Odabir hibrida za sjetvu – O ovome NIKADA ne razmišljamo, a trebalo bi!

Šta proizvođači treba da znaju pri odabiru hibrida?

„Odabir hibrida je vrlo značajno pitanje. Poljoprivredni proizvođači koji se bave ratarskom proizvodnjom posebno moraju obratiti pažnju na agroekološke uslove gajenja kukuruza, a to znači na klimatske i zemljišne uslove. Obzirom da je početak 21. vijeka sa dosta suše, moraju se birati hibridi koji su otporni na ovu veoma značajnu negativnu pojavu“, kaže Života Jovanović, sa Instituta za kukuruz Zemun polje.

Da li svaki hibrid na svakom terenu može da daje maksimalan rod?

Prema riječima Jovanovića, to sigurno nije tako i zato se radi takozvana rejonizacija ili regionalizacija ako se posmatra u širem smilu. Pored toga, mora se uključiti i sistem agrotehničkih mjera, jer ne reaguju svi hibridi podjednako. Ima hibrida koji su zahtevniji i traže viši nivo agrotehnike, a postoji i grupa hibrida koji u skromnijim proizvodnim uslovima daju zadovoljavajuće prinose.

„Kada je u pitanju proizvodnja kukuruza kod nas u Srbiji, ako to posmatramo višedecenijski, možemo doći do zaključka da kod nas sistem agrotehničkih mjera nije na izuzetno visokom nivou, zato što ekonomska moć poljoprivrednih proizvođača nije na visokom nivou, odnosno cijena nije visoka. Zato ljudi nisu u prilici da primjene sve tekovine nauke i struke. Zato mi uvijek preporučujemo opreznost. To se posebno odnosi na gustinu, na broj biljaka po hektaru. Sigurno da neka grupa hibrida u ekstremno visokim gustinama ne mogu dati i ekstremno visoke prinose, odnosno ti hibridi često i stradaju zbog nepovoljnih uslova – suše ili nekih drugih pojava“, kaže Jovanović.

Kako odrediti gustinu sjetve?

„U takvim uslovima su sigurno u problemu i treba biti oprezan – ne ići na maksimalne gustine, nego tolerantne gustine. U odnosu na preporučeni broj biljaka po hektaru, radi opreznosti, treba ići sa 5,000 biljaka manje po hektaru da bismo imali relativnu ravnotežu. Tačno je da će u rodnim godinama deo prinosa biti izbugljen, ali u onim drugim, sušnim, nerodnim godinama neće i na taj način će se balans nekako održati“, navodi Jovanović.

U našoj zemlji kukuruz je najzastupljenija ratarska kultura. Prema podacima koje je zabeilježio Republički zavod za statistiku, prošle godine je pod ovom kulturom u Srbiji bilo 1.057.877 hektara. Sa druge strane kukuruz je druga najprodavanija žitarica na svijetu (nakon pšenice). Svijetski izvoz kukuruza u 2009. godini iznosio je oko 100 miliona tona, od čega 47,6% potiče iz Sjedinjenih Država, a sljede ga Argentina (8,5%) i Brazil (7,7%). Najveći uvoznik u 2009. godini bio je Japan (17,0%), zatim Južna Koreja (7,7%), Meksiko (7,6%), Kina (4,9%) i Španija (4,2%). Kina je 2008. godine proizvela rekordan prinos kukuruza od 166 miliona tona za zemlju.

Da li odabir FAO grupe utiče na prinose?

Izuzetno je značaj, a prema riječima našeg sagovornika, zavisi od namjene proizvodnje. Svakako treba pratiti i klimatske i zemljišne uslove, mora se znati bar približna nadmorska visina. Ne mogu svi hibridi uspijevati podjednako u različitim agroekološkim uslovima. U brdsko-planinskim uslovima gde je vegetacija kraća ne mogu se birati hibridi duge vegetacije i obrnuto. Šteta je da se izuzetno rani hibridi gaje u ravničarskom području centralne Srbije, Vojvodine. Preporuka je da se uvijek gaje dva, tri različitih grupa zrenja upravo zbog nepovoljnih uslova godine, zbog namjene proizvodnje, zbog rodnosti, itd. Proizvođač mora bar približno da zna nadmorsku visinu parcele, kako je okrenuta u odnosu na strane svijeta, itd. Poznato je da na južnim ekspozicijama kukuruz bolje uspijeva jer je on toploljubiva biljka.

Koje FAO grupe su najpopularnije poslednjih godina?

Kako Jovanović navodi, ranije su bile popularne FAO grupe 600 i 700. U principu, dolazi do sve kraćeg vegetacionog perioda, odnosno sada je omiljena grupa 500, a idemo ka grupi 400, dok se grupe od 300 još uvijek malo manje kod nas gaje. Međutim, u sušnim godinama FAO 300, 400 i 500 imaju prednost u odnosu na grupe zrenja 600, 700 i 800.

Takođe, niži sadržaj vlage, manja biljka, ubiranje u zrnu, kombajniranje… to su sve opredeljujući činioci da upravo gajimo sve više hibride kraće vegetacije, obzirom da nemamo dovoljno radne snage i da je manipulacija sa kukuruzom daleko teža ukoliko se on čuva na klasičan način u koševima.

Kako klimatske promjene utiču na ratarsku proizvodnju?

„Srbija se nalazi u kukuruznom pojasu jugoistočne Evrope, međutim zbog klimatskih promena mi sve više dobijamo klimu juga Grčke. U Ukrajni, koja je žitnica Evrope, usled klimatskih promena i kasnije grupe zrenja, moći će da se gaje hibridi, koji nisu mogli da se gaje u poslednjih 40-100 godina. Znači, u Srbiji nekada povoljni uslovi za gajenje kukuruza sada su ipak manje povoljni i zato grupe zemalja centralne, pa djelimično i sjeverne Evrope imaće u narednom periodu povoljnije klimatske uslove za gajenje kukuruza“, navodi Jovanović.

O čemu treba voditi računa prilikom odabira hibrida?

Prema riječima našeg sagovornika, promoteri iz raznih sjemenskih kuća preporučuju svoje hibride, ali ipak treba slušati riječ struke i nauke, pa se opredijeliti prema podacima koje imaju poljoprivredne savjetodavne stručne službe.

„Postoje i druge razne institucije koje daju preporuke koji hibrid ili grupe hibrida u datim agroekološkim, zemljišnim i klimatskim uslovima treba gajti na određenim mjestima. Treba pratiti plodnost parcela, meteorološke uslove i slušati riječ stručnjaka. Odlučiti se uvek za grupu u zavisnosti koja je površina pod kukuruzom i svakako moramo znati namjenu proizvodnje: da li kukuruz proizvodimo kao robu, koju prodajemo na tržištu, da li ga koristimo na svom imanju, da li radimo silažu, da li gajimo šećerac, kokičar, itd. Ako znamo namjenu i kada i koje agrotehničke mjere sprovodimo doći ćemo do optimalnog rješenja i odlučićemo koje ćemo hibride gajiti na našim parcelama”, kaže Jovanović.

Dakle odabir hibrida bilo koje ratarske kulture nije nimalo jednostavan. Ipak, proizvođači prije nego što uđu u dodatna ulaganja najvažnije je da se dobro informišu o svim karakteristikama nekog hibrida i agroekološkim uslovima koji vladaju u tom regionu.

PROČITAJTE:

Rana sjetva kukuruza – za i protiv

Ovaj korov drastično smanjuje prinos pšenice: Kako ga uništiti?

Izvor: agromedia

Preporuka za vas