuće rad mozga

Agrosavjet
-
0
Za bolje pamćenje: Origano i cimet podstaknuće rad mozga

Cimet povećava dotok kisika u mozak, origano sadrži više antioksidansa nego borovnice koje su poznate kao hrana za mozak, dok kadulja jača koncentraciju

Užurbani način života, stres i godine nepovoljno utječu na pamćenje, ali doskočiti im možete većim unosom začina. Oni su bogati antioksidansima koji poboljšavaju rad moždanih vijuga, a prednost im je što su jeftini i možete ih dodati u svako jelo.

Origano

Žličica sušenog origana sadrži više antioksidansa nego šalica borovnica koje su poznate kao hrana za mozak. One usporavaju gubitak pamćenja i ubrzavaju rad mozga. Osim toga, origano sadrži velike količine vitamina B6 koji poboljšava dotok kisika u mozak, smanjuje visoki tlak i daje tijelu više energije.

Kurkuma

Ovaj je začin ključan saveznik zdravih moždanih stanica koji pomaže u njihovoj obnovi. Antioksidansi u kurkumi stimuliraju matične stanice mozga nazvane NSCs koje se kasnije pretvaraju u neurone te imaju važnu ulogu u oporavku mozga nakon bolesti ili pak moždanog udara. Ovaj začin sprječava nakupljanje plaka u žilama i omogućuje bolji protok kisika u mozgu.

Cimet

Osim što povećava dotok kisika u mozak, cimet smanjuje razinu šećera u krvi. Ovaj je začin bogat vitaminom B koji poboljšava rad moždanih vijuga. Studije su pokazale da ljudi su koji su mirisali cimet pokazali bolje rezultate na testovima koncentracije, pamćenja i brzine mentalnih reakcija.

Bosiljak

On otklanja mentalni umor, poboljšava koncentraciju i pamćenje te briše negativne posljedice stresa. Time se smanjuje rizik od slabljenja imuniteta, a samim time i od kognitivnih problema, piše All Women Stalk.

Kadulja

Ovaj začin slično kao i cimet poboljšava pamćenje i koncentraciju, osobiti kod starijih ljudi. Kadulja sprečava nestajanje acetilkolina, supstance koja se povezuju pamćenjem i pozornošću.

Đumbir

On drastično smanjuje upalne procese u organizmu koji mogu smanjiti sposobnost mozga da obradi informacije. Ovaj začin poboljšava moždane funkcije i usporava staranje. Tajlandska studija na ženama u dobi od 50 do 60 godina koje su redovito uzimale đumbir tijekom šest mjeseci potvrdila je da su se njihove kognitivne funkcije i pamćenje izrazito poboljšale.

Izvor: 24H

PROČITAJTE:

Ovako se gaji i razmnožava cimet!

Ljekovite biljke koje bi trebalo da probate

Ovo je najzdraviji čaj na svijetu: Sprječava sve od obične prehlade do kancera! (RECEPT)

ČIČOKA: Uzgoj, sadnja i ljekovita svojstva

Agrosavjet
-
0
ČIČOKA: Uzgoj, sadnja i ljekovita svojstva

Čičoka ili topinambur je višegodišnja biljka pozata i kao divlji krompir. Njegova stabljika, list i cvijet podsjećaju na suncokret. Ovo povrće ima zadebljali korijen, gmolj, koji se koristi za ishranu i sličan je krompiru. Čičoka vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike.

Karakteristike biljke

Čičoka cvijeta prije nego što počnu jesenji mrazevi i ne daje sjeme. Stablo može da poraste u visinu i do 2 metra. Cvijet je sličan suncokretu, a korijen biljke je gomoljast, nepravilnog oblika i nepravilne veličine.

Razmnožavanje

Divlji krompir se razmnožava gomoljima, kao i krompir. U zemlji gdje je uspevala čičoka uvek ostane dosta sitnih gomolja iz kojih se iduće godine biljka sama obnavlja.

Berba, vadjenje i čuvanje čičoke

Berba čičoke se obavlja tek kad mrazevi unište zelenu masu. Pošto čičoka cvijeta od jula pa sve do oktobra, krtole sazrijevaju u u avgustu, a vadjenje ploda se obavljatokom jeseni.Mogu se vaditi i kasnije. Plodovi se mogu čuvati u ftižideru ali sa protokom vremena gube nahranljivosti. Ipak, krtole mogu ostati u zemlji tokom cele zime i one će u aprilu formirati nove biljke.

Uzgoj i sadnja

Otporna je biljka i ne zahteva neke posebne uslove za uzgoj.

Sadnja: Obavlja se sjemenskim materijalom, a najbolje vrijeme sadnje je rano proljeće. Krtole koje koristimo za sadnju moraju biti zdrave, da nemaju nabore ni oštećenja. Sadi se u redove, 100 x 60-70 cm, po dva u kućice, na 7 do 10 cm dubine.

Čičoka se negdje gaji kao stabljika koja pravi živu ogradu, zahvaljujući visini od preko dva metra i cvijetu koji traje sve do oktobra.

Lovci je nerjetko siju po obodima šume i tako privlače divlje svinje koje vole ovu gomoljastu biljku.

Karakteristike ploda

Čičoka je hranljiva ali i dijetalna i ljekovita namirnica.

Može se koristiti se kao kuvana, pečena, a nekad kao svježa. Tako sirova ima ukus lješnika, a zrela ima ukus sličan artičoki pa se zato negdje naziva i ”Jerusalimska artičoka”.

Čičoka sadrži 13 – do 20 posto ugljenih hidrata koji se u jesen pretvaraju u skrob. Prosječno ima ulja oko 0,17%. Ima visoku energetsku vrijednost od 78.5 KCal.

Ovo povrće mogu da koriste dijabetičari – ali jedino u jesen kada je najljekovitija i najhranjljiva. Fruktoza, osnovni sastojak inulina iz čičoke, je jako sladak prirodni šećer, koji je neškodljiv za osobe koje boluju od šećerne bolesti.

Čičoka je posebna i po tome što je izvor esencijalnih aminokiselina, tj. aminokiselina koje organizam ne može sam da proizvede. Od čičoke se može praviti i rakija.

Mlade stabljike s lišćem mogu se koristiti kao zeleno povrće i varivo.

Inulin kao glavni sastojak čičoke je probiotik koji stimuliše razvoj bifidobakterija i acidofila – bakterija koje  eliminišu štetne mikroorganizme iz crijevne flore, sprječavaju crevne infekcije, pomažu kod zatvora i poboljšavaju apsorpciju mineral, jačaju imunitet i pomažu u prevenciji kancera debelog crijeva.

Plod čičoke sadrži dosta kalcijuma, gvoždja, cinka, vitamina B1 i B2, kalijuma, fosfora, vitamina A, C i D, proteina, masti, celuloze, ugljenih hidrata.

Sirovi plodovi smanjuju mogućnost dobijanja karijesa, a blagotvorni su kod malokrvnih osoba, za alergije na hranu, pomažu kod visokog pritiska i nekih kardiovaskularnih oboljenja.

Izvor: Seoski poslovi

PROČITAJTE:

Plamenjača KRASTAVCA – Pričinjava ogromne štete!

Pepelnica tikvice: Simptomi i borba protiv ove bolesti

Kako proizvesti visoki pasulj TETOVAC

“Zimska pijaca” u Gradišci – Bogatstvo zdrave hrane Lijevče polja i Potkozarja

Agrosavjet
-
0
“Zimska pijaca” u Gradišci – Bogatstvo zdrave hrane Lijevče polja i Potkozarja

Najkvalitetnija zdrava hrana iz Lijevče polja, Potkozarja i sa Kozare ponđena je u okviru manifestacije “Zimska pijaca” u Gradišci. Na desetak štandova svoje proizvode ponudili su povrtlari koji povrće proizvode na organski način, pčelari, uzgajivači aronije, proizvođači alkoholnih i bezalkoholnih pića i tvorci najljepših ručnih radova.

Svetozar Nikodinović u selu Kozara, najudaljenijem selu na ovoj planini proizvodi aroniju i med. On kaže da bismo danas trebali imati samo dva prioriteta.

Proizvodnja zdrave hrane i natalitet su prioritet. Zašto da se trujemo. I ovako izumiremo. U mom selu Kozara ima dvadesetčetvero djece koja su zdrava, igraju se na svježem vazduhu, pomažu roditeljima u svakodnevnim poslovima, voze traktore i ne znaju šta je droga. Ako siđu u grad sve će biti drugačije. Apelujem na veći publicitet naših sela, pogotovo onih na Kozari, rekao je Nikodijević.

Željko Blagojević u Grbavcima, selu u Potkozarju proizvodi najbolju domaću rakiju, mlijeko, meso, povrće i voće, koje nemaju veze sa hemijskim preparatima. U Grbavcima je organizovao i ljetnu scenu gdje dolaze poznati glumci i muzički stvaraoci, otvorio je i dječije selo.

Ne znamo šta imamo, jer stremimo  samo za uvoznom robom. Tvrdim da potkozarska voda, vazduh ili voćka vrijede više od bilo kojeg slatkiša ili gaziranog napitka. Mi živimo u skladu sa prirodom i to želimo da proširimo i na ostale ljude. Želimo zdrave generacije, rekao je Blagojević.

Proizvode izložila i udruženja proizvođača zdrave hrane

Svoje proizvode izložilo je i Udruženje proizvođača ekološke i organske hrane “Eko bašta”, te još nekoliko udruženja i asocijacija koji su se vratili izvornoj poljoprivredi bez hemije.

Profesor Danko Cumbo već nekoliko godina i učenike, kojima predaje poljoprivredne premete, približava zdravoj hrani.

Naša misija je da proizvodimo i propagiramo zdravu hranu i zdrav život. Postavimo sebi pitanje, zašto djecu, pa i sve druge ljude hraniti nezdravom hranom, zašto ne razviti kult proizvodnje ekološke i organske hrane. Naše udruženje je upravo zbog toga osnovano, rekao je Cumbo.

“Zimska pijaca” postaje tradicija u Gradišci

Jovana Galić, direktorica “Gradske tržnice” u Gradišci kaže da je namjera preduzeća da  zelena pijaca bude mjesto gdje će se kupovati domaća zdrava hrana.

Ovo je poruka i proizvođačima i potrošačima da nam je na prvom mjestu zdravlje ljudi. Želimo da damo prednost zdravoj hrani, da pružimo šansu dobrim proizvođačima koji ne robuju velikim prinosima na uštrb kvaliteta i zdravlja ljudi. Ukorak sa zdravom hranom treba da ide i proizvodnja ručnih radova koji su dio naše tradicije. Ova manifestacija će postati tradicionalna i biće uvod u velike praznike koji nam dolaze, rekla je Galićeva.

Brojni posjetioci su po popularnim cijenama mogli kupiti prehrambene artikle, pića i ručne radove, ali i degustirati domaće proizvode, kuvano vino i rakiju i zdrave sokove.

Ideja organizatora je da “Zimska pijaca” postane uvod u praznične dane, te da bude od koristi i proizvožačima i potrošačima. Sudeći po reakciji kupaca i posjetilaca u tome se već uspjelo prvoga dana.

Izvor: AgroPortal

Šta sve čuva bršljan

Agrosavjet
-
0
Šta sve čuva bršljan

Izuzetno otporan bršljan može potpuno obrasti cijele kuće i stabla te ga ljudi katkad smatraju nepoželjnim ili doživljavaju tek kao ukras.

Ali, riječ je o vrlo ljekovitoj biljci koja se koristi od najdavnijih vremena – cvjetovi namočeni u vinu preporučivani su kod proljeva, glavobolje i bolesti uva.

Danas su listovi bršljana najčešći sastojak sirupa protiv kašlja, ali i krema protiv celulita. Bršljan (Hedera helix) penjačica je koja u prirodnim staništima raste na stablima, boreći se da dođe do svjetla. Snažnim vriježama može ugušiti i manja stabla. Raste i po zidovima. Iako može oštetiti nekvalitetniju fasadu, njegova velika prednost je što djeluje kao prirodni izolacijski materijal budući da zimi zadržava listove i svojim bujnim rastom sprečava gubitak toplote.

Dobro podnosi sjenovita mjesta. Listove bršljana za upotrebu je najbolje brati u maju ili junu, sa dna biljke, ali za nuždu mogu poslužiti listovi ubrani u svako doba godine.

Plodovi su crne bobe koje zriju u proljeće. S njima treba biti oprezan jer kod manje djece nakon konzumiranja bobica dolazi do grčeva u stomaku i povraćanja. Srećom, bobice su prilično gorke pa ih djeca obično ne jedu u velikim količinama.

Sastojci bršljana djelotvorni su i protiv patogenih gljivica i bakterija zbog čega se bršljan primjenjuje i izvana, kod gljivičnih infekcija kože. U tu se svrhu primjenjuju kupke od bršljana. U novije vrijeme otkriveno je djelovanje na proširene vene i celulit pa se bršljan dodaje i kozmetici. Upozorenje

Bršljan kod osjetljivih osoba može izazvati slabost i povraćanje. Kod neposrednog dodira s listovima katkad se može javiti slabost i povraćanje. Crne bobice bršljana su otrovne.

Ulje od bršljana protiv celulita

Potopite suvi list bršljana u hladno presano ulje (bademovo, maslinovo, suncokretovo), ostavite mjesec dana i procijedite. Ovo ulje koristi se protiv celulita, tegoba s venama i gljivičnih infekcija kože. Zahvaćena mjesta treba redovno mazati uljem, a dobro ga je kombinovati s kupkama.

Čaj od bršljana

Čaj od bršljana pripremamo od jedne kašike suvih listova (0,9 grama). Treba ih preliti šoljicom vruće vode i ostaviti da odstoji 10 minuta. Zasladiti ga medom i piti po dvije do tri šoljice na dan. Koristi se i izvana, kao kupka za noge, ako ste skloni gljivičnim infekcijama, kao i za ispiranje rana. Čaj se pije samo kraće vrijeme (najduže dvije sedmice). Ovaj čaj katkad se koristi i za reumatske tegobe, za čišćenje kože i čišćenje krvnih sudova.  Tinktura u sirćetu

Sitno narežite bršljanovo lišće i njime napunite teglu. Do vrha nalijte jabukovo sirće i ostavite da stoji na toplom mjestu sedmicu dana. Ova tinktura odličan je lijek protiv kožnih bolesti – oboljelo mjesto treba mazati tinkturom tokom 10 dana.

Vinski uvarak

Sitno narežite 50 g svježih listova i stavite u litar crnog vina. Lagano kuvajte da se količina tekućine upola smanji, procijedite, ohladite i dodajte još 500 ml kuvanog vina. Po jedna čaša pije se osam do 10 dana, prije doručka kao lijek protiv žućnih, bubrežnih i mokraćnih kamenaca.  Protiv kurjih očiju

Dobro usitnjena četiri svježa lista bršljana treba svaku veče staviti na kurje oko, dobro omotati gazom i ostaviti da tako stoji najmanje jedan sat. Nakon sedam do 10 dana kurje oko će omekšati tako da će ga biti lako ukloniti.

Kupka od bršljana

Prelijte 40 g listova litrom kipuće vode, ostavite da stoji 15 minuta, ocijedite i izlijte u kadu punu vode. Ova kupka pomaže protiv gljivičnih oboljenja kože te ublažava simptome reumatskih bolesti.

Izvor: 24sata.hr

PROČITAJTE:

JORGOVAN: Biljka koja liječi mnoge bolesti

Narodni lijek za jači imunitet i organizam otporan na sve bolesti – U vijeme virusa dobro će doći!!

DODAJTE OVU NAMIRNICU U KISELO MLIJEKO I DOBIĆETE PRAVI ELIKSIR ZDRAVLJA

Kombinacijom ova 4 sastojka dobija se moćan prirodni lijek: Eliminiše upalu bešike i urinarne infekcije za nedelju dana!

Agrosavjet
-
0
Kombinacijom ova 4 sastojka dobija se moćan prirodni lijek: Eliminiše upalu bešike i urinarne infekcije za nedelju dana!

Uz ovo pravo čudo iz prirode bolovi i neprijatnost nestaju u rekordnom roku

Ko god je imao urinarnu infekciju zna koliko ona bolna i uporna može biti. Konstantan osjećaj kao da morate mokriti iako to nikako ne uspijevate, probadajuća bol i pritisak. I nakon što se uspijete pomokriti osjećaj je izrazito bolan. No, neki prirodni antibiotici mogu itekako pomoći kod upale bešike.

Za infekcije urinarnog trakta, odnosno upalu u 90 posto slučajeva krivcem se smatra uropatogena E. coli bakterija. Kako biste je se rješili na prirodan način donosimo vam jedan od najpopularnijih prirodnih antibiotika koji bi već nakon prve kure trebao ukloniti ovaj neugodni problem. Iako se mnoge bakterije znaju ponekad vratiti poput bumeranga neki prirodni lijekovi mogli bi to spriječiti.

Kada se 4 prirodna sastojka, svaki sa svojim blagotvornim djelovanjem udruže, dobijamo moćni lijek, koji provereno pomaže i onima koji su se godinama uporno borili protiv E.coli bakterije.

Recept:

Pomješani u pravoj razmjeri, korijen peršuna, limun, med i maslinovo ulje svojim će moćnim antibiotskim i antivirusnim djelovanjem ukloniti dosadnu bakteriju.

Potrebni sastojci: 250 g korijena peršuna, 250 g limuna s korom, 250 g meda (može i žalfija), 2 dcl maslinovog ulja

Priprema:

Korijen peršina i limun sa korom treba sitno nasjeckati, a zatim sve sastojke, uključujući med i maslinovo ulje, izmiksovati u blenderu.

Dobićete kašastu masu koju treba čuvati u frižideru. Svaki dan ujutro treba uzimati jednu. Nakon što potrošite cijelu napravljenu količinu bakterije više ne bi trebalo da bude.

Šta još možete uraditi za svoju bešiku i urinarni trakt kako biste izlečili upalu:

Pijte dosta vode

Premda ovo ne zvuči kao neki poseban lijek upravo je dovoljan unos tečnosti nešto najvažnije što možete učiniti za svoju bešiku. Osim što voda može pomoći da „isperemo“ bakteriju još je važnije što ćemo prilikom mokrenja imati šta da izbacimo iz sebe. Uzimajte preporučenih osam čaša vode pa čak i više i to će ubrzati proces „čišćenja“ od bakterija.

Idite redovno u toalet

Nemojte zadržavati mokraću ili odgađati odlazak na toalet. Naime, zadržavanjem pomažete bakterijama da se još više razmnože. Redovitim odlaskom na toalet smanjujete njihov broj i šansu da se infekcija razbukta.

Pijte čaj od peršuna

Peršun djeluje kao diuretik, a osim što je ovaj napitak osvježavajući ubrzaće proces ozdravljenja. Kako biste ublažili ili spriječili urinarnu infekciju potrebno je piti čaj od peršuna. Za čaj su potrebne dvije male žlice suhog peršina i 250 ml vode. U prokuhanu vodu stavite peršin i pustite da odstoji 6 do 10 minuta.

Grickajte krastavac

Zahvaljujući velikoj količini vode koju sadrži ovo je povrće idealno za „čišćenje“ bešike. Osiguraće vam dovoljno tečnosti i pomoći da se lakše rješite bakterija.

Zagrejte donji dio tela

Kod urinarne infekcije stomak nije samo bolan prilikom mokrenja. Infekcija može uzrokovati konstantnu nelagodnu bol u donjem djelu. Kako bi je olakšali može pomoći toplina koja će opustiti mišiće i otkloniti grčeve koji uzrokuju bol. Za ovo vam može poslužiti topli termofor.

Pijte sok od brusnice

Brusnica se često koristi u liječenju bolesti urinarnog trakta. Sastojak iz brusnice zaslužan je za spriječavanje prianjanja bakterije E. coli i njenog daljnjeg razmnožavanja. Za prevenciju su dovoljne dvije čaše nezaslađenog soka brusnice dnevno.

Dodatni savjet: Izbjegavajte čokoladu, kofein i citruse jer oni mogu uzrokovati iritaciju bešike i „pomoći“ bakterijama da lakše uđu. Citrus može da poveća kiselost urina pa će mokrenje biti bolnije.

Izvor: Stil

PROČITAJTE:

Kraljevski bosiljak za pomoć kod kašlja i prehlade

Podbjel – Protiv astme i hroničnog kašlja

Kako napraviti SOK OD TRNJINA, kada se beru TRNJINE i ljekovita svojstva

 

1...866867868...1.012Stranica 867 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia