Naslovnica Blog Stranica 697

Evo šta se dešava kada prospete TALOG KAFE u baštu!

Agrosavjet
-
0
Evo šta se dešava kada prospete TALOG KAFE u baštu!

Koliko se kafe popije kod vas? Da li talog kafe bacate ili čuvate? Ispada da je smeće u vašoj kuhinji, blago za vašu baštu. Talog kafe je sjajan besplatan resurs za vašu baštu.

Poboljšava strukturu zemljišta, obogaćuje ga azotom i drugim mineralima. Koristi se tako što se miješa sa zemljom, za kompost, glistenjak ili se dodaje na vrh tla, kao malč. Osim toga tjera neke štetočine i pomaže kod suzbijanja korova. Zbog prisustva taninske kiseline blago će da zakiseli zemljište, pa više odgovara biljkama koje vole blago kiselu sredinu.

Kako koristiti talog kafe u bašti

Taloge kafe osušite na suncu 24 do 48 sati, a zatim ih sakupljajte u odgovarajuću kantu. Kada se odlučite da koristite, onda sipajte 4-5 kašika na okopano rastresito tlo, oko svake biljke i to na 15 dana. To će poboljšati cvjetanje cvijeća i opšte zdravlje biljaka. Isto tako može se miješati sa ljuskom jajeta, pepelom i zemljom za cvijeće.

Đubrivo

Talog kafe sadrži najviše azota i kalijuma. Blago je kiseo pa se daje biljkama koje vole nižu ph zemljišta, ali neutralisanje kiselosti se može postići ako se miješa sa slamom ili lišćem. Ako ga ne koristite odmah možete ga baciti na kompostište. U svakom slučaju radi se o odličnom prirodnom đubrivu za biljke. Pogodan je za cvijeće, posebno za ruže, a hortenzije navodno mogu da promijene boju iz ružičaste u plavu prilikom primene ovog đubriva. Može se koristiti i za prihranu drugih biljaka, voća i povrća.

Štetočine

Kada talog kafe pospete oko vaših biljaka, on deluje kao repelent, a naročito protiv puževa i mrava. Talog kafe može da se drži u vodi, pa da se ta tečnost procijedi i sipa u prskalicu, te da se ovim sredstvom oprskaju biljke. Miris kafe odbija neke štetočine.

Izvor: Sadnja.com

PROČITAJTE:

Stavite u saksiju filter za kafu i vaše cvijeće nikada neće uvenuti!

Prijeti nestašica kafe, omiljenog napitka?

KOJE VOĆE RAZBUĐUJE BOLJE OD KAFE?

Ćurekot – lijek i za najteža oboljenja!

Agrosavjet
-
0
Ćurekot – lijek i za najteža oboljenja!

Ćurekot spada među najljekovitije biljke svijeta. Za njega je Muhamed rekao da „liječi sve osim smrti“, a kroz vijekove su ga koristili mnogi poznati doktori. Ova biljka spominje se u Bibliji i Hadithu, a njeno sjeme bilo je pronađeno u grobnici faraona Tutankamona.

Latinsko ime biljke je Nigella sativa, a najčešći popularni nazivi su crni kim, crni kumin, ćurekot ili kalinji. Nemojte ga zamijeniti s kuminom (lat. Cuminum cyminum) – popularnim začinom koji možete pronaći u svakoj trgovini.

Primjena

Ulje ćurekota dostupno je u obliku ulja ili kapsula. Preporučena dnevna količina je jedna čajna kašičica triput dnevno. Ulje se može koristiti i lokalno – za njegu problematične kože i vlasišta, kod artritisa i reume, te kod migrena. U mnogim receptima preporučuje se promiješati ulje crnog kima s medom i tako ga popiti. Med pojačava ljekovito djelovanje ćurekota i njegovu apsorpciju u organizmu.

Kod bolesti uha ovo ulje razrijeđeno s maslinovim uljem kapa se direktno u uho, a kod bolesti oka – nanosi se na oko.

Kupujte samo kvalitetno, nerazrijeđeno ulje crnog kima.

Najbolje ulje crnog kima dolazi iz južne i jugozapadne Azije, najčešće iz Egipta – zemlje odakle ta biljka izvorno potiče.

Botanički podaci

Crni kumin pripada porodici žabnjaka i bliski je srodnik maka, ali ne i kima, kumina (čak ni njegovih crnih varijeteta), crnog susama ili luka. Biljka je jednogodišnja i naraste do pola metra. Ima bijelo-plavi cvijet i sivo-zelene perjaste listove. U sjemenoj čahuri koja podsjeća na čahuru maka nalaze se crne, trokutaste ljevkaste sjemenke bez sjaja koje se osušene koriste kao začin.

Ukus

Ćurekot gotovo da nema miris, ali mu je ukus aromatičan, orašast, blago slatkast, gorak i pomalo ljut, podsjeća na mak, origano i pomalo na biber.

Crni kumin u kuhinji

Koriste se za orijentalne hljebove i pogače, za indijska jela s mahunarkama, jela s lisnatim i korjenastim povrćem, patlidžane ili bundeve, često kao sastojak mješavine začina, za ukiseljeno povrće, za supe, umake i jela sa sirom.

Crni kumin se prije upotrebe u svojstvu začina najčešće suši ili prži na ulju kako bi mu se pojačala aroma.

Ljekovita svojstva

Postoje stotine nevjerovatnih zdravstvenih dobrobiti ulja crnog kima, te se smatra da zbog sinergije njegovih sastojaka ovo ulje posjeduje gotovo čudesnu iscjeljujuću moć.

● Jača imunološki sistem i daje moć tijelu u borbi protiv virusa

● Jača moć ljudskog tijela u borbi protiv raka.

● Ublažava upalu u oboljenju zglobova

● Sprečava razvoj određenih bakterija i djeluje protiv upala

● Korisno liječi u slučaju astme i bronhitisa

● Sprečava razvoj određenih vrsta raka kao što je rak dojke i prostate

● Preventiva je od razaranja i trovanja jetre

● Preventiva je raka jetre

● Preventiva je od raka debelog crijeva

● Preventiva je od raka bubrega

● Pomaže u slučaju dijabetesa – šećerna bolest

● Pomaže u slučaju alergijskih oboljenja

● Pomaže u slučaju kašlja i proliva

● Služi kao preventiva za zaštitu srca i arterija

● Sadrži u sebi antifaktore protiv oksidacije

● Koristi se kao djelotvoran faktor u snižavanju holesterola u krvi

● Koristi se kao djelotvoran faktor u snižavanju krvnog pritiska

PROČITAJTE:

PRIRODNO RJEŠENJE ZA GASTRITIS

Suncokretovo ulje izbacuje otrove iz organizma i čuva srce: Ali samo ako se koristi na ovaj način!

Pistaći – Skupa ali zdrava namirnica!

PRIRODNO RJEŠENJE ZA GASTRITIS

Agrosavjet
-
0
PRIRODNO RJEŠENJE ZA GASTRITIS

Gastritis podrazumijeva zapaljenje želudačne sluzokože (sluznice), a prate je gorušica, nadimanje i bolovi pri unošenju hrane. Ovo stanje izazvano je povišenom želudačnom kiselinom, a može se ublažiti rješenjem iz narodne medicine – napitkom od bundeve, meda i jabukovog sirćeta.

Potrebno je:

– 300 gr bundeve
– 2 kašike meda
– 1 kašika jabukovog sirćeta

Priprema:

U blenderu sameljite komade sirove bundeve, dodajte dvije kašike meda i jednu kašiku jabukovog sirćeta. Ako je previše gusto možete dodati i malo vode.

Napitak konzumirajte tokom dana u gutljajima. Potrebno je popiti jednu manju šolju napitka u toku dana.

Od ovog napitka bol prestaje momentalno, a sok sirove bundeve koji je jako ukusan, pun vitamina i minerala, uvrstite u vaš dnevni meni jer je odličan za zdravlje cjelokupnog organizma.

Izvor: Magično bilje

PROČITAJTE:

Po ruskom narodnom receptu: Ovaj čudotvorni napitak smanjuje nivo masnoće u krvi i kompletno čisti organizam od toksina!

Voće i povrće na kojima nema pesticida

Evo zašto crni i bijeli luk produžavaju život!

Kako spasiti biljke od ljetnih vrućina dok ste na odmoru?

Agrosavjet
-
0
Kako spasiti biljke od ljetnih vrućina dok ste na odmoru?

Uzgajanje biljaka na balkonu ili terasi može biti pravi izazov, posebno kad je vrijeme za odlazak na godišnji odmor.

Je li vam se ikada dogodilo da dođete s godišnjeg odmora i u kući zateknete svoju omiljenu biljku potpuno uvenulu?

Ako je vaš odgovor da, u nastavku vam donosimo 4 dragocjena savjeta kako zbrinuti vaše omiljene biljke dok vi uživate na godišnjem odmoru.

Napravite generalno čišćenje

Provedite malo vremena sa svojim biljkama. Provjerite sve biljke, uklonite uvenule listove ili cvijeće, obrišite prašinu i pregledajte da ne boluju od neke biljne bolesti. Provjerite lišće, stabljike i zemlju kako biste bili sigurni da nema nikakvih bubica koje bi ih mogle ugroziti. Ako primijetite bilo kakve zdravstvene probleme, bavite se njima prije nego što napustite svoj dom jer ćete u suprotnom zateći uvenule biljke.

Preselite biljke u hlad

Za vrijeme duže odsutnosti biljke na balkonu potrebno je maknuti sa sunčanih pozicija i smjestiti u sjenu. Na taj način usporićete, ali i smanjiti gubitak vode iz biljke. Takođe ćete ublažiti i stres kojem je izložena sama biljka pa će biti otpornija na bolesti i napade nametnika.

Promijenite im mjesto

Ako imate i volite biljke čija njega zahtijeva često okretanje i pomjeranje, prije puta ih prebacite na neko totalno novo mjesto. Grupirajte neke biljke zajedno u neki kutak u stanu gdje nisu izložene direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Zalijte ih

Noć prije nego što krenete na put, dobro zalijte sve vaše biljke. Dobro bi bilo da ih „istuširate“. To će goditi kako njihovim listovima, tako i zemlji u kojoj su posađene, jer ćete ih očistiti od prašine ili buba koje su se eventualno sakrile u lišću. Naravno, ovu tehniku nećete koristiti na kaktusima. Svaka biljka ipak zahtijeva različitu i posebnu njegu.

(Wall.hr)

PROČITAJTE:

Zbog ove greške sobno cvijeće vam brzo vene iako ga redovno zalivate!

Zašto je ručno zalivanje povrća loše?

Gazirana voda za zalivanje biljaka – prednosti i primjena

Varoa – Mjesec avgust ključan u borbi protiv ovog parazita

Agrosavjet
-
0
Varoa – Mjesec avgust ključan u borbi protiv ovog parazita

Parazitska bolest odraslih pčela i legla koju izaziva krpelj – Varroa jacobsoni je postala veliki problem na mnogim pčelinjacima.

U zadnjih 10-15 godina pojavilo se možda preko stotinu lijekova, što govori o ozbiljnosti situacije u kojoj su se pčelari našli. Od tih lijekova danas se zadržalo jedva oko dvadesetak, ali još uvek ni jedan od njih u potpuno ne uništava varou.

Obavezan tretman protiv varoe treba započeti krajem jula ili početkom avgusta kad se skinu svi nastavci sa medom. Veoma bitna stvar je da su prethodne generacije pčela imale tolerantnu zaraženost (ne više od jedne varoe na 100 pčela).

Najnovija ispitivanja pokazuju da količina vitelogenina, najbitnijeg proteina u hemolimfi pčela što se tiče zimovanja, opada, ukoliko je zaraženost većeg stepena. Ukoliko je veća zaraženost varoe smanjuje se i količina vitelogenina kod pčela, što može skratiti život pčela. Takođe je utvrđeno da je varoa vektor virusa deformisanih krila kod pčela.

Postoji veliki broj lijekova koji se koriste za suzbijanje varoe.

Amitraz je najviše korišćen kao lijek u borbi protiv varoe, ali zna se da amitraz deluje kancerogeno, mutageno (deluje na nasledne osobine pčela). Amitraz se upija u med, polen i vosak. Veliki nedostatak ovog preparata jeste i taj što se pčele moraju tretirati više puta, zbog toga što se varoa nalazi na pčelama u manjoj mjeri, a veći deo je u leglu (4-10 puta na svakih 3-4 dana). Međutim, ovakvo tretiranje pčela uništi varou u relativno visokom procentu, ali istovremeno ostavi posljedice po imunološko i biološko zdravlje pčela i matice. Ovakav način tretiranja je i dalje dosta zastupljen iako je zabranjen u zemljama EU.

U novije vrijeme se preporučuju mravlja i oksalna kiselina kao lijek u borbi protiv varoe. Mravlja kiselina se inače koristi tako što se kartoni veličine 20 x 30 x 0,2 cm natapaju u 20 ml 65%-ne mravlje kiseline. Ovako natopljeni kartoni mravljom kiselinom stavljaju se u košnicu u periodu kada ima legla. Kod primjene mravlje kiseline moraju se ostvariti odgovarajući uslovi, da ne bi došlo do gubitka matice. Leto mora biti široko 35 cm, temperatura spoljne okoline ne sme biti veća od 30 stepeni C, a optimalni rezultati se postižu na temperaturi ispod 27 stepeni.

Zašto je neophodno tretirati pčele protiv varoe krajem jula – početkom avgusta?

Jer matica od 15.avgusta pa do kraja polaganja jaja snese oko 15.000 jaja iz kojih se izlegu jesenje pčele, koje ulaze u zimu i koje treba da odneguju prolećno leglo. Zato one moraju biti zdrave, tj. oslobodjene od varoe. Zbog toga, najglavnije tretiranje pčela protiv varoe treba da bude u prvoj polovini avgusta, sa 4-5 puta u razmaku od po 3-4 dana.

Posebno je značajno tretiranje pčela u oktobru i novembru, kada u košnici nema legla, odnosno kada je sva varooza na pčelama.

Izvor: domaćinskakuća

PROČITAJTE:

Iskoristite koprivu za suzbijanje Varoe u pčelinjaku

Kako pregledati i pripremiti košnice za sezonu unosa meda!

INZ savjetuje: Zašto je neophodan proljetni pregled pčelinjaka – prijeti najopasniji parazit pčela

Naučnici uspjeli da pronađu način da eliminišu filokseru u vinogradima?

Agrosavjet
-
0
Naučnici uspjeli da pronađu način da eliminišu filokseru u vinogradima?

Postoji mogućnost da je konačno došao kraj najvećoj noćnoj mori vinogradara još od 19. vijeka – filokseri. U stručnom časopisu BMC Biology objavljen je izuzetno važan rad u kome se otkriva da je mapiran genetski kod parazita koji je gotovo u potpunosti uništio evropske vinograde u 19. vijeku, i od tada ostao pretnja vinovoj lozi koja nikada nije do kraja savladana.

Kako prenosi Wine Searcher, naučnici Migel Barbera i David Martinez sa Instituta za biologiju integrativnih sistema u Valensiji napisali su rad koji otvara put za promjenu načina na koji se vinogradari bore protiv ove napasti – prije svega, pružajući perspektivu da se jednog dana prestane sa skupim kalemljenjem na američke podloge i pređe na rad sa vinovom lozom koja je u potpunosti otporna na filokseru i na njeno direktno vegetativno razmnožavanje u samom vinogradu.

– Ovom promjenom uštedelo bi se mnogo novca i napora – kaže za Wine Searcher Pol Nebiti, stručnjak za simbiozu bilja i insekata sa Univerziteta Riversajd.

Pionirski rad potvrdio je tezu da je filoksera porijeklom iz Sjeverne Amerike, najverovatnije iz gornjeg toka rijeke Misisipi, i da je živela u simbiozi sa američkom samoniklom vrstom loze Vitis riparia. Studija je omogućila da se rekonstruiše tok biološke invazije koja je u 19. vijeku umalo ostavila Evropu bez plemenite biljke.

U sekvenciranju genoma učestvovao je konzorcijum od više od 70 stručnjaka iz osam zemalja, a koji je formiran 2011. godine pod pokroviteljstvom Francuskog nacionalnog instituta za poljoprivredu.

Rad je prije svega fokusiran na istraživanje gena povezanih sa cirkadijalnim ritmom (ritmom dnevnih i noćnih funkcija živih bića) i razmnožavanjem filoksere. Tokom istraživanja otkrivena je ogromna porodica gena, više od 2700 gena, koji predstavljaju oko 10% ukupnog genetskog zapisa filoksere.

Ovi geni su, pretpostavljaju naučnici, veoma bitni za interakciju vinove loze i filoksere, i učestvuju u deaktiviranju odbrambenih mehanizama biljke. Na tlu na kome je filoksera nastala, između loze i parazita postojala je relativno miroljubiva koegzistencija, dok evropska vinova loza nije posedovala odbrambeni sistem koji bi spriječio odumiranje gotovo cijele vrste na veoma širokom području.

Filoksera (Daktulospharia vitifoliae ili Phylloxera vastatrix) prvi put je opisana 1854. godine, a prva velika najezda u Evropi pogodila je francuske vinograde 1863. godine. Smatra se da su filokseru iz Amerike donijeli trgovci koji su donosili robu sa američkog kontinenta. Do 1889. godine filoksera je napravila ogromnu štetu, uništivši samo u Bordou više od 70% vinograda.

Izvor: Vino i fino

PROČITAJTE:

Kako orezati vinovu lozu u ljeto i zašto je to važno?

Apoplektično venuće vinove loze

Tipovi rezidbe vinove loze na zrelo

Turšija – Recepti za najukusniju salatu!

Agrosavjet
-
0
Turšija – Recepti za najukusniju salatu!

Kako se pravi turšija? Tu i nema neki poseban recept, veoma bitno je da je povrće koje odaberete, a to je ono koje i najviše volite, zdravo, čvrsto i bez raznih flekica ili udarenih dijelova po sebi.

Obično je to paprika babura, paradajz, krastavci, karfiol, mrkva, crni luk, ljuta paričica, zavisno ko šta voli…

Količina povrća takođe zavisi od vaših želja.

Povrće koje se stavlja mora jako dobro da se opere prije stavljanja u bure. Bilo bi poželjno da se ofuri ključalom vodom u koju ste ubacili kašikicu sode bikarbone.

Svo povrće koje ima peteljku čistite tako da odstranite peteljku i dio do povrća (npr. paprike), tako isto se radi i sa krastavcima, odsjecaju se vrhovi, paradajzu se oguli  taj srednji dio gde je bila peteljka, karfiol se isječe na manje buketiće, mrkva se očisti i odsjeku se krajevi, luk se dobro očisti, kupus se pregleda, skinu se prvi listovi, presječe se i pregleda unutra.

Obično se slaže red paprike, pa red krastavaca, pa red paradajza, red karfiola i povalja se dok se povrće ne potroši.

Zatim se pravi zaliv.

Zaliv za 5 kg povrća:

  •     3l vode
  •     1l alkoholnog sirćeta
  •     150 g soli
  •     200 g šećera
  •     10 g konzervansa
  •     5 g vinobrana
  •     oprana zrna bibera ( 1 kesica )

Priprema:

  1. Prokuvajte 1l vode i kada se prohladi istresite so i šećer, konzervans, vinobran i biber. Promešajte da se sve otopi pa nalijte ostatak vode i sirće. Sačekajte da se ohladi pa prelijte preko pripremljenog povrća.
  2. Kada prelijete turšiju stavite plastični obruč preko i onda preko stavite nešto teže, može to biti kamen za kupus ili ako nemate može da posluži dobro oprana napunjena flaša od 2l. Ne treba da bude preteško, samo da drži povrće ispod obruča da ne ispliva na površinu, da sve bude u zalivu.
  3. Sud se dobro zatvori poklopcem i ostavi se 21 dan da stoji bez otvaranja i poslije tog vremena može da se otvori, pregleda i posluži.

POGLEDAJTE JOŠ JEDAN RECEPT U VIDEO PRILOGU

Izvor: nezavisne novine

PROČITAJTE:

Paradajz pelat u teglama /RECEPT/

Kako spremiti CVEKLU za ZIMNICU! /RECEPT/

Kiseli zeleni paradajz – Jednostavan recept

Kada je pravo vrijeme za berbu lubenice I dinje?

Agrosavjet
-
0
Kada je pravo vrijeme za berbu lubenice I dinje?

Berba lubenice i dinje se obavlja u punoj fiziološkoj zrelosti, odnosno kada plodovi dostignu punu sortnu veličinu i odgovarajuće karakteristike.

DINJA

Dinja

Kod dinje zametnuti plodovi ranostasnih sorti sazrijevaju za 30 dana. Zreo plod dinje dobije karakterističnu boju i miris.

Kod istih sorti zreo plod se veoma lako odvaja od drške. Za transport na udaljena tržišta plodovi dinje beru se prije pune zrelosti, jer dinje imaju sposobnost naknadnog dozrijevanja.

Prinos dinje kreće se od 20-40 t/ha

LUBENICA

ilustracija

Lubenice za berbu pristižu 80 do 90 dana od nicanja. Plod lubenice sazri od oplodnje za 30-40 dana. Zrelost plodova određuje se na osnovu karakterističnog zvuka, zatim kora poloda dobija voštanu prevlaku, zalistak i rašlja pored ploda se osuši.

Pri prekidu plodne drške curi crveni sok. Plodonošenje traje 20-40 dana.

Berbu treba obaviti svakih 3-4 dana ujutru ili uveče.

Danas je na tržištu prisutno puno sorata različitih dužina vegetacije, a porast i zrioba izravno je vezana za broj sunčanih dana. Bere se ujutro, odsjecanjem drške nožem ili mehanički.

Prinosi lubenica se kreću od 20-60t/ha.

Konačno, pravi savjeti: Neretvani objašnjavaju kako prepoznati dobru lubenicu

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Fuzariozno uvenuće LUBENICE – Opaka bolest posle koje se lubenica ne gaji 10 godina

Antraknoza lubenice i dinje uništava lišće, vriježe i plodove

Zašto biljke venu – Ovo su glavni uzroci uvelosti

Agrosavjet
-
0
Zašto biljke venu – Ovo su glavni uzroci uvelosti

Uvelost može biti posljedica raznih faktora, a javlja se usljed nedostatka vode u biljci. Nekada ona nastaje zbog nedostatka vode u zemljištu kada je njen gubitak veći od usvajanja. Međutim, ponekad se uvelost javlja i u uslovima povećane vlažnosti zemljišta zato što korijen ne može da je usvoji i transportuje u nadzemne dijelove biljke.

Sam mehanizam patološkog procesa je dvojake prirode

Prvi je kada korijen usljed destruktivnog djelovanja patogena (Pythium debaryanum, Gaeumannomyces graminis, Rhizoctinia solani, Fusarium spp., Agrobacterium tumefaciens, Plasmodiophora brassicae) nije u mogućnosti da usvoji vodu.

Dugi je kada dolazi do zapušavanja ili oštećenja sprovodnih sudova od strane patogena koji se u njima razvijaju – traheomikoze (Verticillium albo-artum, V. dahliae, Pseudopeziza tracheiphila) i traheobakterioze (Erwinia stewartii, Pseudomonas solanacearum, Xanthomonas camestris pv. campestris, Corynebacteriumn flaccumfaciens, C. michiganensis pv. sepedonicum).

Uvelost biljaka možeda nastane i usljed oštećenja kutikule i epidermisa od strane patogena, kada dolazi do pojedinačne transpiracije i nemogućnosti korijena da nadoknadi na ovaj način izgubljenu vodu. Primjer za ovo su gljive iz roda Puccinia, koje dovode do pucanja kutikule u cilju oslobađanja uredospora.

Nekada gljive, koje se epifitno razvijaju na biljci (vrste reda Erysiphales), mogu svojim sisaljkama (haustorijama) da usvajaju veću količinu vode od one koja dospijeva korijenom.

Jedan od primjera uvelosti je i apopleksija kajsije, čija etiologija nije dovoljno poznata. U vrjeme punog razvoja kajsije dolazi do nagle pojave simptoma uvelosti, najčešće pojedinih grana. Slične simptome izaziva i bakterija Erwinia amylovora, koja u slučajevima pojave prstenaste nekroze dovodi do propadanja ksilema i venjenja djelova biljke iznad izumrlog djela.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Zeleno uvenuće paprike: Kako spriječiti ovu bolest

Fuzariozno uvenuće LUBENICE – Opaka bolest posle koje se lubenica ne gaji 10 godina

Zeleno uvenuće krastavca: Kako spriječiti ovu bolest

Kako čovjek, životinje i inseketi prenose biljne bolesti?

Agrosavjet
-
0
Kako čovjek, životinje i inseketi prenose biljne bolesti?

Prenošenje biljnih bolesti (inokulum) od mjesta izvora do biljke može se desiti na različite načine. Najčešći načini prenošenja su vodom, vjetrom, insektima i drugim životinjama i pomoću čovjeka.

PRENOŠENJE INSEKTIMA I DRUGIM ŽIVOTINJAMA

Inesekti i druge životinje mogu da imaju važnu ulogu u prenošenju patogena. Insekti su većinom slučajni prenosioci bolesti (inokuluma).

Neke gljive (Caratostomella ulmmi) se jedino mogu prenijeti potkornjacima. Utvrđeno je da pčele i ose prenose bakteriju Erwinia amylovora. Trips Fancliniella accidentalis prenosi konidije Fusarium spp., a rutava buba prenosi konidije Claviceps purpurea. Takođe utvrđeno je da puževi golaći prenose bakteriju Xantomonas campestris pv. campestris. 

Ipak, insekti su najvžniji vektori (prenosioci) virusa. Oni se samo da se javljaju kao vektori, već često i domaćini, jer se u njima održavaju u nepovljnim uslovima, a u nekim slučajevima i umnožavaju. Najznačajniji vekotori ili prenosioci virusa su biljne vaši, cikade i grinje.

Erwinia amylowora je 1966. godine pticama selicama prenijeta iz Engleske u Holadniju i Dansku. Sitni glodari, takođe, mogu biti, prenosioci patogena.

PRENOŠENJE BILJNIH BOLESTI PUTEM ČOVJEKA

Čovjek može da bude veoma značajan prenosilac patogena. U mnogim slučajevima on to čini nesvjesno, a ima i primjera kada je to činio svjestno i ciljano.

S obzirom na izraženu migraciju, na ovaj način su prenijeti mnogi patogeni na velike udaljenosti.

Širenje zaraženog sjemena i sadnog materijala, trgovinom poljoprivrednim proizvodima, razmjenom eksperimentalnog materijala i drugim putevima čovjek je mnoge patogene iz centra njihovog porijekla prenijeo u druge dijelove svijeta. Vjerovatno da je to nekada činio namjerno kako bi izazvao nestašicu hrane i glad kod svojih neprijatelja.

Širenje biljnih patogena čovjek vrši primjenom različitih agrotehničkih mjera: sjetva, žetva, okopavanje, košenje, kalemljenje, zakidanje zaperaka, rezidba i dr….

Izvor: AgroSavjet

1...696697698...1.015Stranica 697 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia