Sadnja voćaka, odnosno zasnivanje novih voćnih vrsta, treba obaviti u vrijeme mirovanja vegetacije, znači kasna jesen, tokom zime (ako vremenske prilike dozvole) ili rano proljeće najkasnije do kraja marta.
Sadnice
Sadnice imaju presudan uticaj na prijem, porast, prinos i kvalitet.
One moraju biti :
- jednogodišnje, prve klase, bez mehaničkih i drugih povreda,
- sadnice koje se koriste za sadnju moraju biti zdrave, sa dobro razvijenim korijenovim sistemom i nadzemnim dijelom;
- korijenov sistem mora biti dobro razvijen, sa najmanje 3 žile duge više od 20 cm pravilno raspoređene;
- sadnica ne smije biti ni kržljava ni prebujna
Prije sadnje
Neposredno pred sadnju sve povređene, sasušene i polomljene žile treba skratiti do zdravog dijela. Duže žile treba skratiti na dužini od 15-20 cm i gledati da presjek bude što manje kos kako bi rane što brže i lakše zarasle.. Neposredno prije sadnje korijen se potapa u smješu goveđe balege i ilovače.
Sadnja
Sadnju po pravilu uvijek treba da obavljaju dva lica, jedno drži sadnicu, a drugo zatrpava rupu i to tako da se prvo na dno iskopanog sadnog mjesta postavlja 1/3 zdravice u formi humke, kako bi se po postavljanju sadnice spojno mjesto (mesto kalemljenja) što više podiglo iznad površine zemlje.
PROČITAJTE: Sadnja voćaka na ovaj način omogućava bolji i brži rast!
Nakon toga se postavlja sadnica, a potom korijen iste se prekrije drugom trećinom zdravice, tako da stajnjak (jedna lopata) i NPK 15:15:15 ne dođu u dodir sa korijenom. Potom se rupa zatrpa preostalom količinom zdravice, a cjelokupna površina se prekriva ostatkom zemlje (mrtvicom). Ako se radi o proljećnoj sadnji obavezno oko 10 l vode po sadnici.
Poslije sadnje
Po završenoj sadnji na 10-15 cm od sadnice pobije se drveni kolac i to sa one strane odakle duvaju jači vjetrovi, pa sadnica priveže za njega. Vezuje se ovlaš, jer će se u protivnom vezivo vremenom usjeći u koru i oštetiti voćku, što može izazvati njeno sušenje ili lomljenje.
Dipl. inž. voćarstva Biljana Milosavljević PSSS Kragujevac