Ponedjeljak, 24 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaMagazinZanimljivostiProizvodnja mesa više utiče na klimatske promjene nego biljna hrana

Proizvodnja mesa više utiče na klimatske promjene nego biljna hrana

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Najnovije analize pokazale su da čak i meso, čijom proizvodnjom se najmanje utiče na klimatske promjene, nanosi veću štetu nego biljna hrana proizvedena sa najvećim stepenom emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Količina štete nanijete klimi koja je izazvana organskom proizvodnjom mesa jednaka je onoj nanijetoj proizvodnjom mesa konvencionalnim uzgojem, pokazuju rezultati istraživanja, prenosi Gardijan.

Analizom je obuhvaćena emisija gasova sa efektom staklene bašte koja potiče iz različitih namirnica i izračunato je koliko bi njihove cijene trebalo da porastu da bi se nadoknadila šteta koja nastaje njihovom proizvodnjom.

Za govedinu i jagnjetinu, organska i konvencionalna proizvodnja rezultirala je sličnim “klimatskim troškovima”.

Organska piletina bila je nešto lošija za klimu, dok je organska svinjetina nešto bolja po klimu u odnosu na meso dobijeno konvencionalnim uzgojem.

Stajnjak, preživanje, krčenje šuma i klimatske promjene

Ispuštanje gasova u atmosferu, kada je riječ o proizvodnji mesa, potiče od stajnjaka, a kod krava i ovaca, metan se oslobađa i podrigivanjem, to jest usljed preživanja.

U zavisnosti od žitarica kojim se životinje hrane takođe može doći do variranja količine emisije gasova, posebno ako se “naslanja” na krčenje šuma, kao što je slučaj u Južnoj Americi.

Organski gajena stoka se ne hrani uvezenim krmnim biljem i često se hrani travom, ali to upravo znači da se proizvodi manje mesa i da životinje sporije rastu, zbog čega se pre klanja duže emituju gasovi sa efektom staklene bašte, objašnjavaju istraživači.

Biljke koje se uzgajaju organski beleže upola manje “klimatske troškove” od konvencionalnih proizvoda, jer se ne oslanjaju na hemijska đubriva, a uz to sve biljke imaju daleko niže emisije od životinjskih proizvoda.

Novac od poreza na meso koristio bi se za saniranje štete nanesene klimatskim promjenama

Istraživači naglašavaju da je analiza pokazala hitnu potrebu za uredbama i merama, poput poreza na meso, kako bi se osiguralo da cijene hrane odražavaju stvarne troškove njihove proizvodnje uključujući i štetu nanetu klimi.

To bi bilo pravednije, ocjenjuju eksperti, jer bi potrošači koji se hrane namirnicama koje štete klimi platili zagađenje, umjesto što se ravnomjerno na čitavo društvo raspoređuju troškovi nastali zbog učestalih oluja, poplava i suša.

Prikupljeni prihod trebalo bi iskoristiti za pomoć siromašnijim slojevima stanovništva u upravljanju rastom cijena i za podsticanje poljoprivrednika da njihovi proizvodi budu ekološki prihvatljiviji.

Stručnjaci su izračunali i koliko bi povećanje cijena trebalo da bude kako bi se pokrili “klimatski troškovi”. Meso bi koštalo oko 40 odsto više nego sada. Povećanje cijena organskog mesa bilo bi oko 25 odsto, jer je inače skuplje.

Cijena običnog mlijeka porasla bi za oko trećinu, a organskog nešto manje – oko petinu.

S druge strane, cijene biljne hrane skoro da se ne bi promijenile.

(RTS)

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI