Subota, 20 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoMrkvina muva: Sjetva, smanjenje štete i prirodna zaštita

Mrkvina muva: Sjetva, smanjenje štete i prirodna zaštita

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Najvažnija štetočina mrkve je mrkvina muva (Psila rosae). Osim nje ona napada i drugo povrće poput celera, pastrnjaka, peršina, kima i kopra, a sve se češće javlja i na repi i kupusnjačama. Ove muve su crne sa smeđom glavom, a veličine su od 4 do 5 mm. Štete pričinjavaju larve koje su veličine od 6 do 8 mm. U godinama s prosječnim temperaturama prva generacija se javlja u maju i junu, a druga, obično brojnija i štetnija se javlja u julu.

Mrkva nakon napada neupotrebljiva

Nakon izlaska iz jaja, larve se ubušuju u mrkvu i to na mladim biljkama obično pri vrhu korijena, a na starijim na svim mjestima. Larve buše hodnike različite veličine, a hodnici su puni izmeta, uslijed čega mrkva poprima loš miris i gorak ukus te postaje neupotrebljiva. Podložna je truljenju i propadanju. Napadnute biljke je lako prepoznati jer im lišće postaje ljubičasto, a kasnije požuti i osuši se.

Druga generacija pravi još veće štete

Nakon 3 do 6 sedmica mrkvina muha završi svoj razvoj i začahuri se u tlu. Veći broj larvi ondje ostaje i nakon vađenja korijena, a manji broj daje drugu generaciju. Brojnost izašlih muva zavisi od temperature i vlage tla. Larve druge generacije prave štete u avgustu i septembru i to često na istim mrkvama koje su napale i one larve iz prve generacije. Prezimljavaju larve, učahurene u tlu, ali veći dio ih prezimi u biljkama na polju ili trapovima .

Važno je pridržavati se plodoreda

Štete se smanjuju pridržavanjem plodoreda, a mrkva se na istoj površini treba sijati tek svake četvrte godine. Loši predusjevi za mrkvu su celer, peršin i pastrnjak, a treba izbjegavati i kupusnjače jer se i na njima mogu pojaviti štete od mrkvine muhe. Dobri predusjevi su grašak, luk i paradajz.

Ukoliko se mrkva uzgaja na prozračnijim površinama gdje se vlaga ne zadržava u tlu, manja je mogućnost zaraze. Štete se takođe smanjuju ranijom ili kasnijom sjetvom. Stoga je bolje u proljeće sijati mrkvu koju ćemo potrošiti tokom ljeta, a krajem maja i tokom juna uz zalijevanje posijati mrkvu za potrošnju tokom zime.

Onemogućite polaganje jaja zbijanjem tla ili malčem

S obzirom na to da rastresito i sipko tlo pogoduje za odlaganje jaja, tlo oko mrkve treba nabiti kako ne bi bilo pukotina u koje će štetočine odložiti jaja. Treba izbjegavati i pregustu sjetvu, a kod prorjeđivanja izvađene biljke sakupiti i odnijeti iz zasada kako ne bi privlačili mrkvinu muvu.

Takođe je dobro između mrkve saditi i luk ili korijander koji će svojim mirisom odbiti mrkvinu muvu. Izvori zaraze mogu biti i divlje vrste iz porodice štitarki pa takve biljne vrste treba uništavati. Sve biljke koje pokazuju simptome napada mrkvine muve treba što prije izvaditi i uništiti.

Na malim površinama uspješnu zaštitu pruža i pokrivanje usjeva mrežama, a dobra mjera je i malčiranje koje će onemogućiti polaganje jaja. Poznato je da bor svojim mirisom tjera mrkvinu muvu pa je dobro na malč položiti borove grančice.

Nema više dozvoljenih insekticida – koristite prirodne preparate

Hemijska sredstva treba primjenjivati oprezno i uz pridržavanje uputa jer mrkva upija insekticide iz tla.

Od prirodnih preparata treba koristiti onaj na bazi drvenog pepela, kore narandže ili listova paradajza. Svi preparati se primjenjuju u periodu leta mrkvine muve. Preporučuje se tlo posipati smjesom pepela i pijeska u odnosu 1:1 i posuti 5 do 10 grama te smjese po metru kvadratnom. Smjesa se posipa tokom leta mrkvine muve u razmaku od sedam dana.

PROČITAJTE:

Luk čuva mrkvu

Počinju proljetni radovi: Kada saditi/sijati koje povrće?

Izvor: agroklub

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI