Naslovnica Blog Stranica 645

Tretirajte voće prije opadanja lišća prirodnim preparatima od luka, koprive, sode i kreča!

Trave, korovi, začini, soda i kreč mogu da prihrane voćke nakon berbe i idealna su zamjena za bakarna sredstva u zimskom prskanju.

Iako je nastupila jesen još uvijek mogu da se beru listovi maslačka, gaveza, koprive, paprati, hajdučke trave i preslice. Uzmite veliko bure od na primjer 150 do 200 litara i stavite na dno 15 – 20 kilograma gore navedenih biljnih vrsta. Dolijte do vrha vodu – najbolje kišnicu i ostavite da odstoji 15 do 20 dana, uz povremeno miješanje.

U drugo bure stavite lukovicu od crvenog i bijelog luka, zatim pelin, mljeveni biber i čili papriku. Dovoljne su dvije kese lukovice i pelina i po 250 grama bibera i čili paprike na 150 do 200 litara vode. Takođe, ostavite da odstoji oko tri sedmice i povremeno mješajte.

Rastvor bogat mineralima i vitaminima

Pomiješajte po 1l tečnosti, iz oba bureta, u prskalicu zapremine deset litara i tretirajte stabla dok nije spao list sa voćaka. Dodajte i malu kafenu šolju jestivog ulja, kako bi se omogućilo bolje prianjanje na površinu lišća, grana i debla. Ako imate veću prskalicu povećajte doze proporcionalno zapremini. Potrebno je dobro procijediti tečnosti iz buradi da ne bi došlo do začepljenja dizni.

Ne morate da potrošite svu količinu pripremljenog rastvora u buradima, koja bi trebalo da budu plastična ili drvena. Tokom zime doći će do potpune razgradnje biljnog tkiva i na dnu će ostati samo mali talog. Voda će biti tamna i bogata korisnim mineralima i vitamina tako da isti postupak možete ponoviti u proljeće naredne godine, malo prije cvjetanja voća.

Odradite i tretman sodom

Korovi i trave idealni su za prihranu dok luk, pelin i začini, osim hranjljivih materija, utiču i na populaciju štetnih insekata koji su tek položili jaja na stabla, a svojim mirisom djeluju i odbijajuće na odrasle jedinke.

Ipak, prije ove aktivnosti, uzmite sodu bikarbonu i sa njom tretirajte listove i drveće. Ako imate hektar voćnjaka, dovoljna su dva kilograma sode na 1.000 litara vode. Ova mjera dobra je za dezinfekciju stabala nakon berbe. Poslije sode upotrijebite gore navedene trave, povrće i začine.

Dodajte organski bor – važan je u oplodnji

Dodavajući organski bor, možete da izbjegnete upotrebu bakarnih sredstava u zasadima jer bakar (Cu), iako je dozvoljen u ekološkoj poljoprivredi, zagađuje zemljište i može da bude štetan za ljude i životinje, ako dospije na vodene površine. Inače, dozvoljena su četiri kilograma Cu godišnje, po hektaru.

Kopriva u sebi ima azota pa je odlično hranivo

Kopriva ima azota u sebi, maslačak bakar, gavez fosfor i kalijum, preslica silicijum, paprat kalijum, a hajdučka trava je dobar dezinficijens. Svemu ovom možete da pridodate i organski bor koji ćete nabaviti u poljoprivrednim apotekama, a doza je 1l na 500 litara vode. Bor je ključan mikroelement u oplodnji voća.

Dobri stari kreč

Kada opadne list, poželjno je rasuti kreč oko stabala da bi se smanjio infektivni potencijal gljivica na opalom lišću, a ukoliko su u mogućnosti, voćari mogu da tretiraju krečom kompletna stabla jer je primijećeno da je u narednoj vegetaciji, potreban manji broj tretmana protiv insekata i gljivica. Kreč je i odličan dezinficijens.

On kod insekata nagriza meko tijelo, čak utiče i na odrasle jedinke koje imaju oklop, guši ih zbog čega one ugibaju. Dodajte mu i so da bi bolje prianjao na površinu stabla. Samo pripazite, da ga ne stavljate u velikim dozama, kako ne bi došlo do alkalizacije tla. Dovoljno je 150 – 200 kilograma po hektaru, ako se rasipa, a rastopljenog u vodi oko 50 kilograma na 1.000l vode, ukoliko se tretira cijelo stablo.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Vrijeme i pravilan način sadnje voćaka!

Priprema krčevina i šikara za podizanje novog voćnjaka

Jesenje prskanje voćaka UREOM donosi krupnije i slađe plodove

Koliki treba biti razmak među voćem u amaterskim zasadima?

Obloge od KUPUSA kao lijek!

Kupus je jedna od najstarijih namirnica i prvo povrće koje nam pada na pamet kad pomislimo na kuhinju naših baka.

Mnogi ljudi obožavaju da jedu kupus. Ali, čak i oni kojima ovo povrće malo teže pada na stomak, ne bi trebalo da se odreknu njegovih ljekovitih svojstava, jer oblozi od listova kupusa mogu da naprave čuda.

Veliki ugled je kupus uživao kod Rimljana koji su ga nazivali brassica, a Katon Stariji je kupus hvalio kao najbolje povrće u jednom od svojih djela De agricultura i dao je čitav niz kuharskih i medicinskih uputa. Već u 4. stoljeću pr. Kr. Teofrast (Aristotelov učenik) razlikuje tri vrste kupusa.

PROČITAJTE: U švajcarskim bolnicama koriste je kao lijek: Šta sve može obloga od jednog lista kupusa!

I crveni i zeleni kupus imaju puno vitamina C (kuhanjem se gubi), kalcija, fosfora, kalija, željeza, bakra, cinka, magnezija, sumpora, mliječne kiseline, karotena, vitamina E, K i B grupe, navodi Wikipedia.

Koliko je ovo zdrava biljka govori podatak da mnogi kupus upoređuju s magnetom, jer “izvlači” bolesti iz organizma.

Ukoliko imate neke od ovih problema, samo stavite par listova kupusa na problematično mjesto i riješićete se muka.

Otekline na rukama i nogama

Ako imate problema s natečenim udovima, samo ih obmotajte listom kupusa i pričvrstite zavojem. Preporučuje se da prespavate s listom kupusa na sebi.

Štitna žlijezda

Ako želite da poboljšate rad štitne žlijezde, prije spavanje stavite list kupusa na vrat i ogrnite se šalom. Uklonite ga ujutro.

Glavobolje

Stavite list kupusa na bolni dio glave i čekajte da nesnosne glavobolje prestanu.

Bol tokom dojenja

Slično uradite i kada vas bole grudi. Kupus će ublažiti bol.

Upala pluća

Ukoliko imate jaku groznicu koju ne uspijevate da skinete lijekovima, prekrijte kupusom grudi, a čim se list sasuši, stavite novi.

Kako izliječiti uporan kašalj i bronhitis sa listom kupusa i medom za 5 dana!

Posljedice injekcija

Nakon primanja penicilina, na zadnjici često mogu da se jave bolni i tvrdi čvorovi. Listovi kupusa će umnogome ublažiti i skratiti bol.

Sok od kupusa protiv čira na želucu

Poznata je primjena kupusa protiv čira na želucu. To može zahvaliti svom sastojku sulforafanu, koji eliminira H. Pylori i ujedno brani gastrointestinalni trakt od refluksa kiseline.

Sadržava i glutamin, koji je bitan za zdravlje želuca. Istraživanja su pokazala da je to bolje sredstvo protiv čira od standardnih antacida.

Da sok od kupusa zaista pomaže u liječenju čira pokazao je eksperiment prof. dr Garnetta Cheyneyja sa Stanfordskog medicinskog fakulteta u SAD.

On je utvrdio da je 2,5 decilitra soka od kupusa dnevno umanjuje bol te liječi čir na želucu i dvanaestercu brže i efikasnije od standardnih tretmana.

Od 55 pacijenata koji su u tom eksperimentu pili sok od kupusa 95% osjećalo se bolje već za dva do pet dana.

Naribajte pola kilograma kupusa, posolite i dodajte sok jednog limuna, ostavite da odstoji. Nakon toga procijedite.

Uvijek pijte svježe pripremljen sok. U svrhu liječenja uzimajte tri do četiri čaše soka od kupusa na dan, pola sata prije obroka.

Sok od kupusa možete upotrijebiti i za vanjsku njegu kose. On će je učiniti jačom, spriječiti njeno ispadanje i potaknuti rast.

Najbolje je kupus jesti sirov ili kratko kuhan. Koristite nešpricani domaći ili ekološki uzgojeni kupus.

Sirovi kupus, ako se često jede, pomaže kod slabokrvnosti, nesanice, depresije i anksioznosti.

Kuhani kupus je odlično sredstvo za proljetnu detoksikaciju te jedno od najboljih sredstava protiv živčane napetosti, tjeskobe, slabosti i slabe koncentracije.

Kupus obiluje antikancerogenim spojem sinigrinom, koji posjeduje jedinstvena svojstva protiv raka prostate, crijeva i mjehura.

Obloge od kupusa

Obloge od kupusa staro su narodno sredstvo za liječenje različitih tegoba.

Može se reći da što god da vas muči – stavite na to list kupusa. Kupus snažno izvlači gnoj iz rana i dezinficira ih, pa se često koristi kod problematičnih rana koje sporo zacjeljuju.

Uklonite s lista kupusa sredinu i žile. Stavite list u više slojeva na oboljelo mjesto i lagano povežite sve slojeve da čvrsto stoje na mjestu.

Oblog mijenjajte tri puta dnevno.

Kod gnojnih i teško zacjeljujućih rana, tijekom promjene obloga dezinficirajte ranu. Kod težih oboljenja, istovremeno provodite i unutarnju kuru sa sokom.

Obloge od kupusa pomažu kod:

Oopekotina, ekcema i akni, čireva, prištića i osipa, oteklina i ozeblina, hemeroida, reume i išijasa, migrene, bubrežnih kolika.

I kiseli kupus sadrži značajne količine vitamina C , pa otklanja bolesti koje su povezane s nedostatkom tog vitamina.

Tako je James Cook na svoje putovanje uzeo 60 bačvi kiselog kupusa prema savjetu njemačkog prirodoslovca Georga Forstera i nije izgubio niti jednog člana posade zbog skorbuta, što je nekad desetkovalo posade brodova na dugim putovanjima (poput posade Vasca da Game na plovidbi oko Rta Dobre Nade), navodi Wikipedia.

Izvor: crnopile.com

Tikva smanjuje rizik od raka i srčanih bolesti: Iskoristite njeno vrijeme i pripremite ukusne delicije

S dolaskom jeseni stigle su nam tikve raznih veličina i oblika. U domaćinstvu su popularne jer su hranjive, zdrave, ali i vrlo dekorativne. O ljekovitim svojstvima tikve zna se gotovo sve. Ovo povrće sadrži visok nivo antioksidanata i karotena, a pogotovo vitamina C i E. Tikva snižava rizik od raka, srčanih bolesti, očne mrene i moždanog udara. I najbolje od svega, možete je poslužiti sirovu, kuhanu na pari, pečenu u rerni ili kao dodatak kuhanju

Pekmez od tikve

Sastojci:
660 g pirea od pečene butternut tikve
150 g smeđeg šećera
kašika mljevenog cimeta
kašika mljevenog muškatnog oraščića
naribana korica od 1 limuna
kašika limunovog soka

Priprema:
Tikvu prerežite na pola i očistite od sjemenki. Rernu uključite na 180 stepeni. Posložite tikvu u tepsiju, koju ste prekrili papirom za pečenje. Tikve okrenite tako da ravna strana bude prema dolje. Pecite ih 20-25 minuta, dok ne postanu potpuno mekane. Kašikom odvojite tikvu od kore i pečenu tikvu propasirajte kroz cjedilo. Pasiranu tikvu stavite u dublji lonac, dodajte šećer i začine i kuhajte na laganoj vatri.

Pošto je veoma gust, pekmez će prilikom ključanja špricati pa pripazite da vas ne opeče. Najbolje je miješati dugom kuhačom. Pekmez kuhajte 10 minuta uz konstantno miješanje. Nakon 10 minuta dodajte kašiku soka od limuna i kuhajte još 10 minuta. Sada bi vam trebao biti zadovoljavajuće gustoće. Pekmez prebacite u čistu teglu i čuvajte na hladnom mjestu. Ako radite veću količinu, u više tegli, onda, kada naspete vrući pekmez u teglu, odmah ga zatvorite i preokrenite naopako, kako bi vam se teglica vakumirala.

Za doručak iskoriste ostatak pečene tikve

Sastojci:
150 g pirea od tikve
150 ml mlijeka
kašičica tamnog muscovado šećera
2 kašike zobenog brašna
kašika lanenog brašna
jaje
cimet
klinčić
đumbir

Priprema:
Ako nemate pire od tikve, lako ćete ga pripremiti: jednostavno meso pečene tikve stavite u električnu sjeckalicu i blendajte dok ne dobijete glatku smjesu. Pire od tikve, šećer i mlijeko stavite u manju posudu, dobro promiješajte i stavite na laganu vatru. Dodajte zobeno i laneno brašno, te začine koje možete prilagoditi prema svom ukusu. Kada ste dobro umiješali sva brašna, vrijeme je da u kašu dodate i jaje.

Vrlo je važno da kašu sve vrijeme miješate, a kad ubacite jaje, trebate ga dobro i brzo umiješati, kako bismo izbjegli komadiće kuhanog jajeta u kaši. Ono što želimo jeste da jaje “nestane” i da se sve dobro poveže i napravi kremastim. Kašu kuhajte uz miješanje dok se ne zgusne i mjehurići zraka počnu izlaziti van, slično kao kod kuhanja palente. Kaša bi vam s pjenjače, kada je podignete, trebala polagano padati nazad u posudu. Kašu možete poslužiti uz malo marmelade od kajsije, maline, smokve… prema vašem ukusu.

Izvor: avaz.ba

PROČITAJTE:

Sve što niste znali o bundevama

BUNDEVA: Biljka koja liječi mnoge bolesti

Kako se pravi ulje od bundeve

Kako se pravi kvalitetna dunjevača?

Izuzetno kvalitetna i aromatična rakija spravlja se od plodova dunje. Dunjevača se spravlja po sličnom postupku kao i rakija od krušaka. Tvrde i opore plodove treba izmuljati da bi vrenje brže počelo i kraće trajalo. Na vrenje se ne smeju stavljati cijeli ili nedovoljno usitnjeni i nedozreli plodovi.

Plodove brati u punoj zrelosti

Ako je po­trebno, izvesno vrijeme ih treba ostaviti na dozrijevanje kako bi se povećali šećer i aroma.

Prije usitnjavanja, plodove dobro oprati, odstraniti natrule i pljesnive, izvadi­ti koštice, a iz jedne trećine plodova i dio sjemene lože. Potom ih, uz pomoć mlina čekićara ili sjeckalice za voće, treba dobro usitniti. Uz dodatak zaslađene vode (oko 4 % šećera) da masa ogrezne, napunjene čiste sudove za vrenje odložiti u prostori­ju u kojoj temperatura treba da bude 18–22°C. Posle 2-3 nedelje, kljuk bi trebalo da prevri, što se utvrđuje organoleptički ili Ekslovim širomerom.

Neki stručnjaci smatraju da usitnjenu masu ili krupno isječene plodove treba obavezno prokuvati, ili blanširati vrelom vodom. Ako se opredelimo za taj recept, neprevrelom kljuku pored „skuvanog“ šećera, odmah nakon hlađenja (od 28 do 25°C), treba dodati selekcionisani ili obi­čan pekarski kvasac za podsticanje vrenja.

Na kraju, postoji i savremenija ali i rjeđe primjenjivana metoda – cijeđenje soka iz mase koja se prethodno usitni i pošećeri, takozvana kalvados tehnologija. Tako se dobija rakija dunjevača sa minimalnom količinom nepoželjnog metil-alkohola, a izvanredne arome i ukusa.

Na početku fermentacije neprevreli kljuk treba više puta dnevno mešati i tako po­tapati čvrste delove plodova koji, poti­skivani ugljen-dioksidom, isplivavaju na površinu. Završetak vrenja se utvrđuje uz pomoću ručnog refraktometra i Ekslovog širomera, a ono je gotovo kada nivo ne­prevrelog šećera dostigne 4-6 odsto.

Destilacija, u klasičnim bakarnim kazani­ma, obavlja se dva puta. Prvu destilaciju pri kojoj se kljuku doda 10 % vode kako ne bi zagoreo, valja voditi polako i pažlji­vo, uz stalno mešanje. Za prepicanje meke rakije (jačine oko 30 %), treba obezbediti oko 10 % sveže samlevenih ili narezanih  dunja koje u njoj treba da odleže 5 do 10 dana. Tako se rakiji obezbeđuje inten­zivnija aroma dunje. Izdvajanje prvenca preporučljivo je pri prvoj, a obavezno pri drugoj destilaciji. Drugo pečenje treba da dâ dunjevaču jačine oko 60 % alkohola. Svođenje na poželjnu jačinu 42–43 % al­kohola, koje obezbeđuje očuvanje važne aromatične komponente, obavlja se desti­lovanom vodom.

Posle odležavanja u stakle­nim sudovima rakija od dunje je pitka.

Izvor: domacinskakuca.rs

PROČITAJTE:

Rakija od jabuke – Tehnologija proizvodnje i savjeti

Kako ispraviti mane kvalitetnih voćnih rakija

Divlja kruška – Izuzetna ljekovita svojstva!

Divlja kruška je listopadno drvo, visoko do 20 m, sa širokom gustom krošnjom i kratkim, dosta pravim masi vnim stablom. Listovi su jajasto okruglasti, zašiljeni, na licu tamnozeleni i sjajni, na naličju svjetliji, po obodu talasasto naborani i sitno testerasti.

Cvjetovi su bijeli sa crvenim prašnim kesicama, pojedinačni ili u dronjastim cvastima.

Cvjeta od aprila do maja, istovremeno sa listanjem. Cvjetanje jednog stabla traje 10-14 dana. Daje obilno nektara i cvjetnog praha. Zastupljena je u brojnim šumskim zajednicama, pojedinačna stabla se mogu pronaći na južnim padinama planina i do 1500 metara nadmorske visine.

Divlja kruška ljekovitost

Ljekoviti dio biljke: Droga je zreo plod.

Divlja kruška se koristi kao ljekovita biljka i u voćarstvu kao podloga za kalemljenje plemenitih sorti krušaka. Koristi se plod koji ulazi u sastav raznih voćnih i šumskih čajeva.

Mladi listovi divlje kruške sadrže glikozid arbutozid, koji jako dobro dezinficira mokraćne organe i rastvara kamen i pijesak u bubrezima i mokraćnom mjehuru. Ljekoviti čaj listova ove biljke se koristi za liječenje katara mokraćnog mjehura i bubrega. Također protiv noćnog mokrenja i za izbacivanje kamena i pijeska iz bubrega i mokraćnog mjehura.

Također, čaj od listova divlje kruške pomaže protiv bakterija u mokraći i upali mokraćnog mjehura, tako što ubija bakterije koje su se počele nekontrolirano da razmnožavaju. Čaj od divlje kruške umanjuje grčeve i bolove pri mokrenju. Tako da je jako efikasno prirodno sredstvo za liječenje prostate, katara mokraćnog mjehura i bubrega.

Od malih listova divlje kruške može se napraviti odvar koji se preporučuje za liječenje šećerne bolesti kod bolesnika koji nisu počeli da uzimaju inzulin.

Kako se pravi čaj od divlje kruške? Uzmite 3 žlice suhi i usitnjenih listova i prelijte ih 750 ml ključale vode, poklopite i nakon 30 minuta procijedite. Imate ljekoviti čaj od listova divlje kruške koji valja piti 3 puta dnevno. Pije se po 250 ml dok je topao, nezaslađen, između obroka.

Čaj od divlje kruške za dijabetičare – Za one koji imaju povišen šećer, a još ne primaju inzulin, dobro je da nađu divlju krušku, odsijeku grančicu, oljušte joj koru i od nje skuhaju čaj. Čaj se pije jer on smanjuje razinu šećera u krvi. Najčešće se sasvim izliječi dijabetes. Divlja kruška se ne sadi, već sama niče i samo je ta samonikla dobra za čaj. Domaća kruška nema ovako dobre efekte u liječenju.

Također, možete sebi napraviti čaj od plodova kruške – Plod kruške se sitno isjecka, osuši na prozračnom mjestu i tako osušen se prelije vrućom vodom te zatim pije.

Kao što smo napisali, od kruške možete iskoristiti list, koru i plod biljke. Od mladih grana divlje kruške oguli se kora stavi se nekoliko komadića kore u litru vode i kuha se desetak minuta. Tako pripremljen čaj pije se po šalicu ujutro i uvečer.

Drugi način pripreme i pijenje čaja – Uzme se grančica od divlje kruške izlomi se na sedam dijelova stavi se u posudu, prelije sa 1 litrom vode i kuha se dok uvri na pola litre. Tako pripremljen čaj pije se ujutro i uvečer po jednu šalicu.

Čaj pripremljen od lista divlje kruške pomaže protiv bakterija u organizmu, a posebno u mokraći. Ovaj čaj sadrži vitamine A i C, kao i minerale kalaj, fosfor, magnezij i kalcij. Pomaže protiv kašlja, upala i promuklosti te povoljno djeluje na sluzokožu crijeva.

Kora divlje kruške pomaže izlučivanje pijeska i kamenca iz mokraćnih kanala.

Divlja kruška kao lijek

Kruška kao prirodni lijek – Kruška povoljno utječe na regulaciju inzulina i daje osjećaj sitosti tokom dana. Prirodno regulira razinu šećera u krvi, što je čini idealnom dijetalnom namirnicom. Preventivno djeluje na bolesti srca i krvnih sudova jer snižava razinu štetnog kolesterola i pomaže pri apsorpciji žučnih kiselina. Budući da u sebi sadrži i sorbitol, korisna je za jačanje zuba. Osim toga, zbog velike količine kalcija koji se u njoj nalazi, kruška je voće koje se preporučuje djeci i mladima.

Rakija od divlje kruške

Rakija od divlje kruške ima jaču aromu i slabiji voćni miris. Divlje kruške u svojoj punoj zrelosti se melju i pripremaju za fermentaciju. Minimum šećera se dodaje u voće, obično do 4%, jer divlja kruška ima manji sadržaj voćnog šećera od uzgajane. Rakija se dobija dvostrukom destilacijom i odležava u prohromskim buradima.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

Čaj od divlje kruške lijek za dijabetes, prostatu i bubrege

Ljekovitost i priprema ČAJA od LISTOVA SMOKVE!

Indijska smokva – Ljekovitost, kako očistiti i jesti

Uzgoj svinja na danski način – Od praseta do mesare

Uzgajivači u Srbiji nemaju dobra iskustva sa klanicama, ali uzgoj svinja na danski način bi možda doneo boljitak. Još jedan sastanak u Sremskoj Mitrovici je samo potvrdio da nema zajedničkog interesa uzgajivača, klaničara i mega marketa.

Da li je neko pitao potrošače šta bi oni želeli? Ne bi svi rekli da žele jeftinu šniclu ili viršlu, nego meso zdravstveno bezbjedno uz cijenu koja odgovara i uzgajivačima i potrošačima. Čini Vam se nelogično – pogledajte uvoz svinjskog mesa u Srbiju u avgustu i septembru 2019. godine – svaki put skoro po 5 miliona evra. Koliko je to domaćih svinja moglo da se otkupi i ponudi domaćem tržištu? Ako je cijena u otkupu 1,1 evro za kilogram sami izračunajte.

Uzgoj svinja na danski način

Kako to rade u Danskoj, zemlji koja proizvodi više svinja godišnje nego što ima stanovnika – pet puta više. Sve je organizovano na 35.000 farmi koje proizvedu više od 28 miliona svinja godišnje. Mada je potrošnja svinjskog mesa na nivou od 50 kilograma po stanovniku, zato moraju ga izvoziti. Izvoze ga 60% od proizvedenog.

Sve počinje u institutima i državnim centrima i dvadeset domaćih nadzornih centara. Tu se razvija genetika koja daje rezultate visoko iznad prosjeka ostalih uzgajivača u zemljama EU. Po krmači je potrebno imati 30 prasadi godišnje dok je pokrenut i program da se taj broj poveća na 35.

Svi uzgajivači moraju imati školsko obrazovanje o savremenom sistemu uzgoja svinja, stalno se edukuju na seminarima i moraju biti član kooperative, zadruge ili trgovinskog udruženja. Tako je proizvođač (figurativno) i otkupljivač i vrši preradu mesa i trguje sa mesom i prerađevinama. Učestvuje svojim glasom u donošenju odluka (savjetovan od zaposlenih stručnjaka za uzgoj, tehnologa u preradi, menadžera u prodaji…) i sve to uz jaku podršku države (niske kamate na kredite, savetnike sa instituta). Tako imaju zajednički cilj – prodati uz profit, uz minimalne proizvodne troškove i primenu naučnih saznanja koja to omogućuju.

Kooperative su nastale još u 14. veku i od tada su se usavršavale, rasle i postajale važan tržišni činilac. Prva zadruga je osnovana 1882. godine u mljekarstvu. Kupovali su mehanizaciju za sve u jednoj zadruzi (suviše su skupe za jedno gazdinstvo – šta mi radimo?), zatim osnivali zajedničke klanice, mljekare, mlinove… Jedan čovjek, jedan glas. Rade zajedno. Isti je cilj, pomažu se ali i kontrolišu, zajednički se pojavljuju na tržištima, ali svakog momenta znaju šta je čije. “Danska kruna” u svinjarstvu preradi više od 80% svinja iz Danske.

Uzgoj svinja na danski način

Kako je kod nas? Mega marketi objavljuju rasprodaje mesa koje zadovoljava samo minimalne standarda, klaničari daju loše uslove kooperacije i onda sami organizuju tov i povećavaju svoje troškove kapitala (angažuju više novčanih sredstava nego kada bi organizovali fer kooperaciju). Time “zarobljavaju” novčana sredstva koja bi mogla biti “obrnuta” više puta sa kooperantima i snižavaju svoje troškove (koliko je potrebno novca dok iznajme ili kupe stara tovilišta, dovedu ih na nivo savremenog uzgoja, vrlo je važno što zaposle mnogo manje ljudi nego što bi bilo kooperanata koji bi mogli da izdržavaju svoju porodicu i plaćaju doprinose državi).

Uzgajivači se stalno udružuju i stalno nešto “ne štima” u lancu od tova do klanice, ali nema vertikalnog povezivanja – da sami organizuju svoje lance od proizvodnje svinja do gotovih proizvoda. Nužna je podrška naučnih instituta radi postizanja visokog genetskog nivoa, stalna obuka uzgajivača i sredstva od države da ožive stara zapuštena uzgajališta i sami stanu na svoje noge. Neka vraćaju sredstva na desetinu godina uz minimalne kamate, ali uz obavezu da zaposle stručni menadžment – to je održiv koncept.

Da li će najavljen izvoz podstaći novi način organizacije ili stara politika “daj šta daš danas, za sutra ćemo vidjeti”. Koliko Srbija može da izvezemo u Kinu? Govori se o 50.000 tona, ali to je sada, kada afrička kuga svinja desetkuje svinjarstvo u Kini. Ne sjede oni besposleni, uvoze krmače iz Danske za novi ciklus proizvodnje i 2021. godine će ponovo biti “na nogama” i tada će nas veliki izvoznici iz EU istisnuti sa tržišta (ako i nešto izvezemo 2020. godine). Danska izveze godišnje u Kinu svinjetine u vrijednosti od milijardu US dolara.

Petar Jovičić

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Upotreba startera u ishrani prasadi

Kako prasićima skratiti repove i brusiti zube

Surutka u ishrani svinja umanjuje troškove

Bukovače, vrganji, šampinjoni, shii-take: Koje gljive odabrati i zašto?

Još od davnih vremena ljudi su vjerovali da gljive posjeduju osobite moći. Egipćani su vjerovali da osiguravaju besmrtnost, a budući da su samo faraoni bili vrijedni ovakvih darova, običnim ljudima nije bilo dopušteno dirati, a kamoli jesti gljive.

Čovjek se od davnina bavio sakupljanjem gljiva za jelo. U drevnoj kineskoj civilizaciji i kulturi gljive su na cijeni već 7000 godina, a i starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva. U Japanu i ostalim azijskim zemljama gljive se koriste u prehrani i liječenju tisućama godina, a u posljednje vrijeme učestalo se koriste u tretmanu osoba oboljelih od različitih vrsta malignih bolesti.

Gljive u prosjeku sadrže više proteina od ostalog povrća, a istodobno su obično niskokalorične iako njihova energetska vrijednost varira ovisno o vrsti. Ujedno sadrže vitamine B1, B2, B3, B5, C, prehrambena vlakna i minerale (kalij, željezo, cink, selen, bakar, kalcij). Jedinstvene su biljne namirnice koje sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kao prevencija osteoporoze.

Dokazano je da pojedine vrste gljiva (vrganji, šampinjoni, tartufi, shii-take i sl.) izlučuju sastojke koji imaju antikarcinogeno djelovanje i tvari s antibiotičkim i imunostimulativnim djelovanjem. Gljive se mogu pripremiti na gotovo bezbroj načina, a da ujedno zadrže odličan okus i visoku hranjivu vrijednost. Bogat su izvor bjelančevina (posebice šampinjoni i vrganji) sličnog sastava kao i bjelančevine životinjskog podrijetla pa mogu obogatiti prehranu vegetarijanaca i vegana.

Također sadrže neznatne količine masti, što ih čini idealnom dijetalnom namirnicom. Gljive su dobar izvor prehrambenih vlakana, osobito hitina, za koji se vjeruje da ometa apsorpciju masti i pomaže pri procesu mršavljenja te beta-glukana koji jača imunološki sustav i štiti zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Gljive ne sadrže saharozu ni škrob pa su pogodna namirnica za osobe oboljele od dijabetesa. Smatra se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a približno je 200 vrsta jestivo. Iako se gljive često smatraju povrćem te se i pripremaju kao povrće, one su zapravo poseban oblik živih organizama koji nema korijenje, lišće, cvijeće ili sjemenke.

BUKOVAČE

Bukovače je relativno lako uzgojiti, zbog čega se češće nailazi na one iz uzgoja. Bukovače su vrlo ukusne gljive, bijelog, debelog i mekanog mesa te vrlo ugodna mirisa. Bogate su bjelančevinama i mikronutrijentima, osobito vitaminom C te vitaminima B skupine (izuzev vitamina B12). Konzumacija bukovača povezuje se uz snažniji imunološki sustav.

VRGANJ

Vrganj je najpoznatija šumska gljiva, a specifičan je po tome što mu meso ne potamni kada ga se razreže. Vrganj je, zbog svoje popularnosti među beračima divljih gljiva poznat kao „kralj divljih gljiva“. Ima dugu, mesnatu stabljiku i okruglu, konveksnu mesnatu kapicu. Zbog osebujne arome to je jedna od najcjenjenijih gljiva.

ŠAMPINJONI

Šampinjoni su iznimno popularne, najčešće umjetno uzgojene gljive. Krasi ih pravilan, polukuglast klobuk, bijelo-sive boje te jedinstvena aroma. Bjelančevinama su jedne od najbogatijih gljiva, a također predstavljaju i odličan izvor vitamina B2 i B3 te minerala kalija. Istraživanja pokazuju da šampinjoni sadrže antikarcinogene sastojke, zbog čega pružaju vrijednu zaštitu od raznih oblika karcinoma.

SHII-TAKE

Shii-take imaju reputaciju kao ljekovite gljive pa i ne čudi da ju još od drevnih vremena smatraju „eliksirom života“. Ima nisku energetsku vrijednost, a poput šampinjona obiluje bjelančevinama. Predstavljaju i dobar izvor vitamina B skupine. Kulinarski su shii-take vrlo zahvalne gljive, a odlikuju se i brojnim povoljnim učincima na zdravlje.

TARTUFI

Tartufi su poznati i kao crni dijamanti. To su vrste gljiva koje posjeduju specijalnu i jedinstvenu aromu, a rastu pod površinom zemlje. Osim što imaju djelovanje afrodizijaka, tartufi su bogati važnim mikronutrijentima poput fosfora, natrija, kalija, magnezija, kalcija, sumpora i željeza. Smatra se da tartufi podižu raspoloženje. Mogu se pripremati svježi, osušeni, namočeni u maslinovo ulje ili samljeveni i osušeni. S obzirom na cijenu, pozitivna je činjenica da se u pripremi jela zbog svoje intenzivne arome koriste u malim količinama.

Izvor: ordinacija.rs

PROČITAJTE:

Samonikle gljive: Kako ih pravilno čistiti, smrznuti, sušiti i čuvati?

5 razloga zašto treba da jedete gljive

Jeste li znali da gljive čuvaju mozak, srce, jačaju kosti…

Crni luk – Ovo je najubjedljiviji način da ga koristite

Crni luk – Jeste li ikada probali da spavate sa svježim lukom u čarapama? Ako niste, vrijeme je da to učinite!

Vjerujemo da ste se već i sami uvjerili kako crni luk postavljen uz uzglavlje kreveta u trenu smiruje i najuporniji kašalj, ali jeste li znali da je ovaj zdravi plod jednako djelotvoran kada ga prislonite uz stopalo i preko njega navučete čarapu?

Nema sumnje da su stopala vjerovatno jedan od najzenamarenijih djelova našeg tijela. To nije dobro jer upravo u stopalima nalaze se nervni završeci povezani s brojnim organima u tijelu.

Crni luk – Tajno oružje zdravlja

Upravo iz tog razloga mnogi se ljudi zaklinju u refleksologiju – oblik terapeutske masaže koji se primjenjuje na stopalima (i dlanovima), zahvaljujući kojoj se tijelo oslobađa napetosti pa čak i nekih zdravstvenih poteškoća.

Ljekoviti sastojci luka imaju puno bolji učinak na brojne organe u tijelu upravo zbog nervnih završetaka smještenih u našim stopalima – tvrde zagovornici metode stavljanja obloga od svježeg crnog luka na stopalima.

Vrste luka i njihova dobrobit za zdravlje

Ljekovita svojstva luka od davnina su poznata u narodu zbog čega su ga naši preci redovno koristili u liječenju raznih oboljenja, a i danas nije drugačije.

Naučnici su došli do saznanja da je luk vrlo efikasan u borbi protiv upalnih procesa u organizmu te u suzbijanju stanja koji dovode do okisdativnog stresa. Ova namirnica koju svakodnevno koristimo u kuhinji takođe pomaže u snižavanju visokog krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi i ima detoksikaciona svojstva koja pročišćuju krv. Poznat je i po tome da smanjuje rizik od razvoja kancerogenih ćelija u organizmu!

Najbolje vrijeme za obloge od svježeg luka jeste prije spavanja jer tako imate cijelu noć na raspolaganju da dopustite ovome moćnom plodu da odradi svoj posao. Odaberite najveću glavicu i narežite je popriječno – kao da pripremate pržene kolutove luka. Nakon toga uzmite najveći komad koji ste dobili rezanjem, pritisnite ga na svod stopala i navucite pamučnu čarapu. Isti postupak ponovite na drugom stopalu, zatim se udobno smjestite i prepustite lijepim snovima.

Jedini problem mogao bi biti što će vam spavaća soba vjerovatno smrdjeti poput ćevabdžinice, ali to je mala cijena u odnosu na sve blagodeti koje luk ima na vaše zdravlje.

Ovo su samo neke od njih:

  • Jača imunitet
  • Luk je bogat vitaminom C, koji je vrlo važan u održavanju zdravog imuniteta. Oblozima od svježeg luka na stopalima možete smanjiti rizik od razvoja infekcija u organizmu.
  • Luk ima prirodna antibakterijska svojstva i poznat je po tome da uništava bakterije koje uzrokuju upalna stanja u organizmu.
  • Pročišćava krv
  • Vaša krv zadužena je za prenos kiseonika i hranjivih materija u sve ćelije u organizmu. Uz to, putem skuplja otpadne materije i otrove kojih se organizam rješava. Smatra se da oblozi od luka na stopalima pomažu organizmu da efikasnije odvaja otrovne materije nakupljene u krvotoku prije nego one uzrokuju po zdravlje opasna stanja.
  • Normalizuje nivo šećera u krvi
  • Osobe koje boluju od dijabetesa ili su u stanju predijabetesa svakako bi noću trebale da spavaju s oblozima od svježeg luka na stopalima, tvrde zagovornici ove metode.
  • Luk može podstaći proizvodnju insulina u organizmu, koji pomaže u prenosu šećera iz krvi u ćelije i na taj način reguliše njegov nivo.

Izvor: ordinacija.hr

PROČITAJTE:

UZMITE LUK I SIRĆE I NAMAŽITE: Ovo je pravo ČUDO, šta radi ova smjesa!

Zelena stjenica pravi probleme u povrtnjacima – otjerajte je sirćetom i bijelim lukom

Dezinfekcija luka prije sadnje ovim rastovrom – Nema bolesti, povećava se prinos!

Kada je pravo vrijeme za berbu jabuka

Kod plodova jabuke razlikuju se dva stupnja zrelosti koji su podjednako važni za određivanje vremena berbe.

To su fiziološka zrelost ili dozrelost i tehnološka zrelost ili dospjelost. U fiziološkoj zrelosti plodovi dostižu svoju najveću krupnoću, a sjemenke su posve razvijene i u povoljnim uvjetima mogu proklijati. Kad plodovi postignu najbolji okus, miris i boju pokožice te sve ostale karakteristike potrebne za daljnju namjenu (prerada, čuvanje u skladištu ili hladnjači) može se govoriti o tehnološkoj zrelosti.

Plodovi ranih sorata beru se 6 do 7 dana prije tehnološke zrelosti, jesenske sorte 7 do 14 dana prije tehnološke zrelosti, a zimske sorte se beru u fiziološkoj zrelosti.

Da bi se pravilno odredio datum berbe treba znati da plodovi jabuke sadrže dosta škroba, rezervne tvari koja se razgrađuje i pretvara u glukozu. Postoji više testova ili metoda kojima se određuje dan početka berbe plodova jabuke, ali nijedna nije posve sigurna. Metode se mogu grupirati u stare i nove, moderne metode.

U stare metode spada metoda intenziteta osnovne boje ploda – promjena osnovne boje u žutu, žuto narančastu ili crvenu; metoda intenziteta boje sjemenki – boja sjemenke u plodu se mijenja obično u vrijeme fiziološke zrelosti te bijela sjemenka poprima smeđu, tamnu pa crnu boju. To je nesiguran pokazatelj za određivanje roka berbe jer kod ljetnih sorata sjemenka je još nezrela dok je plod već zreo, a kod zimskih sorata je obrnuto. Metoda promjene boje mesa – također nesigurna metoda kojom se klorofil u mesu treba posve razgraditi da meso dozrijevanjem dobiva boju bez zelenog pigmenta. Te na kraju metoda kada plodovi počinju padati sa stabla – metoda je nesigurna jer plodovi mogu padati sa stabla i zbog oštećenja od štetnika ili bolesti.

U nove, moderne metode koje su sigurniji pokazatelji optimalnog vremena berbe spada metoda brojenja dana od pune cvatnje do zriobe – radi se za svaku sortu posebno, nije potpuno sigurna jer ovisi o klimatskim uvjetima. Za sortu Jonathan i njegove mutante iznosi oko 140 do 145 dana, za Red Delicious i njegove mutante 145 do 155 dana, a za Golden Delicious 150 do 155 dana. Sljedeća metoda je zbrajanje srednjih dnevnih temperatura od pune cvatnje do berbe. Za sortu Jonathan taj zbroj iznosi 2440 °C. Slijedi metoda mjerenja čvrstoće mesa ploda. Ona se mjeri posebnim aparatom zvanim penetrometar i različite kemijske metode kojima se određuje količina šećera, kiselina, škroba i sl.

Od pouzdanijih metoda koje se danas koriste za utvrđivanje dozrelosti plodova jabuke jest jodno-škrobni test odn. J-J-K („jod-jod-kalij“) test. Ovim testom se mjeri količina škroba u plodu jabuke s ciljem određivanja pravog trenutka kada je omjer šećera i škroba najpovoljniji. Postupak obavljanja jodno-škrobnog testa se sastoji od uzimanja dobrog prosječnog uzorka od 5 do 10 jabuka. Plodovi se prerežu poprečno i umoče se u otopinu jodne tinkture (otopina jod-jod-kalij). Jodna tinktura će škrob obojiti u tamnoplavu do crnu boju. Jodna tinktura se može nabaviti u ljekarnama, a priprema se na jedan od tri načina:

kao otopina 6,3 g joda i 10 g kalijeva jodida u 1 litri destilirane vode ( u 200 ml destilirane vode stavi se 10 g kalijeva jodida i dobro se izmućka, zatim se doda 6,3 g joda i ponovo izmućka. Na kraju se doda destilirana voda do 1000 ml tj. oko 780 ml)
ili

kao otopina 6,3 g joda i 10 g kalijeva jodida u 0,5 l destilirane vode ( u 200 ml destilirane vode stavi se 10 g kalijeva jodida i dobro se izmućka, zatim se doda 6,3 g joda i ponovo izmućka. Na kraju se doda destilirana voda do 500 ml tj. oko 280 ml).
U koncentriranijoj otopini reakcije će biti brže.

Nakon par minuta reagiranja otopine sa škrobom donosi se ocjena o zrelosti plodova na temelju prošaranosti uzorka. Razgradnja škroba započinje od sredine ploda prema pokožici ploda, a najsporije se razgrađuje 2 do 3 mm ispod same pokožice i u blizini provodnih snopića koji idu iz peteljke. Ako je cijeli plod po cijelom poprečnom presjeku obojen crnoplavom bojom znači da je plod još zelen i da sadrži još dosta škroba pa se treba pričekati s berbom. Kada je plod gotovo potpuno neobojen reagensom znači da je plod došao u tehnološku, konzumnu zrelost, a optimalno vrijeme za skladištenje je prošlo. U slučaju da se na tamnoj osnovi cijelog presjeka ploda javlja prosvjetljenje, a parenhim ploda je obojen tamnoplavo samo ispod pokožice znači da plod sadrži i šećer i škrob pa je kao takav najbolji za berbu i skladištenje.

Izvor: agroportal.rs

PROČITAJTE:

Vino od jabuka za prave ljubitelje voćnih vina

Opadanje plodova jabuka!

Domaće sirće od ljuski jabuka: Ovaj recept morate da probate!

Za pušače, ali i sve ostale: Voće koje pomaže kod hroničnih oboljenja pluća

Čak su i pušači koji su redovno konzumirali jabuke i kruške, postali otporniji na hronični bronhitis. I neke druge biljne materije koje se posebno nalaze u jabukama i kruškama od velikog su značaja.

Voće i povrće je, kao što je već dobro poznato, veoma zdravo i štiti organizam od mnogih bolesti. Ali jabuke i kruške imaju i prednost kod hroničnih oboljenja pluća ukoliko se uporede sa drugim vrstama voća, zaključili su istraživači sa Nacionalnog instituta za zdravlje u Bilthovenu u Holandiji.

Oni pretpostavljaju da bi sekundarne biljne materije koje su sadržane u ovim plodovima, katehine, mogle da budu odgovorne za to. Tačno 14 000 osoba koje je tim stručnjaka posmatrao i koji su jeli jabuke, manje su oboljevali od magarećeg kašlja i oštećenja disajnih organa od ostalih.

Sami katehini, koji se, na primjer, nalaze i u čaju i štite srce i krvne sudove od oboljenja, nemaju to pozitivno dejstvo kod plućnih oboljenja.

PROČITAJTE: