Naslovnica Blog Stranica 810

Kako se boriti protiv pjegavosti izdanaka maline i kupine

Sitne purpurne pege koje su sporadično zastupljene čitavom dužinom mladih izdanaka, a javljaju se u proljeće, glavni su simptomi antraknoze ili pjegavosti izdanaka maline i kupine čiji je izazivač gljivica Elsinoe veneta.

Vremenom se pjege šire, blago ulubljuju u središnjem dijelu, poprimajući sivu boju sa purpurnim ivicama. Lezije se širenjem međusobno spajaju nanoseći jaka oštećenja na rodnim izdancima.

Za kontrolu ove bolesti su veoma važne preventivne nepesticidne mjere. Potrebno je usjev držati provjetrenim suzbijanjem korova i proređivanjem. Pojačano đubrenje azotom, kao i povećana vlažnost pogoduju razvoju bolesti.

Pri podizanju zasada neophodno je koristiti zdrav sadni materijal, kao i izolovati zasad od ostruge (divlje kupine), koja je odličan izvori inokuluma.

Tretiranje maline i kupine preparatima na bazi bakra u momentu kretanja vegetacije vrlo je značajno za kontrolu ove bolesti. Naredno tretiranje se izvodi neposredno pred cvijetanje, radi zaštite rodnih letorasta preparatima na bazi kaptana, tiofanat-metila, karbendazima. Fungicidi koji se primenjuju u cvjetanju za suzbijanje sive truleži plodova efikasni su i u suzbijanju antraknoze.

Sorte vilamet i meker su visoko otporne prema Elsinoe veneta.

Izvor: PSSS

PROČITAJTE:

Orezivanje maline – Različite vrste se orezuju na različit način!

Vrijeme je za vezivanje lastara maline i prvi tretman bakrom

Priprema izdanaka maline za sađenje

Savjeti za đubrenje mladih voćnjaka

Pod mladim voćnjacima smatraju se zasadi u periodu intenzivnog rasta i razvoja voćaka. To je period od sađenja voćnih sadnica pa sve dok one ne razviju osnovne skeletne grane, s obeležjem predviđenog oblika gajenja.

Mlade voćke trebalo bi redovno đubriti kako bi se ubrzao rast i razvoj.

PROČITAJTE: Evo kako koristiti pepeo za đubrenje voćaka

U prvoj i drugoj godini voćke se đubre pojedinačno. Zona đubrenja oko voćaka trebalo bi da bude nešto šira od krošnje.

Prve godine, početkom vegetacije, obavlja se prihranjivanje sa 0,2 kg KAN-a ili 0,1 kg uree i 0,3 kg NPK 15:15:15 po stablu. Krajem maja ili početkom juna obavlja se još jedno prihranjivanje s istim vrstama i istom količinom đubriva kao kod prvog prihranjivanja.

Prve godine gajenja, u osnovnom đubrenju voćaka s gustim sklopom, đubri se po jednoj voćki s 0,15-0,20 kg s jednim od kompleksnih đubriva NPK 7:20:30, NPK 6:18:36, NPK 7:14:21 ili 0,1 kg NPK 8:26:26, NPK 10:30:20.

U drugoj godini gajenja đubrenje se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama đubriva, s tim da se količina poveća za 30 do 50 odsto.

U trećoj godini gajenja pa nadalje, đubrenje se obavlja po cijeloj površini voćnjaka, osim kod posebnih stabala, kad se dodaje od 0,2 (NPK 10:30:20) do 0,45 (NPK 5:20:30) kg/stablo, dok se četvrte godine posebna stabla đubre od 0,3 (NPK 10:30:20) do 0,6 (5:20:30) kg/stablo.

Vrijeme đubrenja i vrste đubriva iste su kao i kod đubrenja voćaka u rodu. Kod prihranjivanja mladih voćaka azotom trebalo bi nastojati da se doda veća količina đubriva voćkama koje se slabije rastu kako bi se voćke ujednačeno razvijale.

Izvor: PSSS 

Zašto je važno znati pH vrijednost zemljišta?

Mjerenje pH vrijednosti zemljišta može pomoći poljoprivrednim proizvođačima (profesionalcima i amaterima) da bolje razumiju dostupnost hraniva, rastresitost zemljišta, kao i vrste biljaka koje se mogu gajati.

PH vrijednost zemljišta zavisi od mnoštva faktora. Za alkalna zemljišta karakteristično je da akumuliraju rastvore soli i karbonata i često se nalaze u područijima bogatim krečnim stjenama. S druge strane, kisela zemljišta karakteriše prisustvo slobodnih jona vodonika (H) i aluminijuma (Al) koji nastaju zbog kiselih kiša, dodatka kiselih đubriva i razlaganja organske materije.

Jedan od najvažnijih faktora za rast biljaka je dostupnost makro i mikroelemenata, što je direktno povezano sa pH vrijednošću zemljišta. Kod zemljišta i rastvora za đubrenje, pH će odrediti rastvorljivost elemenata, kao i njihovu pristupačnost ili nepristupačnost. Biljke mogu da usvajaju hranjljive elemente iz zemljišta samo u okviru odgovarajućeg raspona pH vrijednosti, pa se može dogoditi da nekog elementa u zemljištu ima dovoljno, ali da zbog pH vrijednosti nije dostupan biljkama.

Zemljišta koja imaju pH između 4,0 i 5,0, smatraju se jako kiselim. Rastvorljivost minerala poput aluminija, gvožđa i mangana se u njima povećava i oni mogu postati toksični za biljke. Slaba plodnost kiselih zemljišta takođe je uzrokovana i nedostatkom ili smanjenom dostupnošću kalcijuma (Ca), magnezijuma (Mg), fosfora (P) i nekih mikroelemenata u apsorptivnom kompleksu zemljišta. Kiselost ne odgovara ni radu bakterija, pa u zemljištu prevladavaju gljivice i u njemu se nagomilavaju fulvokiseline koje podstiču proces razaranja kompleksa apsorpcije i vrlo štetno utiču na plodnost zemljišta.

S druge strane, ni jača alkalnost nije pozitivna jer blokira veći broj mikroelemata, ubrzava mineralizaciju organske materija i favorizuje pojavu nekih biljnih bolesti. Poznato je da kreč utiče i na strukturu (mrvičavost) zemljišta. On teška glinovita zemljišta, zbijena i nepogodna za obradu, prevodi u lakša rastresitija. Kreč ima sposobnost zgrušavanja i zbog toga je u stanju da poveže sitne zemljišne čestice (glinu) praveći od njih krupnije mrvice i čestice. Na taj način nastaje mrvičasta struktura poželjna za svaki tip zemljišta jer je u njima povoljan vodno-vazdušni i toplotni režim.

Zemljišta s pH vrijednošću višom od 8,0 ili 9,0 smatraju se jako baznim. U takvim zemljištima elementi nisu rastvorljivi, a samim tim nisu ni dostupni biljkama.

Iako optimalan pH za unos elemenata zavisi od vrste biljke koja se uzgaja, većina raste na zemljištu koje je blago kiselo.

Važno je napomenuti da postoje i optimalne pH vrijednosti za razmnožavanje korisnih bakterija u zemljištu, kao što su bakterije koje pretvaraju atmosferski azot (N2) u veze azota koje biljke mogu da koriste (NH4+). Ti fiksatori azota se razmnožavaju blizu korijena mahunarki kad je pH u rasponu između 6,0 i 8,0.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Kako pripremiti zemljište za sadnju voćaka?

LUPINA – Stanovnik bašte koji prirodno poboljšava zemljište

Kako da sačuvate zemljište za buduće generacije?

Šta se smije uzgajati u blizini oraha?

Orah spada u grupu voćaka sa jezgrastim plodovima. Orah je voćka visoke biološke vrijednosti i deficitaran je na domaćem i svjetskom tržištu.

Orah se najviše gaji u Indiji, Kini, Mandzuriji zatim u predjelima od Himalaja do Sibira na obroncima Kavkaza, u Evropi, Južnoj i Sjevernoj Americi, tj. uglavnom u umjereno-toplim oblastima gdje redovno rađa, a ima ga i na dalekom sjeveru gdje formira samo vegetativne organe.

Orah se može gajiti u obliku intenzivnih (komercijalnih) zasada, zatim u obliku poluintenzivnih, ekstenzivnih (proizvodnja ploda i drvene mase), u obliku šuma za proizvodju drveta, u vidu pojedinačni stabala na okućnicama, a takođe postoji gajenje oraha u mješovtim zasadima.

GAJENJE ORAHA U MJEŠOVITIM ZASADIMA

S obzirom da se mnoge sorte oraha sade na velikim razmacima, velika površina zemljišta ostaje neiskorišćena duži vremenski period. Iz Grenbola u Francuskoj je potekla inicijativa za kombinovano gajenje iste sorte kalemljene na običnom i crnom orahu. Sorte kalmljene na običnom orahu sade se na rastojanju 12x12m, a na crnom 6x6m između redova i u redu. Pošto sorte na crnom orahu žive 25-30 godina posle tog perioda se krče i ostaju samo sorte kalemljene na običnom čiji je vijek znatno duži.

Korać (1985) preporučuje gajenje kajsije kao podkulture u zasadima oraha sa 400 stabala po ha. Sem kajsije, u zasadima oraha se može gajiti breskva koja praktično čitav životni vijek može postići kao podkultura.

Postoje podaci da se u okolini Čačka, u nekim individualnim zasadima odaha, gaji se šljiva. Podkulture mogu biti višnja i ljeska. Mogu se gajiti i jagodaste voćne vrste – malina, kupina, jagoda, ribizla – u vidu pantljika, ali je zbog truležnice žila, kojima su pomenute biljke domaćini, potrebno povesti računa da patljike ne budu preblizu stabla.

Sem pomenutih kultura, u zasadima oraha se do određenog vremena mogu gajiti neškodljive ratarske i povrtarske biljke kao uzrodice.

PROČITAJTE:

Pieral Lara – Sorta oraha koja obećava visoke prinose i krupne plodove

Dobar rod oraha donose odgovarajuće pravilno raspoređene sorte

U POHODU NA TOALET PAPIR Kengur u potrazi za najtraženijim artiklom na svijetu (VIDEO)

Društvenim mrežama kruži video snimak koji je podijelila žena iz Novog Južnog Velsa na kojem se vidi kengur kako “krade” toalet papir iz jednog javnog toaleta.

Kengur na snimku toliko je koncentrisan na posao da nije ni primijetio da mu je u kabinu ušao još neko.

 

 

 

Više od 250 ljudi zaraženo je korona virusom u Australiji, uključujući i ministra unutrašnjih poslova Pitera Datona, a vlasti očekuju da će se broj zaraženih povećati sa dolaskom zime na taj kontinent.

Australija je takođe patila od panične kupovine toalet papira iako se radi o proizvodu kog ima sasvim dovoljno.

Australija je već uvela određene mjere zaštite od zaraze korona virusom. Između ostalog, uvedena je zabrana ulaska putnicima iz Italije, Južne Koreje, Irana i Kine, kao zemalja sa visokom stopom infekcije korona virusom, prenosi Avaz.

Video možete pogledati OVDJE.

Uputstva za rezanje krompira prije sadnje

Neki proizvođači režu već naklijale krtole, a neki ih režu nakon procesa naklijavanja. Važno je samo pridržavati se uputstava.

Kod proizvodnje krompira velika se pažnja posvećuje pripremanju krtola za sadnju. Na primjer, za postizanje većeg i kvalitetnijeg prinosa potrebno je obaviti biološku obradu sjemenskog gomolja koja podrazumijeva postupak naklijavanja, a mnogi prozvođači se odlučuju i za njihovo rezanje, iako struka to ne preporučuje.

Zbog naklijalih krtola dolazi do bržeg i ravnomjernijeg nicanja

Procesom naklijavanja, krompir brže dospijeva za berbu, zatim ranije dolazi do zatvaranja sklopa, smanjuje se uticaj korova, skraćuje se vegetacija i povećava prinos. Ovaj postupak se obavlja 35 do 45 dana prije sadnje u suhim, čistim i osvijetljenim prostorijama koje se mogu provjetravati.

Gomolji se tokom naklijavanja stavljaju u drvene ili plastične gajbice, a za proizvodnju mladog krompira se trebaju birati sitnije jer oni daju manji broj stabljika zbog čega je moguće ranije vađenje mladog krompira.

Tokom naklijavanja temperatura u prostoriji bi trebala biti od 12 do 15°C uz relativnu vlagu zraka od 85 do 90%. Važno je temperaturu, vlagu i jačinu svjetlosti mijenjati kako bi dobili zdrave klice kao i okretati gomolje jednom do dva puta tokom naklijavanja kako bi svaki gomolj bio podjednako izložen svjetlosti.

Naklijavanje treba započeti 8 do 10 sedmica prije sjetve. Dužina procesa zavisi od sorte, a u prosjeku traje od 35 do 60 dana. Neki proizvođači režu već naklijale gomolje, a neki ih režu nakon procesa. Važno je samo pridržavati se uputstva.

Rezidba gomolja se obavlja oko desetak dana prije sadnje

Gomolji se obično režu zbog nedostatka sadnog materijala ili zbog bržeg umnožavanja kvalitetnog sjemena ili jednostavno radi uštede. Rezidba gomolja krompira se uglavnom primjenjuje kod krupnijih sorti, a u proizvodnji sjemenskog, ne preporučuje se rezanje jer postoji mogućnost prenošenja virusa. Ipak, ukoliko se ukaže potreba, to treba obaviti na pravilan način.

Rezidba se obavlja pet do deset dana prije same sadnje kako bi rana nastala uslijed rezanja potpuno zacijelila. Ona sa zacjeljivanjem počinje 12 do 18 sati poslije reza, a pri optimalnoj temperaturi i vlažnosti zraka se stvara zaštitna opna koja štiti krtole od raznih uzročnika bolesti.

Važno je dezinfikovati nož i rezati gomolje uzdužno

Nož je prije rezanja potrebno dezinfikovati u rastvoru alkohola ili na otvorenom plamenu, a mogu se rezati gomolji i s klicom i bez nje. Treba ih rezati po uzdužnoj osi, kako bi približno jednak broj okaca bio na obe polovine. Međutim, iako se to ne preporučuje, krupni naklijali gomolji se ponekad režu i poprečno, a u tom slučaju se odsijeca samo vršni dio koji sadrži najveći broj klica. Temperatura gdje se čuvaju rezani gomolji bi trebala biti od 15 do 20°C uz vlagu zraka od 60 – 85%.

Iako rezane gomolje neki odmah nakon reza sade u tlo to se ne preporučuje, pogotovo ako je ono hladno i vlažno jer može doći do njihovog brzog propadanja. Rezani krompir ima manji rodni potencijal i potrebno ga je saditi gušće, a preporučen razmak je od 25 do 28 cm.

Izvor: agroklub

Uništite bakterije: Kako da održavate vašu torbu za nabavku čistom

Platnene torbe za nabavku su spas za očuvanje životne sredine. Ali ako ih ne održavate redovno one mogu da budu pravi izvor zaraze.

Često se dešava da ih stavljate u kolica u koja ljudi stavljaju svoju obuvenu decu ili u njih stavljate mliječne proizvode koji iscure, sirovo meso, pakovanja koja ponekad stoje po podu dok ih prodavci ne poređaju na rafove.

Studije pokazuju da u svakoj torbi koja se ponovo koristi ostaju bakterije od prethodnih upotreba.

Kako prati pamučne torbe za kupovinu

Torbu prvo dobro istresite, pa proverite da li ima fleka, naročito unutra. Mrlje natopite deterdžentom za sudove, pa posle nekog vremena istrljajte. Perite pamučne torbe za nabavku na visokoj temperaturi, sa kuhinjskim krpama. Izbjegavajte upotrebu izbeljivača, jer može doći do oštećenja pamučnih vlakana. Perite ih barem jednom nedeljno, a i češće ako primetite da se nešto prosulo.

Kako prati plastične kese za višekratno korišćenje

Rastvorite malo deterdženta za sudove u toploj vodi, natopite magičnu krpu i sapunicom dobro istrljajte kesu / torbu spolja i iznutra. Naročito pritisnite oko štepova i na dnu. Dobro isperite, pa temeljno osušite prije nego što ih spakujete da ne bi došlo do pojave buđi.

Izvor: lepaisrecna.rs 

Zasadite ga sad i za mjesec dana ćete imati najraskošniji balkon: Ovo cvijeće uspjeva baš svima!

Sad je pravo vrijeme da zasadite ovaj prelepi cvijet koji opstaje u svim uslovima.

Prkos, poznat i pod nazivom portulak je veoma otporna baštenska biljka. Ime je dobila jer prkosi svim vremenskim, ali i drugim nepovoljnim uslovima. Cvijeta neprekidno, od juna do prvih mrazeva, piše lepaisrećna.rs

Gdje god da bacite sjeme ono će se primiti i na tom mjestu će izrasti najljepši cvjetovi koji će krasiti ekesterijer od juna do prvih mrazeva.

Povoljno vrijeme za sađenje prkosa, iz sjemena ili sadnica su mart i april. Sadi se u kamenjare, cvjetne gredice, ili u cvijetne leje u vrtovima. Na sunčanim terasama, balkonima ili prozorima može da se gaji i u saksiji, žardinjeri, sandučiću.

Jedino što je neophodno je da im obezbjedite dobru drenažu. Ukoliko ih sadite u saksije na samo dno stavite malu količinu pjeska. Zalivanje prkosa je rijetko, eventualno preko ljeta za vrijeme velikih vrućina.

Ova biljka se i sama razmnožava. U vrtu gdje padne sjeme, koje može da preživi zimske uslove, prkos će nići i sljedeće godine samo malo kasnije, tek u maju. Ako neko želi da iskorijeni ove biljke nastaje mali problem, jer jako osipaju sjeme, i potrebno je nekoliko godina da se iskorijene do kraja.

Ne postoji osoba kojoj uzgajanje ove biljke nije uspjelo.

Njegovi cvjetovi se otvaraju sa prvim zracima sunca, a skupljaju kada padne mrak.

Cvjetovi prkosa su jednobojni ili šatirani, u raznim bojama: bijeli, žuti, narandžasti, ružičasti, crveni, ljubičasti, a same latice se mogu razlikovati od talasastih do ravnih.

Ima crvenkastu zeljastu stabljiku i igličaste, mesnate, kratke listiće,  a raste u visinu od 10 do 15 santimetara.

Narodni napitak koji uništava heliko bakteriju: Za nedjelju dana riješite se bola u želucu! /RECEPT/

Više nikad nećete osjetiti bol u želucu Heliko bakterija se nastanjuje u donjem dijelu želuca, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije polovina stanovništva je zaražena ovom bakterijom. Ukoliko se ne liječi na vrijeme, ona može izazvati teža zdravstvena oboljenja.

Heliko bakterija izaziva lokalno zapaljenje sluzokože želuca, odnosno gastritis, a kod nekih osoba koje su inficirane ovom vrstom bakterije može doći i do pojave čira na dvanaestopalačnom crijevu i želucu.

Simptomi se kod nekih osoba koje su zaražene bakterijom skoro i ne ispoljavaju, tako da bakterija može da bude nastanjena u organizmu decenijama, pa i ceo život. Kod nekih osoba se vremenom određeni simptomi mogu pojaviti. To sve ipak zavisi i od imunoloških svojstava organizma.

Najčešći simptomi su:

  • Nadutost stomaka
  • Bol u želucu
  • Mučnina
  • Loše varenje i probava
  • Neprijatan zadah
  • Gorušica
  • Hronični umor, nesanica, anksioznost, depresija, takođe, mogu biti indirektni pokazatelji da se u organizmu nastanila heliko bakterija.

Kako izliječiti heliko bakteriju:

Kod povećane kiselosti korisno je laneno sjeme i sok od krompira.

Laneno sjeme: 1 kašiku lanenog sjemena preliti sa 200 ml ključale vode. Poklopiti i ostaviti da odstoji 2-3 sata. Procijediti i uzimati po 1 supenu kašiku prije svakog obroka. Tako dobijena sluz ima pozitivan uticaj na želudac, jer obavija zidove zeluca i umanjuje bol.

Sok od krompira: Za njegovu pripremu uzeti 3 krompira i iscjediti sok iz njih. Ako imate sokovnik, neće biti problem. Ako nemate, morate se potruditi. Dobijeni sok se konzumira po pola čaše prije obroka. Djeluje umirajuće za želudac i smanjuje bol.

Napomena: Prije upotrebe je najboje konsultovati se sa ljekarom.

Izcor: stil

PROČITAJTE:

Ovaj NAPITAK OD HELJDE smanjuje apetit

Napitak od mrkve, mlijeka i meda – Savršen za zimski period

Limun kuvan u vodi – Napitak koji će vas preporoditi!

Razoran virus u stočarstvu: Može uzrokovati 100% smrtnost, a lijeka nema

Reproduktivni i respiratorni sindrom (Reproductive and Respiratory Syndrome ili PRRS) ekonomski je najrazorniji virus u stočarskoj industriji. Izaziva neuspješnu reprodukciju, kasni pobačaj, ranu oplodnju krmača te respiratorne bolesti i smrtnost mladih svinja.

Reproduktivni i respiratorni sindrom (Reproductive and Respiratory Syndrome ili PRRS) ekonomski je najrazorniji virus u stočarskoj industriji. Izaziva neuspješnu reprodukciju, kasnipobačaj, ranu oplodnju krmača te respiratorne bolesti i smrtnost mladih svinja, piše Succeessful Farming.

Uglavnom se prenosi za vrijeme parenja ili tokom vještačke oplodnje, a prolazi kroz placentu u kasnoj gestaciji. Virus se sastoji od RNA, okruglog je oblika i naraste 28,4 nm. Nastanjuje se u dušniku odakle se uspješno razmnožava po cijelom tijelu. Inficira plućne alveole što može kod lakših zaraza dovesti do težeg disanja dok kod komplikovanijih stanja uzrokuje upalu pluća koja zahvaćena njime izgledaju mrljasto i žutosmeđe. Često se javlja i natečenost limfnih čvorova.

Ima dva soja i u početku je asimptomatski

Budući da se PRRS sastoji od genetskog materijala RNA, a ne DNA, u mutaciji postoji mnogo varijacija. Virus ima dva soja, jedan koji je potekao iz SAD-a (tip II) i drugi koji se razvio u Europi (tip I), a danas su oba raširena širom svijeta.

Asimptomatski je, a u organizmu se može zadržati i do 5 mjeseci

Najveći problem kod ovoga virusa je što se javlja asimptomatski, a zaraza se uoči tek kada se stanje pogorša zbog nedostataka u ishrani i higijeni. Od kada je životinja zaražena pa dok ne pokaže neke simptome može proći 5 do 35 dana, a u organizmu se može zadržati čak i do 5 mjeseci. Krmača koja je zaražena rađa tek 37% živih potomaka, a ako se ona oprasi u akutnoj fazi infekcije, prasad nema skoro nikakve šanse za preživljavanjem, smrtnost je uglavnom 100%.

Simptomi – depresivno stanje, vrućica, problemi s disanjem…

Često se na farmama proširi zbog kontaminirane hrane, stajnjaka, vode i u prijevozu u kojem se vozila zaražena svinja. Osim toga, u nekim slučajevima infekcija se javila i kada se stado obnavljalo novim, naizgled zdravim krmačama koje su zapravo u sebi nosile opasne mikroorganizme. Zbog toga je potrebno uvijek prije unošenja testirati nove životinje, a brojni veterinari savjetuju da bi se ovakve provjere trebale obavljati što češće na farmama tokom cijele godine.

Simptomi koji se javljaju su depresivno stanje, povišena tjelesna temperatura, problemi s disanjem, povraćanje, koža je oko ušiju, mliječnih žljezda, genitalija i oko repa plave boje. Kao posljedica javljaju se nagli trudovi u kasnoj trudnoći iza kojih slijedi pobačaj ili prasad deformirane glave ili tijela.

Trenutno ne postoji specifičan lijek za virus

Ne postoji specifičan tretman za PRRS. Antibiotici širokog spektra mogu biti korisni u kontroli sekundarnih infekcija. Zanimljivo je što se virus ne može oduprijeti svim dezinfekcijskim sredstvima, a ne voli ni ultraljubičaste zrake, procese smrzavanja i odmrzavanja, tretman ugljikovog dioksida i promjenu kiselo – baznih svojstava medija.

Tokom akutne bolesti najčešće se primjenjuju protuupalni proizvodi (npr. Aspirin). Ostale korisne tehnike uključuju izolaciju prasadi, razne protokole cijepljenja PRRS, redovni zdravstveni pregled, testiranja (ELISA, PCR i IFA) i uklanjanje zaraženih krmača iz stada najmanje 60 dana dok vepra koji je bio u zaraženom stadu treba staviti u karantinu od 90 dana.

Izvor: agroklub