U divljini Indonezije je pronađen vjerovatno najveći cvijet na svijetu, na biljci rafleziji.
Biljka raflezija često se naziva „cvijet čudovište“ zbog svojih parazitskih svojstava i odbojnog mirisa.
Raflezija je nedavno procvjetala u zapadnoj sumatranskoj šumi. Ima prečnik od skoro 1,21 metra, što je čini najvećim cvijećem ikad zabilježenim, kako kaže Centar za prirodne resurse i zaštitu u Zapadnoj Sumatri.
Sofija — Nadležni organ za veterinarske stanice u Bugarskoj saopštio je da će biti ubijeno 24.000 svinja nakon što je otkrivena afrička svinjska groznica.
Pojava afričke svinjske groznice prva je na jednoj industrijskoj farmi još od avgusta, kada je u Bugarskoj ubijeno 130.000 svinja.
Zaraza je otkrivena u selu Nikola Kozlevo u Šumenskoj oblasti na severoistoku zemlje, prenosi „Blic„.
Afrička svinjska groznica predstavlja rizik za svinje, ali ne i za ljude.
Poljoprivredni proizvođači koji nisu stigli da odrade prireme u voćnjaku za narednu vegetacionu sezonu imaju priliku u narednom periodu.
Kako se proljeće približava, vrlo brzo će stići i temperature preko 10 stepeni, što će pokrenuti vegetaciju. Trebalo bi znati da je to period kad su biljke najosjetljivije i podložne napadu brojnih biljnih bolesti i štetočina. Zato ćemo vam navesti koje su to najopasnije bolesti i štetočine koje mogu dovesi do značajnog smanjenja prinosa, njihove biljke domaćine i efikasne mere borbe koje bi trebalo preduzeti kako bi biljke ostale u dobrom stanju i dale dobar i kvalitetan prinos.
Breskva (Prunus persica) pripada koštičavim voćnim vrstama i kao takva podložna je napadu brojnih bolesti i štetočina, pa je zbog toga vrlo bitno pravovremeno reagovati kako bi se njihov napad izbjegao. Najznačajnije bolesti koje napadaju breskvu u ranom proljećnom periodu su Taphrina deformans (prouzrokovač kovrdžavosti lista breskve), Monillia laxa (pruzrokovač sušenja cvetova i grančica voćnih vrsta). T. deformans prezimljava u pukotinama grana, pupoljcima i opalom lišću. Napada brskvu u fazi zelene tačke, a parazit se razvija zajedno sa rastom lista. To dovodi do uvećanja tkiva, lišće se kovrdža i dobija crvenu boju. Takvo lišće nije u mogućnosti da vrši fotosintezu (zbog nedostatka hlorofila), opada tako da nije moguć priliv organske materije u ostale biljne organe i u plodove koji ostaju sitni i zakržljali. Od mjera suzbijanja preporučuje se da se breskva prvo oreže u fazi mirovanja i pokupi opalo lišće kako bi se spriječilo prodiranje bolesti kroz mjesto rezidbe i smanjio izvor infekcije. Poslije toga pred kretanje vegetacije, kad se temperatura preko 10 stepeni zadrži nekoliko dana, trebalo bi biljku oprskati bakarnim preparatima, po mogućnosti u kombinaciji sa mineralnim uljima radi zaštite od breskvinog smotavca prouzrokovača crvljivosti plodova breskve.
Višnja ( Prunus cerasus) je koštičava voćna vrsta koja najveći gubitak prinosa trpi usljed sušenja grančica i cvjetova čiji je prourokovač Monillia laxa (tzv. monilioza). Na deblu se pojavljuju rak rane (ulegnute pege ) iz kojih curi smola. U njima prezimljava, a takođe i u mumificiranim plodovima. Mjere suzbijanja: pri podizanju voćnjaka trebalo bi birati ocjedne terene u pravcu duvanja vjetra, otkloniti mumificirane plodove i orezivati zaražene grane. Prilikom hemijske zaštite trebalo bi koristiti preparate na bazi bakar hidroksida, a kasnije u fazi cvjetanja koristiti preparate na bazi prohloraza i tebukonazola. Radi spriječavanja razvoja rezistentnosti, potrebno je kombinovati sistemične sa protektivnim preparatima.
Šljiva (Prunus domestica ) je koštičava voćna vrsta koja se mora štititi od napada parazita Taphrina pruni – koji je prozrokovač rogača šljive. Plod koji je zahvaćen ovim parazitom je sunđeraste konzistencije, bez koštice i kao takav je neupotrebljiv. Najčešće se javlja kad je prohladno i kišovito proljeća u vrijeme zametanja plodova. Prezimljava na grančicama. Mjere suzbijanja: Osnovna mjera borbe je hemijska zaštita u fazi mirovanja i tada treba oprskati šljivu preparatima na bazi bakra u kombinaciji sa crvenim uljem radi zaštite od šljivinog smotavca.
Malina i kupina (Rubus sp.) su jagodaste voćne vrste koje mogu pretrpeti velike štete od prouzrokovača sušenja lastara i lista maline i kupine (Didimella aplanata). Lišće se suši i opada, a lastari dobijaju kestenjaste pjege. Tu se parazit i održava. Mjere suzbijanja: Odmah poslije berbe neophodno je ukloniti biljke koje su donijele rod da se zaraza ne bi sa njih prenela na mlade lastare, i ne ostavljati previše guste zasade preko zime. Obavezno je mlade lastare oprskati bakarnim preparatima.
Kruška (Pirus communis) trpi značajna oštećenja od napada kruškine buve Psylle pyri. Najveće štete čini na mladim izdancima, a ujedno je prenosilac fitoplazme koje su odgovorne za brzo propadanje stabla kruške. Lišće se kovrža i opada, a plodovi su sitni i zakržljali. Preporučuje se zaštita u zimskom periodu mineralnim uljima.
Jabuka (Malus domestica) je biljka čija je proizvodnja nemoguća bez primjene zaštitnih sredstava jer je domaćin većeg broja bolesti i šteočina. Velike štete može joj nanijeti kalifornijska štitasta vaš Quadrispidiotus perniciosus ako se preventivno ne vrši njeno suzbijanje. Preporučuje se prskanje mineralnim uljima poslije utvrđivanja brojnosti. Ako brojnost ne prelazi prag štetnosti, ne koristiti mineralna ulja nego samo bakarne preparate radi preventine zaštite od Venturie inequalis, prouzrokovača čađave krastavosti plodova jabuke.
Izvor: PSSS
Lisni miner paradajza postao je otporniji zbog nepravilnog rukovanja fitosanitarnim proizvodima.
Lisni miner paradajza (Tuta absoluta), kojega još nazivamo i moljac paradajza, globalna je šetočina kada je riječ o uzgoju najkultiviranijeg povrća na svijetu koje uz to ima i najveću ekonomsku vrijednost. Samo u posljednjih 10 godina ova je štetočina prešla sa 3% na 60% usjeva u svijetu, na površini od 2,8 miliona hektara. Kako piše cadenaser, lisni miner paradajza postao je otporniji zbog nepravilnog rukovanja fitosanitarnim proizvodima.
Ovo su neki od zaključaka donesenih u Águilasu (Španjolska), gdje je u decembru održan Međunarodni skup fitosanitarne zaštite u uzgoju paradajza: od trenutnih rizika do novih prijetnji.
Pročitajte: Lisni miner luka – Simptomi i suzbijanje
Tuta absoluta je zabrinjavajuća „kuga“ u zemljama koje okružuju Sredozemno more. Ove je godine situacija pogoršana pojavom otpornosti na insekticide koje u formuli sadrže diamide, za što stručnjaci okrivljuju nekoliko čimbenika, uključujući neprimjerenu uporabu nekih registriranih aktivnih tvari i ponavljanje u primjeni istih spojeva, ali i zahtjeve trgovačkih lanaca koji žele ograničiti broj rezidua.
Kako bi se vratili razumnoj kontroli štetočina, predložen je povratak integriranom uzgoju kroz kontrolu koja se temelji na kulturnim, biotehničkim, biološkim i kemijskim mjerama, koje uključuju odgovarajuće strategije upravljanja otpornošću. „Fitosanitarni proizvodi, dobro korišteni, dio su rješenja; zloupotrijebljeni, oni su dio problema„, izjavio je Antonio Monserrat, voditelj IMIDA-inog tima za zaštitu usjeva.
Druga važna štetočina koji, istina, nije prisutna u zemljama Mediterana, je krompirski psilid (Bactericera cockerelli), koji štetu uglavnom pravi na paradajzu i paprici u plastenicima Sjeverne Amerike.
Izvor: Agroklub
Novi pravilnik o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2020. godinu trebalo bi da bude donesen krajem ovog mjeseca, a poljoprivredni proizvođači saglasni su da je budžet, mada povećan za četiri miliona KM i sada iznosi 75 miliona KM, premalen te da bi podsticaji za direktnu proizvodnju trebalo da budu daleko veći.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da će podsticaji prije svega biti usmjereni u kapitalne investicije, ali da će u obzir uzeti i mišljenja predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača. Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ističe da se ipak ne mogu uvažiti svi prijedlozi, jer bi to značilo da budžet mora biti dva do tri puta veći nego što jeste.
„Ono što je novina jeste to što će novi pravilnik biti donesen već u januaru, a do sada je bila praksa da ga dobijamo tek krajem marta ili početkom aprila. Želimo da poljoprivrednici na vrijeme mogu planirati godinu i eventualno po potrebi preorijentisati svoju proizvodnju“, kazao je on.
Istakao je da podsticaji ne treba da budu osnova poljoprivredne proizvodnje, već ono što i jesu – podsticaji za dalji i dodatni razvoj.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, istakao je da su tražili da se pravilnikom odredi da se dva miliona KM proslijede u robotizaciju farmi.
„Za robotizaciju se prijavilo 13 farmi i jedna koja bi bila ogledna farma na koju bi mogla dolaziti i djeca“, rekao je Usorac.
Dodao je da nije u redu da se više novca daje za neorgansku poljoprivredu, nego za organsku.
„Na primjer, za pšenicu se izdvaja 100.000 KM, a za organsku pšenicu 35.000 KM. Smatramo da organska i neorganska proizvodnja moraju biti makar ravnopravne“, zaključio je Usorac.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da su voćari uvijek nezadovoljni visinom budžeta, ali i time što izgradnja hladnjača i boks-paleta nije svrstana u kapitalne investicije.
„Iako je budžet ove godine povećan, to je i dalje premalo za potrebe agrara. Donekle smo zadovoljni što je prošle godine bila makar redovna isplata podsticaja“, rekao je Dojčinović.
Istakao je da su takođe nezadovoljni podrškom za podizanje novih zasada, jer je za jedan hektar sa kompletnom opremom potrebno oko 100.000 KM, a podsticaji su oko 3.000 KM po hektaru.
Prema njegovim riječima, upravo zbog loših podsticaja za podizanje zasada svake godine sve više voćara napušta proizvodnju.
„Proizvodnja koja je bila najprofitabilnija sada je postala nerentabilna. Veliki problem je i nezaštićeno tržište“, objasnio je Dojčinović.
Dodao je da su resorsnom ministarstvu uputili i primjedbu u vezi s visinom premije za proizvedeno i prodato voće.
„Želimo da premija bude fiksna. Navodno će sada premija biti do 20 feninga po kilogramu, ali mi nikada ne možemo dobiti toliko. Uglavnom dobijemo oko tri ili četiri feninga“, kaže Dojčinović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da više novca treba preusmjeriti u direktnu proizvodnju.
„Kada nema podrške za direktnu proizvodnju, onda nema ni konkretnih rezultata. Očekujemo da će novi saziv Savjeta ministara BiH učiniti konkretne korake u pogledu zaštite domaće proizvodnje, jer u agrarnom budžetu nemamo dovoljno sredstava koja mogu da pokriju štete koje nam nanosi nekontrolisani uvoz“, zaključio je Marinković.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao je da od četiri miliona KM, koliko je povećan budžet, povrtari nisu dobili ništa.
„Podsticaji za prodato povrće su do sada bili 1,8 miliona KM, a mi smo na sastanku Upravnog odbora Udruženja tražili povećanje i smatramo da podsticaji treba da iznose tri miliona KM, jer će time doći i do povećanje proizvodnje“, rekao je Mastalo.
Izvor: Nezavisne Novine
Podržava nervni sistem, učestvuje u metabolizmu, dobar je za jetru i srce
Lecitin podržava nervni sistem, učestvuje u metabolizmu, dobar je za jetru i srce, a možete ga naći u soji, jajima, pasulju…
Lecitin je mješavina masnih sastojaka, a sastoji se većinom od fosfolipida i holina. Pored toga, lecitin sadrži glikolipide, ugljene hidrate, trigliceride i vodu. Lecitin je dio ćelija ljudskog tela i ćelijskih membrana. Dobija se iz biljnih ulja ili žumanaca.
Lecitin je veoma važan element nervnog sistema i mozga. Podržava procese razmišljanja i pamćenja. Dobar je za jetru, ubrzavajući regenerativne procese i sprečava nastanak žučnih kamenaca. Učestvuje u regenerativnim procesima i metabolizmu. Nezasićene masne kiseline koje ga čine doprinose smanjenju nivoa „lošeg“ holesterola ili LDL holesterola. Lecitin sprečava aterosklerozu i stvaranje krvnih ugrušaka. Takođe neprocjenjiv je kada je u pitanju depresija – koristi se za liječenje različitih mentalnih poremećaja, smanjuje pojavu zabluda. Lecitin se preporučuje muškarcima koji žele da poboljšaju kvalitet svoje sperme – povećava plodnost.
Lecitin se može naći u prehrambenim proizvodima kao što su:
soja,
ulja uljane repice,
jaja (žumance)
pasulj,
orasi,
mliječni proizvodi,
masline,
avokado,
riba,
zeleno povrće
U apoteci možete naći prehrambene dodatke lecitina. Može biti u obliku tableta, kapsula ili tečnosti. Kada kupujete, uvek je važno pogledati sastav – radi se o sadržaju lecitina u jednoj dozi. Lecitin ne bi trebalo da izazove neželjene efekte, ali u slučaju predoziranja treba uzeti u obzir stomačne tegobe i srčane poremećaje.
Zdravom telu potrebno najmanje 2-2,5 g lecitina dnevno da bi pravilno funkcionisalo.
Izmrzavanje cvjetnih pupova vrlo je velika materijalna šteta za svakog voćara i posljedice mogu biti mnogo složenije nego što se misli.
Nestanak roda na voćkama prouzrokuje preusmjeravanje njihove aktivnosti na proizvodnju vegetativne odnosno drvne mase, što nije povoljno. Veći porast drvne mase na voćkama je poželjan samo ako je u ravnoteži s rodnošću. Radi toga potrebno je spriječiti bujanje krošnje.
Zimskom rezidbom u krošnjama se smanjuje broj vegetativnih (drvnih) i generativnih (rodnih) pupova. Kako je rod propao, u krošnjama su ostali samo vegetativni pupovi i to često u smanjenom broju. Zbog toga će svaki od preostalih vegetativnih pupova tijekom godine dobivati više organskih i neorganskih tvari, što uzrokuje bujanje i porast mladica. Izrazito bujan porast može izazvati nerodnost u narednoj godini.
Pročitajte: Voćke se sade i zimi ali ne baš uvijek
Bujnost se može regulirati rezidbom, ali se ne smiju zanemariti ostale agrotehničke mjere, kao što su obrada tla u voćnjaku i zaštita od bolesti i štetnika. Neke od tih mjera mogu se reducirati, ali racionalno i umjereno.
Najznačajnija mjera je spriječiti pretjeranu bujnost u nadzemnom dijelu voćke. Na svim voćkama, koje se ističu bujnošću, treba obaviti zelenu rezidbu tijekom svibnja, najkasnije tijekom lipnja, uklanjanjem mladica koje rastu uspravno (vodopije). Neke od vodopija mogu se i poviti, kako bi ih se usmjerilo kao bočne mladice. Povijanjem mladice prestaju biti veliki potrošači hraniva, a moguća je i pojava rodnih pupova. Povijanjem i uklanjanjem vodopija krošnja se prozračuje, u njenu unutrašnjost prolazi više svjetlosti, što povoljno utječe na formiranje rodnih pupova za narednu godinu.
Vrlo je važno ukloniti i izdanke iz korijenovog vrata voćke, osobito radi mogućeg izvora zaraze bolestima i štetnicima, jer su ti niži dijelovi često izvan zahvata tijekom zaštite.
Obrada tla se ne smije izostaviti u stradalim voćnjacima, kako se ne bi razmnožile korovske biljke. Jedino se može smanjiti učestalost obrade tla.
Zaštitu voćaka također treba reducirati, ali svakako provoditi tijekom vegetacije radi očuvanja listova, jer oštećenje i prerano opadanje listova ima za posljedicu izostanak prinosa naredne godine.
Izvor: AgroPortal
Za podizanje nasada oraha potrebna su duboka plodna zemljišta na blagim padinama ili ravnim terenima.
Izuzetno su pogodna aluvijalna zemljišta. Treba izbjegavati uske doline i mrazišta koja su nepogodna za uzgoj oraha. Također treba izbjegavati vlažna zemljišta koja orah ne podnosi. Priprema zemljišta obuhaća krčenje drvenastih biljaka i ravnanje (nasipanje) mikrodepresija.
Prije dubokog oranja zemljišta (50 cm) vrši se agromeliorativna gnojidba, kako bi se zemljištu osigurao optimalni sadržaj hranjivih tvari do razine sljedeće zastupljenosti: 2,5-3,0% humusa, 250-300 ppm lako pristupačnog K2O, 80-100 ppm lakopristupačnog forfora (P2O5), 6-8 ppm lakopristupačnog željeza (Fe), 5% ukupnog kalcij-karbonata (CaCO3), 80-120 ppm ukupnog magnezija (MgO) i neophodne količine mikroelemenata.
Poorano zemljište se istanjura, a zatim se izvrši obilježavanje redova i mjesta za kopanje jama. Na dobro pripremljenom zemljištu ne treba kopati velike jame, već samo tolike da može dobro rasporediti korjenov sistem i da sadnica bude zasađena do dubine na kojoj je bila u rasadniku.
Zemljište u nasadima oraha može se održavati na više načina, kao što je: obrada zemljišta tanjuranjem, plitkim oranjem, rotofreziranjem (jalovi ugar), uništavanjem korova herbicidima, garenjem podkultura i dr.
Najčešće se u mladim nasadima između redova vrši redovna obrada zemljišta, a oko biljaka se korov suzbija herbicidima ili okopavanjem.
Izvor: AgroPortal
PROČITAJTE:
Pieral Lara – Sorta oraha koja obećava visoke prinose i krupne plodove
Dobar rod oraha donose odgovarajuće pravilno raspoređene sorte
Prenatrpanost želuca je rijetka pojava kod svinja i javlja se kada životinje uzmu preveliku količinu hrane koja je podložna vrenju (džibra ili komina, žitarice).
Usljed prežderavanja životinja postaje nemirna, abdomen joj je uvećan, ima otežano i ubrzano disanje i rad srca, često zauzima sjedeći stav zbog otežanog disanja ili leži sa ispruženim i raširenim prednjim ekstremitetima. Svako naglo tjelesno opterećenje može dovesti do uginuća životinje zbog slabosti kardiovaskularnog sistema.
Zbog prenatrpanog želuca životinje često povraćaju, a sadržaj je neprijatnog mirisa ili se osjeća na alkohol.
Terapija
Najprije je potrebno otkloniti spazam pilorusa kako bi se ispraznio sadržaj iz želuca. U tu svrhu daju se spazmolitici koji pored spazmolitičkog imaju i analgetičko dejstvo. Za pražnjenje sadržaja želuca daju se parasimpatikomimetici, laksativi i emetici. Nakon pražnjenja sadržaja želuca životinji treba ukinuti hranu naredna 24h.
Izvor: Veterina.info
PROČITAJTE:
Ishrana tovnih svinja i sastavljanje smjesa
Zima nije samo za praznična jela već i za vruće zimske napitke u kojima uživamo čak do proljeća. Kako biste se lakše zgrijali i uživali u ugodnom mirisu, pročitajte neke naše prijedloge ukusnih zimskih napitaka.
Kuhano vino je definitivno na vrhu ljestvice zimskih napitaka. Ovaj napitak je najpopularniji i ne smije ga manjkati tijekom zimskih mjeseci! Posebnu čar donosi tijekom božićnih i novogodišnjih praznika uz druženje s Vama dragim osobama. Na vrlo jednostavan i brz način ga možete pripremiti i kod kuće.
Sastojci koji su Vam potrebni, za ovaj svima drag, napitak su:
Napitak kuhajte 3 minute.
Sve ljubitelje čajeva oduševit će Vas čaj primamljivog mirisa i okusa. U kipuću vodu ubacite komadiće sušene jabuke, narandže (ili drugog voća po želji), plod šipka, menta, matičnjak, anis, štapiće cimeta, nasjeckan đumbir, limun. Napitak zasladite po volji. Pustite ga da prokuha, zatim ga ocijedite te poslužite svojim bližnjima.
Topla čokolada je napitak koji će razveseliti sve pogotovo one najmlađe. U trgovinama se nudi veliki izbor okusa, a mi Vam nudimo recept kako napraviti toplu čokoladu kod kuće.
Sastojci koji su Vam potrebni:
Pomiješajte kakao, šećer i prstohvat soli. Umiješajte smjesu u kipuću vodu i kuhajte. Zatim dodajte mlijeko, ali budite oprezni da ne zakuha. Uklonite s peći i dodajte ekstrakt vanilije i vrhnje. Dobro ga izmiješajte i napitak je spreman! Ako želite, možete dodati u toploj čokoladi šlag i posuti čokoladnim ili obojenim mrvicama.
Punč je izvrstan napitak u ovo hladno doba godine. Vrlo je jednostavan za napraviti. U njemu će uživati cijela porodica, ali i prijatelji, ukoliko želite organizirati druženje u toplini svoga doma.
Za pripremu napitka, potrebno Vam je:
Sve sastojke promiješati i kuhati, no budite oprezni da Vam napitak ne zakuha. Punč poslužite vruć.
Izvor: Vitapur.ba
Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.
Kontakt: [email protected]
© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.
Created by: MicroMedia
