Naslovnica Blog Stranica 797

Proizvođači povrća u Crnjelovu rade punom parom: Počela berba krastavca s maskom na licu

Rajo Kojić (45), proizvođač povrća iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine, prvi put s maskom na licu, bere rani krastavac. Za dvadesetak godina, koliko se bavi ovom proizvodnjom, nije zapamtio rad na njivi ili u plasteniku sa maskom na licu. Od prije petnaestak dana, dnevno bere dvije do tri tone krastavca. Rajo pod plastenicima ima 1,5 hektara, od toga, oko četiri dunuma, zagrijava i u tim plastenicima proizvodi rano povrće, trenutno rani krastavac.

– Krastavac već beremo petnaestak dana, otkako smo se suočili sa epidemijom koronavirusa. Suočeni smo s velikim problemom plasmana, jer je u ovakvim okolnostima teško organizirati transport i prodaju. Kvantaška pijaca u Bijeljini je trenutno zatvorena. Očekujemo pomoć lokalne zajednice i Vlade RS, da nam pomognu i obezbijede bilo kakav kontakt s potencijalnim kupcima. Trenutno krastavac možemo prodati po 2,5 KM po kilogramu – kaže.

Na Kojićevom imanju trenutno radi sedam žena, sezonskih radnica, s maskama na licu.

– I one prvi put sadnju ranog paradajza obavljaju sa maskama na licu. Kod svih nas, i mojih ukućana, i sezonskih radnika, ima malo straha. Ali, raditi se mora. Moraš od nečega živjeti. Paradajz bi trebalo da se bere krajem maja. Nadam se da će se do tada epidemija virusa korona zaustaviti – govori Kojić

Rajo kaže da planira saditi još i ranu dinju i ranu lubenicu. Na imanju mu je ranije pomagao otac, a trenutno pomaže supruga, kćerka i sin.

– Kompletna porodica je uključena u ovaj posao. Živjeti moramo, raditi moramo, čak i pod ovakvim uslovima. Ne smijemo dozvoliti da povrće propadne. Neka nam osiguraju plasman u tržnim centrima, tako gdje se može organizirati bezbjedna prodaja. I mi nosimo maske i zaštitnu opremu. Neka dezinficiraju svakodnevno pijace i prodajne prostore, kao što dezinficiraju tržne centre – napominje.

Iz Gradske uprave Bijeljina već su najavili mogućnost uspostavljanja kontakata između kupaca i proizvođača posredstvom Agrarnog fonda Bijeljina. Kojići kažu da se nadaju brzom zaustavljanju epidemije i normalizaciji cjelokupnog života, kako u gradu, tako i na selu.

PROČITAJTE:

Svaki pedalj oranica biće zasijan

Regresirano gorivo od ponedjeljka na pumpama

Izvor: avaz

Odabir hibrida za sjetvu – O ovome NIKADA ne razmišljamo, a trebalo bi!

0

Šta proizvođači treba da znaju pri odabiru hibrida?

„Odabir hibrida je vrlo značajno pitanje. Poljoprivredni proizvođači koji se bave ratarskom proizvodnjom posebno moraju obratiti pažnju na agroekološke uslove gajenja kukuruza, a to znači na klimatske i zemljišne uslove. Obzirom da je početak 21. vijeka sa dosta suše, moraju se birati hibridi koji su otporni na ovu veoma značajnu negativnu pojavu“, kaže Života Jovanović, sa Instituta za kukuruz Zemun polje.

Da li svaki hibrid na svakom terenu može da daje maksimalan rod?

Prema riječima Jovanovića, to sigurno nije tako i zato se radi takozvana rejonizacija ili regionalizacija ako se posmatra u širem smilu. Pored toga, mora se uključiti i sistem agrotehničkih mjera, jer ne reaguju svi hibridi podjednako. Ima hibrida koji su zahtevniji i traže viši nivo agrotehnike, a postoji i grupa hibrida koji u skromnijim proizvodnim uslovima daju zadovoljavajuće prinose.

„Kada je u pitanju proizvodnja kukuruza kod nas u Srbiji, ako to posmatramo višedecenijski, možemo doći do zaključka da kod nas sistem agrotehničkih mjera nije na izuzetno visokom nivou, zato što ekonomska moć poljoprivrednih proizvođača nije na visokom nivou, odnosno cijena nije visoka. Zato ljudi nisu u prilici da primjene sve tekovine nauke i struke. Zato mi uvijek preporučujemo opreznost. To se posebno odnosi na gustinu, na broj biljaka po hektaru. Sigurno da neka grupa hibrida u ekstremno visokim gustinama ne mogu dati i ekstremno visoke prinose, odnosno ti hibridi često i stradaju zbog nepovoljnih uslova – suše ili nekih drugih pojava“, kaže Jovanović.

Kako odrediti gustinu sjetve?

„U takvim uslovima su sigurno u problemu i treba biti oprezan – ne ići na maksimalne gustine, nego tolerantne gustine. U odnosu na preporučeni broj biljaka po hektaru, radi opreznosti, treba ići sa 5,000 biljaka manje po hektaru da bismo imali relativnu ravnotežu. Tačno je da će u rodnim godinama deo prinosa biti izbugljen, ali u onim drugim, sušnim, nerodnim godinama neće i na taj način će se balans nekako održati“, navodi Jovanović.

U našoj zemlji kukuruz je najzastupljenija ratarska kultura. Prema podacima koje je zabeilježio Republički zavod za statistiku, prošle godine je pod ovom kulturom u Srbiji bilo 1.057.877 hektara. Sa druge strane kukuruz je druga najprodavanija žitarica na svijetu (nakon pšenice). Svijetski izvoz kukuruza u 2009. godini iznosio je oko 100 miliona tona, od čega 47,6% potiče iz Sjedinjenih Država, a sljede ga Argentina (8,5%) i Brazil (7,7%). Najveći uvoznik u 2009. godini bio je Japan (17,0%), zatim Južna Koreja (7,7%), Meksiko (7,6%), Kina (4,9%) i Španija (4,2%). Kina je 2008. godine proizvela rekordan prinos kukuruza od 166 miliona tona za zemlju.

Da li odabir FAO grupe utiče na prinose?

Izuzetno je značaj, a prema riječima našeg sagovornika, zavisi od namjene proizvodnje. Svakako treba pratiti i klimatske i zemljišne uslove, mora se znati bar približna nadmorska visina. Ne mogu svi hibridi uspijevati podjednako u različitim agroekološkim uslovima. U brdsko-planinskim uslovima gde je vegetacija kraća ne mogu se birati hibridi duge vegetacije i obrnuto. Šteta je da se izuzetno rani hibridi gaje u ravničarskom području centralne Srbije, Vojvodine. Preporuka je da se uvijek gaje dva, tri različitih grupa zrenja upravo zbog nepovoljnih uslova godine, zbog namjene proizvodnje, zbog rodnosti, itd. Proizvođač mora bar približno da zna nadmorsku visinu parcele, kako je okrenuta u odnosu na strane svijeta, itd. Poznato je da na južnim ekspozicijama kukuruz bolje uspijeva jer je on toploljubiva biljka.

Koje FAO grupe su najpopularnije poslednjih godina?

Kako Jovanović navodi, ranije su bile popularne FAO grupe 600 i 700. U principu, dolazi do sve kraćeg vegetacionog perioda, odnosno sada je omiljena grupa 500, a idemo ka grupi 400, dok se grupe od 300 još uvijek malo manje kod nas gaje. Međutim, u sušnim godinama FAO 300, 400 i 500 imaju prednost u odnosu na grupe zrenja 600, 700 i 800.

Takođe, niži sadržaj vlage, manja biljka, ubiranje u zrnu, kombajniranje… to su sve opredeljujući činioci da upravo gajimo sve više hibride kraće vegetacije, obzirom da nemamo dovoljno radne snage i da je manipulacija sa kukuruzom daleko teža ukoliko se on čuva na klasičan način u koševima.

Kako klimatske promjene utiču na ratarsku proizvodnju?

„Srbija se nalazi u kukuruznom pojasu jugoistočne Evrope, međutim zbog klimatskih promena mi sve više dobijamo klimu juga Grčke. U Ukrajni, koja je žitnica Evrope, usled klimatskih promena i kasnije grupe zrenja, moći će da se gaje hibridi, koji nisu mogli da se gaje u poslednjih 40-100 godina. Znači, u Srbiji nekada povoljni uslovi za gajenje kukuruza sada su ipak manje povoljni i zato grupe zemalja centralne, pa djelimično i sjeverne Evrope imaće u narednom periodu povoljnije klimatske uslove za gajenje kukuruza“, navodi Jovanović.

O čemu treba voditi računa prilikom odabira hibrida?

Prema riječima našeg sagovornika, promoteri iz raznih sjemenskih kuća preporučuju svoje hibride, ali ipak treba slušati riječ struke i nauke, pa se opredijeliti prema podacima koje imaju poljoprivredne savjetodavne stručne službe.

„Postoje i druge razne institucije koje daju preporuke koji hibrid ili grupe hibrida u datim agroekološkim, zemljišnim i klimatskim uslovima treba gajti na određenim mjestima. Treba pratiti plodnost parcela, meteorološke uslove i slušati riječ stručnjaka. Odlučiti se uvek za grupu u zavisnosti koja je površina pod kukuruzom i svakako moramo znati namjenu proizvodnje: da li kukuruz proizvodimo kao robu, koju prodajemo na tržištu, da li ga koristimo na svom imanju, da li radimo silažu, da li gajimo šećerac, kokičar, itd. Ako znamo namjenu i kada i koje agrotehničke mjere sprovodimo doći ćemo do optimalnog rješenja i odlučićemo koje ćemo hibride gajiti na našim parcelama”, kaže Jovanović.

Dakle odabir hibrida bilo koje ratarske kulture nije nimalo jednostavan. Ipak, proizvođači prije nego što uđu u dodatna ulaganja najvažnije je da se dobro informišu o svim karakteristikama nekog hibrida i agroekološkim uslovima koji vladaju u tom regionu.

PROČITAJTE:

Rana sjetva kukuruza – za i protiv

Ovaj korov drastično smanjuje prinos pšenice: Kako ga uništiti?

Izvor: agromedia

UPOZORENJE VOĆARIMA: Narednih dana mraz, zaštitite voćnjake!

UPOZORENJE VOĆARIMA – Prema informacijama dobijenim od Republičkog hidrometeorološkog zavoda u noći sa utorka na srijedu i sa srijede na četvrtak očekuje se pojava jakog mraza, pa voćarima savjetujemo da se na vrijeme pripreme s obzirom da se većina voćnih zasada nalazi u fazi početka ili punog cvjetanja.

Najjači mraz očekuje se u srijedu ujutro, kada će nakon izvedravanja doći do pojave niskih temperatura koje će se kretati u rasponu od -1 do -4 stepena Celzijusa.

Prema preporukama stručnjaka  u zasadima koji nemaju antifrost-sisteme niti frost bustere potrebno je zadimljavanje voćnjaka paljenjem bala slame, grana ili piljevine, a najbolje je paliti veći broj manjih vatri.

Pored zagrijavanja, korisna je i primjena Progerbalina ili Promalina u dozi od 1,2-2,4 litar po hektaru u kombinaciji sa preparatima na bazi amonokiselina (npr. Bioplex, Drin i sl.) 24 časa prije najavljenog mraza ili najkasnije 5 časova nakon mraza.

Ukoliko se tretman radi prije mraza, potrebno je povesti računa da se uradi u toplijem dijelu dana.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Šta raditi sa voćkama nakon otapanja snijega i mraznih dana?

Cijene na pijaci 30. marta

Ponuda proizvoda – Zelena pijaca Bijeljina. Cijene na pijaci 30. marta:

Voće, povrće i ostali proizvodi

1. KROMPIR kg 1,50-2,00

2. MLADI KROMPIR kg 2,50 KM

3. CRNI LUK kg 2,00 KM

4. MLADI LUK kg 3,50 KM

5. BIJELI LUK kg 13,00 KM

6. PRAZILUK kg 2,00 KM

7. PASULJ kg 4,00-6,00

8. PAPRIKA CRVENA kg 4,00-5,00

9.PAPRIKA ŽUTA kg 4,00-5,00

10. PARADAJZ kg 3,50 KM

11. ČERI PARADAJZ kg 5,00 KM

12. KRASTAVCI kg 4,00 KM

13. TIKVICE kg 4,00 KM

14. KUPUS kg 1,00 KM

15. MLADI KUPUS kg 2,50 KM

16. KUPUS CRVENI kg 1,50 KM

17. KARFIOL kg 3,50-4,00

18. KELJ kg 2,00 KM

19. CVEKLA kg 1,50 KM

20. ROTKVICA vezica 1,00 KM

21. CELER kg 4,00 KM

22. BLITVA kg 3,00 KM

23. BORANIJA kg 6,00 KM

24. ŠPINAT kg 3,00 KM

25. ZELENA SALATA kg 4,00 KM

26. ŠAMPINJONI kg 4,00-5,00

27. PATLIDŽAN kg 4,00 KM

28. MRKVA kg 1,50-2,00

29. KRUŠKE kg 4,00 KM

30. JABUKE kg 2,00-2,50

31. JAGODE kg 6,00 KM

32. GROŽĐE kg –

33. BANANE kg 2,20 KM

34. NARANDŽE kg 3,00-3,50

35. MANDARINE kg 3,00 KM

36. LIMUN kg 5,00-6,00

37. NAR kg 4,00 KM

38. KIVI kg 3,50 KM

39. GREJP kg 3,00 KM

40. ANANAS kg 3,50 KM

41. AVOKADO kg –

42. MANGO kg –

43. ĐUMBIR kg 15,00 KM

44. SUVE ŠLJIVE kg 4,00-6,00

45. SUVE SMOKVE kg 8,00 KM

46. ORASI kg 13,00-17,00

47. LJEŠNJACI I BADEMI kg 18,00 KM

48. MED kg 12,00-15,00

49. OČIŠĆENI PILIĆI kg 5,00 KM

50. JAJA (KONZUMNA) kom 0,20 KM

51. SVJEŽE MLIJEKO l 1,00 KM

52. KAJMAK (SKORUP) kg 13,00 KM

53. SIR kg 3,00-10,00

54. MILERAM kg 2,50-3,50

Cvijeće

1. Ruzmarin kom 1,00-10,00

2. LJutić kom 2,50 KM

3. Lavanda kom 1,00-5,00

4. Menta kom 2,00 KM

5. Aloja kom 5,00-15,00

6. Čuvarkuća kom 1,00-3,00

7. Kaktus kom 1,50-5,00

8. Ciklama kom 3,00 KM

9. LJubičica kom 0,30 KM

10. Jagorčevina kom 0,50 KM

11. Tuja „globoza“ kom 5,00-15,00

12. Tuja „smaragd“ kom 5,00-30,00

13. Tuja kolumna kom 5,00-15,00

14. Koluminares- plava tuja kom 10,00-30,00

15. Cenerarija kom 2,00 KM

16. Tisovo drvo kom 5,00-30,00

17. Čempres „polegli“ kom 5,00-20,00

18. Tuja raketa kom 15,00-30,00

19. Papučice kom 3,00 KM

20. Muškatla kom 1,00-10,00

21. Sobno cvijeće kom 3,00-10,00

22. Trajnice kom 3,00 KM

23. Ruže stablašice kom 20,00 KM

24. Ruže kom 3,00-5,00

25. Karanfil kom 2,50 KM

26. Zumbul kom 3,00 KM

27. Kalahoja kom 3,00 KM

28. Primula obkonika kom 3,00 KM

29. Surfinija kom 1,50 KM

30. Tamjan loza kom 1,00 KM

31. Begonija kom 0,50 KM

32. Hortenzija kom 1,50 KM

33. Pustinjska ruža kom 1,00-1,50

Izvor: Bijeljina Danas

PROČITAJTE:

UPOZORENJE VOĆARIMA: Narednih dana mraz, zaštitite voćnjake!

Mrkvina muva: Sjetva, smanjenje štete i prirodna zaštita

Najvažnija štetočina mrkve je mrkvina muva (Psila rosae). Osim nje ona napada i drugo povrće poput celera, pastrnjaka, peršina, kima i kopra, a sve se češće javlja i na repi i kupusnjačama. Ove muve su crne sa smeđom glavom, a veličine su od 4 do 5 mm. Štete pričinjavaju larve koje su veličine od 6 do 8 mm. U godinama s prosječnim temperaturama prva generacija se javlja u maju i junu, a druga, obično brojnija i štetnija se javlja u julu.

Mrkva nakon napada neupotrebljiva

Nakon izlaska iz jaja, larve se ubušuju u mrkvu i to na mladim biljkama obično pri vrhu korijena, a na starijim na svim mjestima. Larve buše hodnike različite veličine, a hodnici su puni izmeta, uslijed čega mrkva poprima loš miris i gorak ukus te postaje neupotrebljiva. Podložna je truljenju i propadanju. Napadnute biljke je lako prepoznati jer im lišće postaje ljubičasto, a kasnije požuti i osuši se.

Druga generacija pravi još veće štete

Nakon 3 do 6 sedmica mrkvina muha završi svoj razvoj i začahuri se u tlu. Veći broj larvi ondje ostaje i nakon vađenja korijena, a manji broj daje drugu generaciju. Brojnost izašlih muva zavisi od temperature i vlage tla. Larve druge generacije prave štete u avgustu i septembru i to često na istim mrkvama koje su napale i one larve iz prve generacije. Prezimljavaju larve, učahurene u tlu, ali veći dio ih prezimi u biljkama na polju ili trapovima .

Važno je pridržavati se plodoreda

Štete se smanjuju pridržavanjem plodoreda, a mrkva se na istoj površini treba sijati tek svake četvrte godine. Loši predusjevi za mrkvu su celer, peršin i pastrnjak, a treba izbjegavati i kupusnjače jer se i na njima mogu pojaviti štete od mrkvine muhe. Dobri predusjevi su grašak, luk i paradajz.

Ukoliko se mrkva uzgaja na prozračnijim površinama gdje se vlaga ne zadržava u tlu, manja je mogućnost zaraze. Štete se takođe smanjuju ranijom ili kasnijom sjetvom. Stoga je bolje u proljeće sijati mrkvu koju ćemo potrošiti tokom ljeta, a krajem maja i tokom juna uz zalijevanje posijati mrkvu za potrošnju tokom zime.

Onemogućite polaganje jaja zbijanjem tla ili malčem

S obzirom na to da rastresito i sipko tlo pogoduje za odlaganje jaja, tlo oko mrkve treba nabiti kako ne bi bilo pukotina u koje će štetočine odložiti jaja. Treba izbjegavati i pregustu sjetvu, a kod prorjeđivanja izvađene biljke sakupiti i odnijeti iz zasada kako ne bi privlačili mrkvinu muvu.

Takođe je dobro između mrkve saditi i luk ili korijander koji će svojim mirisom odbiti mrkvinu muvu. Izvori zaraze mogu biti i divlje vrste iz porodice štitarki pa takve biljne vrste treba uništavati. Sve biljke koje pokazuju simptome napada mrkvine muve treba što prije izvaditi i uništiti.

Na malim površinama uspješnu zaštitu pruža i pokrivanje usjeva mrežama, a dobra mjera je i malčiranje koje će onemogućiti polaganje jaja. Poznato je da bor svojim mirisom tjera mrkvinu muvu pa je dobro na malč položiti borove grančice.

Nema više dozvoljenih insekticida – koristite prirodne preparate

Hemijska sredstva treba primjenjivati oprezno i uz pridržavanje uputa jer mrkva upija insekticide iz tla.

Od prirodnih preparata treba koristiti onaj na bazi drvenog pepela, kore narandže ili listova paradajza. Svi preparati se primjenjuju u periodu leta mrkvine muve. Preporučuje se tlo posipati smjesom pepela i pijeska u odnosu 1:1 i posuti 5 do 10 grama te smjese po metru kvadratnom. Smjesa se posipa tokom leta mrkvine muve u razmaku od sedam dana.

PROČITAJTE:

Luk čuva mrkvu

Počinju proljetni radovi: Kada saditi/sijati koje povrće?

Izvor: agroklub

Čudesni domaći sirup – Jača imunitet, čisti krv, topi kilograme

Domaći sirup – Glavni sastojak ovog ljekovitog sirupa je ren, namirnica koja ima pozitivan uticaj na vaš imunitet jer je bogata vitamiima C, B1, B6, B2, magnezijumom, kalijumom i gvožđem.

Ren, kao i đumbir, ubrzava metabolizam i čisti krv.

Cimet je odličan izvor mangana i cinka, a može i smanjiti nivo holesterola i ima antigljivična dejstva.

Stručnjaci inače preporučuju da započnete dan toplom vodom s limunom, kojoj možete dodati i malo meda.

Domaći sirup za regulisanje tjelesne težine i jačanje imuniteta možete piti dva puta nedeljno, jednu kašiku ujutro na prazan stomak i jednu uveče.

Potrebno je:

  • 150 g rena
  • 3 limuna
  • 3 kašike meda
  • kašika cimeta
  • 3 cm đumbira

Priprema:

Đumbir i ren oljuštite i izrendajte. Iscjedite limun i dodajte renu i đumbiru. Dodajte i ostale sastojke i sve dobro promješajte. Sipajte sirup u čistu teglu.

Kada iskoristite svu smjesu, napravite pauzu mjesec dana i možete ponoviti tretman.

Prije upotrebe prirodnih lijekova obavezno konsultujte svog ljekara.

PROČITAJTE:

Ljekoviti kakao: Evo zašto šolja ovog napitka dnevno treba da nam postane navika

Ovako med postaje kancerogen, a meso izvor zaraze: 9 opasnih grešaka u kuvanju!

2 najmoćnije namirnice na Zemlji: Čiste tijelo od virusa i otrova

Izvor: stvar ukusa

Krpelj – Parazit koji prenosi opasne bolesti

Krpelj je parazit toplokrvnih životinja, a i čovjeka. Sezonska aktivnost, počinje im u proljeće i traje do kasno u jesen. Ako su krpelji zdravi, ne predstavljaju opasnost po ljude i životinje, ali često prenose mnoge bolesti od kojih su neke smrtonosne ako se ne otkriju i ne liječe. Svi krpelji su paraziti, koji piju krv svog domaćina i mogu se naći svugdje u prirodi. To su zglavkari iz reda grinja.

Djele se na dvije velike porodice:

–          Ixodidae ( šikarni ili tvrdi krpelji

–          Argasidae ( stajski ili meki krpelji).

Glava, grudni i zadnji dio čine im jednu cjelinu. Rasprostranjeni su u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog rastinja, po visoko travnatim staništima. U svom razvoju, krpelj, prolazi kroz tri faze: larva, nimfa i odrasli oblik. Obrok krvi neophodan im je u svakoj od ovih razvojnih faza, pa u toku svog života sisa krv tri puta na tri različita domaćina. Ženka se češće sresti kao napadač, jer samo ako se nasisa krvi, može snijeti jajašca.

Krpelj vreba iz trave – prenosi opasnu bolest

Veličina krpelja razlikuje se zavisno o razvojnom obliku: kao larva, mjeri oko jedan milimetar, a dok je odrasla ženka veličine 4 do 5 mm. Nasisana krvlju, veličine je zrna graška i veća, živi oko godinu dana ali može dostići starost i od 5 godina. Karakteristično je da ima mali radijus kretanja a udaljenost koju može prijeći zavisi od odraslog oblika. Odrasli se može prošetati nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom.

Svoju žrtvu ne traži aktivno kao komarac, već ga žrtve moraju pokupiti. On se popne na vrh trave ili grane grmlja, i tu nepomično čeka da se približi žrtva. Kada ih životinja ili čovek dotakne, on se svojim nožicama zakači i prijeđe na njih, pa traži povoljno mjesto na tijelu gdje se može oštrim rilcem zabosti u kožu i sisati krv.

Za aktivnost krpelja, vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega imaju sezonsku aktivnost. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a zarazu mogu svojim ubodom prenjeti na druge životinje i čovjeka. Isto tako, uzročnici bolesti prenose se sa zaraženog krpelja i na nove generacije, pa su zato krpelji osim prenosioca i rezervoari uzročnika.

Savjet:

Redovno pregledati stoku na postojanje krpelja i u slučaju njihovog identifikovanja uz stručnu pomoć pristupiti načinima njihovog uklanjanja i daljeg liječenja životinje.

PROČITAJTE:

Domaći recepti za BORBU protiv KRPELJA

Preko 100 rasa ovaca na jednom mjestu /VIDEO/

POVRJEDE PAPAKA smanju mliječnost krava za 40% – Kako ih spriječiti?

Izvor: agroinfo

Arpadžik – Najbolje vrijeme za sadnju i način zaštite

Arpadžik – Sadnju obaviti što je ranije moguće, a najkasnije  do kraja marta, čim vremenske prilike dozvole, izvršiti pripremu zemljišta i sadnju arpadžika. Iz arpadžika crni luk se može ranije saditi u odnosu na direktnu sjetvu.

–  Kvalitetan, zdrav i kalibriran arpadžik  preduslov je uspješne proizvodnje.
–  Sadnja arpadžika: mehanizovana (sadilicama) ili ručna na ravno tlo  ili na gredice.
– Rastojanje  između redova je najčešće 30cm,   a u redu 7-10cm.
– Obično se sadi oko 500 – 800 kg/ha arpadžika, ali to zavisi od krupnoće lukovica i kvaliteta rada  sadilice.
– Ovako  posađen luk ranije niče i prije završava  vegetaciju (sredina jula).

Arpadžik – vrijeme za sadnju je kraj marta

Lukova muva je najopasnija štetočina luka u našim područjima, a po pravilu se javlja u vlažnim proljećima. Najopasnija je prva, proljećna generacija, koja napada još nerazvijene biljke.

Štete izaziva larva koja se unutar stabljike hrani njenim sadržajem. Na mjestima oštećenja razvijaju se gljive čađavice koje izazivaju truljenje biljaka. U polju se napad lukove muve može lako prepoznati: napadnute biljke počinju naglo venuti, listovi žute, središnji list se suši i lagano izvlači iz stabljike. Presječemo li uzdužno takvu biljku naći ćemo više larvi lukove muve. Kod jakog napada u jednoj biljci može biti i do 50 larvi. Međutim, dovoljna je samo jedna larva u mladoj stabljici luka da bi izazvala truljenje.

U našim klimatskim uslovima lukova muva ima 2-3 generacije godišnje. Prezimi kao lutka u zemljištu. Let počinje u drugoj polovini aprila i često se produžuje tokom prve polovine maja. Desetak dana nakon početka leta ženka polaže jaja između listova luka, na vrat korijena mladih biljčica, na sam arpadžik ili na zemlju u neposrednoj blizini luka, u gomilicama od 5-12 komada. Za nekoliko dana ženka položi 50-100 jaja. Nedelju dana nakon polaganja jaja izlaze larve koje se odmah ubušuju u mlade stabljike luka gde se intenzivno hrane. Usljed toga lišće žuti, vene i suši se. Na mlađim biljkama štete su veće.

Nakon 15-20 dana intenzivne ishrane larva se izvlači iz biljke i učauri u zemljištu ili čak u lukovici. Stadijum lutke traje 2 nedelje nakon čega izleće odrasla muva druge generacije čije larve prave manje štete jer je luk već dobro razvijen. Druga generacija lukove muve može napraviti veće štete na praziluku.

Zaštita luka

Za zaštitu luka preporučamo zemljišne insekticide. U zavisnosti od izbora insekticida različite su i količine primjene. Ako ova metoda nije korištena, sigurno će se larva lukove muve ubušiti u list. U slučaju da je larva lukove muve već unutar lista moguće je suzbiti prskanjem određenim insekticidima uz dodatak okvašivača zbog voštane prevlake.

Riječ je o sistemičnim insekticidina koji nakon prskanja sokom ulaze u unutrašnjost lista i time uništavaju larvu. Prilikom ovakvog načina zaštite treba svakako voditi računa o karenci.

PROČITAJTE:

Lukova muva: Porastom temperature prijeti najopasnija štetočina luka

Lukova muva – štetnost i suzbijanje

Izvor: PSSS

Svaki pedalj oranica biće zasijan

BANjALUKA – Stanovnicima Srpske starosti do 75 godina koji žive na selu biće omogućeno da izlaze s obzirom na to da je proljećna sjetva počela i da treba obezbijediti više domaće hrane usljed širenja virusa korona, a ratari poručuju da će svaki pedalj oranica biti zasijan.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je juče da će stanovnicima do 75 godina koji žive na selu biti omogućeno da nesmetano obavljaju poljoprivredne djelatnosti.

Tu odluku pozdravljaju u udruženjima poljoprivrednika i dodaju da od svojih članova očekuju da ovu mjeru nadležnih ne zloupotrebljavaju te da dozvoljeno kretanje koriste u smislu odlaska u bašte i njive gdje je u toku sjetva povrća.

– Svi apeluju da treba povećati sjetvene površine, a imajući u vidu činjenicu da je na selima mahom starije stanovništvo, ovakva mjera je bila za očekivati – rekao je za “Glas Srpske” predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.

On je dodao da sjetva povrća uveliko traje, a da sjetva kukuruza, soje i suncokreta još nije počela jer je zemljište dosta hladno.

– Čim vremenski uslovi dozvole počeće sjetva i tih jarih kultura, a po svemu sudeći brazda pod kukuruzom biće značajno duža nego prethodnih godina – kazao je Marinković i naglasio da se ne treba uzdati u uvoz hrane, već zasijati svo obradivo zemljište.

PROČITAJTE:

Regresirano gorivo od ponedjeljka na pumpama

KOŠARAC: Moramo ubrzati transport sadnog materijala

Izvor: glassrpske

Navodnjavanje krompira

Navodnjavanje krompira je važna agrotehnička mjera u proizvodnji i dosta je raširena u mediteranskim zemljama.

U našoj zemlji (sve zemlje Balkanskog poluostrva), mada imamo sličnu klimu većine zemalja mediterana, ova agromjera (navodnjavanje krompira) nije znatnije proširena, i pored toga što u mnogim godinama trpimo velike posljedice izazvane sušom.

U našim krajevima sušni period nastaje u toku cvjetanja krompira, a to je upravo najpovoljniji momenat početka navodnjavanja. On se može obavljati svim uređajima za zalivanje.

Sam početak navodnjavanja određuje se na više načina

  1. Promatranjem biljaka krompira može se utvrditi da li se usjev normalno razvija ili trpi od nedostatka vlage.
  2. Promatranjem samog tla mogu se uočiti pukotine koje su siguran dokaz nedostatka vlage.
  3. Stiskanjem zemljišta u šaci, uzetog iz zone korijena, takođe se miže utvrditi nedostak vlage u zemljištu. Naime, ako se zemljište nakon stiskanja odmah raspadne, dokaz je da je suvo.
  4. Ako uzmemo 1 kg zemljišta iz zone korijena krompira pa ga sušimo na suncu ili u peći, a nakon ponovnog vaganja utvrdimo da je uzorak sušenjem igubio manje od 10% težine, znak je da tlo suvo.
  5. Postoje i posebni instrumenti kojima se brzo utvrđuje da li tlo treba navodnjavati i kojom količinom vode.

Uopšteno, na lakim i plitkim zemljištima navodnjavanje počinje nešto ranije. Kao važan element za određivanje  početka navodnjavanja i količine vode u jednom zalivanju jeste i posmatranje temperatura i relativne vlage vazduha.

Sa navodnjavanjem treba početi odmah posle dužeg suvog perioda. U protivnom, navodnjavanje ne daje dobre rezultate. Naprotiv, može biti štetno, jer izaziva proraštavanje krtola/gomolja krompira, pa čak ponovnu pojavu cime.

Najbolje je zalivanje obaviti noću i za vrijeme hladnijih dana sa ciljem umanjenja rizika od pojave gljivičnih oboljenja, naročito plamenjače krompira, ukoliko se navodnjavaju osjetljive sorte na ovu bolest.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još: