Petak, 7 Oktobra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneRatarstvoOvaj korov drastično smanjuje prinos pšenice: Kako ga uništiti?

Ovaj korov drastično smanjuje prinos pšenice: Kako ga uništiti?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Divlji ovas (lat. Avena fatua) je vrsta korovske trave i blizak je rođak kultivisanog, jarog ovsa. Poznat je i pod imenom divlja zob i uglavnom se sreće u usjevima gajenog ovsa, pšenice i strnih žita, ređe u kukuruzi, ali se javlja i na neobrađenim mjestima i po livadama.

Po izgledu je jako sličan ozimim strnim žitima, pa ga je teško prepoznati i uništiti u ranoj fazi kada je suzbijanje ovog korova i najefikasnije.

Najčešći razlozi za širenje divljeg ovsa je sjetva pšenice u monokulturi u pojedinim oblastima, korišćenje netretiranog i nedorađenog sjemena, kao i primjena herbicida namijenjenih suzbijanju samo širokolisnih korovskih vrsta.
Divlji ovas je jednogodišnja vrsta trave koja se razmnožava sjemenom i proizvodi od 500 do 1000 sjemena po jednoj stabljici biljke, a seme održava klijavost u zemlji i do nekoliko godina.

Može da dostigne visinu od 50 do 150 cm i ima jak korijenov sistem koji može da raste i preko jedan metar u dubinu zemlje. Klija i raste u rano proljeće u plitkoj zemlji, cvjeta u maju, a plodnost dostiže u junu i julu. Klijanje divljeg ovsa je neujednačeno i u dugom vremenskom periodu, pa štetnost ispoljava u kasnijim fazama razvoja pšenice. Nadrasta pšenicu, zasjenjuje gornje lišće, pljeve i pljevice te otežava nalivanje zrna. Stablo je uspravno i glatko a listovi dugi, glatki, tamnozelene boje sa maljavim ivicama. Po ovim dlačicama raspoznaje se u odnosu na ostala srna žita koja nemaju malje po listovima. Cvjeta u vidu rastresite metlice, pa vetar sjeme može daleko da raznese. Ukoliko se zapati u žitu ili gajenom ovsu može drastično da umanji prinos pšenice.

Kako raste i na neobrađenim površinama i livadama može se dogoditi da ga stoka pojede tokom ispaše, iako životinje uglavnom izbjegavaju ovu korovsku biljku zbog maljavosti lista. Međutim, ukoliko stoka pojede divlji ovas primijećeno je da zrno može da očuva klijavost i prolaskom kroz crevni trakt životinje, pa se mora voditi računa o primjeni zagorelog stajnjaka. Iako se prvenstveno pojavljuje na njiva, divlji ovas može da raste i u voćnjacima i vinogradima.

Tada ga je lakše prepoznati i iskorijeniti direktnim čupanjem iz zemlje. U njivama u kojima se pojavljuje divlji ovas, ovaj korov zauzima prostor gajenoj biljci, prirodno se bori i „otima“ hranljive materije i vodu. Zbog svega toga ovaj korov utiče na smanjenje prinosa i kvaliteta roda. Divlji ovas se najlakše suzbija u početnim fazama razvoja, dok je u vrijeme vegetativnog rasta njegovo uništavanje je otežano. Može se uništiti mehaničkim putem čupanjem, okopavanjem, freziranjem ili korišćenjem herbicida za suzbijanje korova. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je primjena herbicida nedovoljna mjera u borbi protiv ovog korova.

Posebna pažnja se mora posvetiti primjeni čistog sjemenskog materijala kao i primjeni plodoreda. Pravilnom primjenom plodoreda (sjetvom okopavina) stvaraju se nepovoljni uslovi za nicanje ove korovske vrste. Na veoma zakorovljenim njivama preporuka je ne sijati usjeve strnih žita više godina dok se divlji ovas u potpunosti ne iskorijeni.

Kada je u pitanju upotreba herbicida kao najefikasniji se pokazao preparat Pallas na bazi aktivne supstance piroksulam 75 g/kg. Pallas se primjenjuje od drugog lista do pojave drugog koljenca žita u količini od 0,25 kg/ha u mešavini sa 0,5 l/ ha okvišavača. Važno je napomenuti da se Pallas primjenjuje kada je temperatura između 8°C do 25°C i kada su korovi u fazi intenzivnog porasta.

Dobra strana ovog preparata je i što pored divljeg ovsa djeluje i na druge korovske biljke kao što su kukolj, vijušac, žavornjak, samonikli suncokret, mrtva kopriva, mišjakinja i drugi korovi. Stručnjaci često ističu da monitoring neophodan na područjima gdje se pojavljuje divlji ovas. Poželjno je upozoriti poljoprivrednike na štetnost ovog korova i upoznati ih sa mjerama zaštite, ali i zašto je neophodno da prilikom sjetve pšenice ili ovsa koriste provjereno, dorađeno i deklarisano sjeme a nikako ono koje su čuvali u ambaru ili na tavanu.

Takođe treba napomenuti da divlji ovas može da napravi veliki problem i ako raste na livadi ili njivi do vaše, jer će vetar lako sjeme da prenese i na vaše oranice. Zato je neophodno ovaj korov uništa vati, ne samo na njivama koje se obrađuju, već i na susjednim parcelama.

Izvor: Agrobiznis magazin

PROČITAJTE:

Osnovno đubrenje i prihranjivanje pšenice

Jednostavan eksperiment – Utvrdite koliko pšenice vam je izmrzlo

Đubrenje i vrijeme sjetve pšenice

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

jabuke

KAKO DA JABUKE TRAJU MJESECIMA – Odmah spremne za upotrebu, a...

Brz i lak način da jabuke traju mjesecima, a biće odlične kada želite ukusne kolače ili pite. Možda vam ne djeluje pratkično da čuvate jabuke...