Plamenjača krastavca je gljivično oboljenje koje izaziva gljivica Pseudoperonospora cubensis.
U našim klimatskim uslovima redovno se javlja i pričinjava ogromne štete. Usljed brzog širenja bolesti, zaraženi usjevi mogu za kratko vrijeme biti potpuno uništeni.
P. cubensis pored krastacva, često napada i dinje. Osim ovih biljnih vrsta u manjoj mjeri ugrožava lubenicu, kao i pojedine vrste bundeva.
SIMPTOMI
Sa lica lista se u početku uočavaju hlorotične pjege, koje vremenom nekrotiraju.
U okviru njih sa naličja lista obrazuje se siva navlaka reproduktivnih organa parazita. Pjege se posle nekog vremena spajaju, a zaraženi dijelovi lista se suše, postaju kruti, lome se i rasapdaju.
Bolest brzo zahvata cijelu lisku i list propada. Peteljke ostaju zelene, a zaraženo lišće ne opada. Jače napadnute biljke, usljed masovnog propadanja listova, bivaju u potpunosti uništene.
Za većinu prouzrokovača plamenjače vlažno i prohladno vrijeme je osnovni preduslov širenja bolesti, što nije slučaj sa plamenjačom krastavca. Za ostvarivanje zaraze dovoljno je da je samo 2 h relativna vlažnost 100% i temperatura 20-25 ºC.
MJERE ZAŠTITE
Stvaranje i gajenje otpornih genotipova je najpouzdanija mjera zaštite.
Hemijske mjere često ne obezbijeđuju dovoljno efikasnu i sigrunu zaštitu usjeva. Kod krastavca posebno problem predstavlja nemogućnost primjene ove mjere u vrijeme permanentne berbe, zbog dužine karence većine fungicida.
Fungicidi koji se primjenjuju za suzbijanje ostalih prouzrokovača plamenjače mogu se primjenjivati i kod plamenjače krastavca, a to su jedinjenja na bazi bakra, cineba, mankozeba, hlorotalonila, azoksistrobina, heksakonazola itd.
Izvor: AgroSavjet
PROČITAJTE:
Pet SAVJETA za bolji rast KRASTAVACA
Ovako zalivajte krastavac i očekujte dobre rezultate
Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš