Najčešće greške u proizvodnji rasada

Ukoliko vam je cilj da napunite sto hranom iz vaše domaće, organske bašte, onda uzgoj biljaka iz sjemena može da vam pomogne da postignete svoj cilj. Međutim, odmah da vam kažemo da gajenje rasada, iako nije ni malo lagan posao, može višestruko da vas nagradi.

Mnogi su probali da uzgajaju rasade pa su odustali. Neke sadnice su jednostavno poklekle i umrle iz hiljadu i jednog razloga, a neko sjeme uopšte nije ni proklijalo. Ipak, ukoliko budete uporni i uspješno savladate tehiku gajenja rasada svojoj bašti možete da podarite niz predivnih domaćih sorti povrća.

Proces klijanja

Sva sjemena sadrže specijalne ćelije koje se mobilišu i rastu kada proces klijanja započne, pokrenut vlagom, određenom temperatuom i (za neke vrste biljaka) određenom količinom svjetlosti.

Vlaga i uskladištene hranljive materije podstiču embrion koji sadrži latentne strukture za korijen, stabljiku i lišće biljke. Većina sjemena povrća koje brzo klija (kao što su kupus i paradajz) ulaze u stanje mirovanja sa već zrelim i potpuno formiranim embrionima. Sjeme drugog povrća koje sporo klija, kao što je na primjer spanać, ima jedinjenja u svom omotaču koja sprječavaju klijanje. Ova jedinjenja moraju prvo da se razgrade u zemlji, prije nego što korijen i klica ugledaju svijet.

Kiseonik je od vitalnog značaja za proces klijanja. Kako klice nemaju još uvjek lišće koje će im omogućiti korišćenje solarne energije, oslanjaju se na zalihe hrane u sjemenu kombinujući je sa kiseonikom iz zemlje za rast novih ćelija. To je razlog zašto treba da koristite laganu strukturu zemlje za sadnju i zašto prekomjerno zalivanje može da uzrokuje da sjeme truli umjesto da raste.

Uvažavanje napornog rada koji sjemenke moraju obaviti tokom procesa klijanja vjerovatno će poboljšati vaše iskustvo sa nicanjem sjemena. Možete gledati video zapise koji ubrzano pokazuju kako pasulj raste iz svog sjemena ali ipak kada to doživite uživo je još impresivnije iskustvo.

Supstrati za sjeme

Od dana kada započnu klijanje, sadnice povrća suočavaju se sa napadima gljivica i bakterija u vodi, zemlji i vazduhu. Što se sa manje napadača susretnu, bolje će da rastu, pa je zato upotreba svježeg supstrata od izuzetne važnosti. Kvalitetna mješavina zemlje u koju ćete da posadite sjeme, formulisana je tako da obeshrabi uobičajene patogene koji uzrokuju truljenje sadnica i lako zadržavaju vodu i vazduh.

Ukoliko ste početnik u uzgoju rasada, savjet je da ne pravite odmah svoje mikseve zemljišta već da kupite gotove supstrate. Možete da dodate malu količinu vermikomposta odnosno glistenjaka, koji može biti koristan dodatak, ali ne više od 10% od zapremine kontejnera. Nije bitna tačna mešavina već ono što se nalazi na vrhu, gdje je sjeme.

Kakve god kontejnere da koristite za sadnju (plastične, od stiropora, od kartona) napuni ih gotovo do vrha supstratom, a onda prstom utapkajte da uklonite vazdušne džepove. Dodajte još malo supstrata, a zatim posadite sjeme na dubinu koja je sugerisana na pakovanju i poprskajte ga sa vodom.

Preporuka je da posadite 2-3 sjemenke zajedno, a ako je sjeme veliko, kao što je za tikvicu, posadite samo jedno.

Rast biljke

Kada se biljka probije iznad zemlje brzo joj ponestane hrane iz sjemena i potreban joj je novi izvor energije: svjetlost. Ako nema dovoljno svjetla više će biti osjetljiva na napad gljivica. Svjetlo koje dopire od prozora je previše slabo i usmjereno; povrću je potrebno intezivno svjetlo i zato za uzgoj sadnima morate da koristite lampe.

Sobna temperatura od 25 stepeni će pokrenuti proces klijanja kod većine sjemenki povrtarskih kultura, a sjeme će imati koristi od temperature koja varira za 10 stepeni tokom dana. Nakon što sjeme isklija, držite biljke pod svjetlima 12-14 sati dnevno i prilagodite visinu svjetla tako da vam sadnice budu vrlo blizu izvora svjetlost

Nakon izrastanja prvih listova nastaće zastoj u rastu dok biljka zamjeni svoj izvor napajanja sa energijom, razvije svoj prvi pravi list (ili dva) i dok izraste bujica korijena. Kada se pojave prvi pravi listovi sadnice možete da presadite u veće kontejnere kako bi korijen imao prostora da se nadalje razvija.

Čim ste biljke presadili odmah ih vratite pod svjetla gdje su ranije bile. Na taj način sadnice će se oporavljati samo od jednog stresa.

Hranljivi elementi u supstratu nestaće nakon otprilike 3 nedelje i tada će vašim sadnicama trebati prihrana. Ne pretjerujte sa prihranom. To su male biljke i njima ne treba puno hrane, a količinu prihrane ćete povećavati kako biljke budu rasle.

Što se tiče zalivanja, zavisi od veličine prostora i broja biljaka koje su u njemu smještene. Ukoliko je vazduh suv u prostoriji on će diktirati koliko često morate da zalivate biljke. Biljke vole stalnu, blagu vlagu oko svog korena i suve uslove na površini. Najbolje ćete procjeniti da li su kontejneri ili saksijice suve ako ih sa lakoćom podignete, odnosno svakodnevna provjera težine saksija je najbolji način da otkrijete da li vašim sadnicama treba zalivanje ili ne.

Izvor:Motherearthnews

PROČITAJTE:

Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni

Prirodni preparat za ukorijenjavanje rasada

Preporuka za vas