Naslovnica Blog Stranica 642

Da li imate KRASULU u svom domu? Kada čujete ŠTA PRIVLAČI odmah ćete je nabaviti!

Agrosavjet
-
0
Da li imate KRASULU u svom domu? Kada čujete ŠTA PRIVLAČI odmah ćete je nabaviti!

Vjeruje se da pojedine biljke šire posebno pozitivnu energiju u domu, osvježavaju ga jarko zelenim listovima i na sve to – privlače bogatstvo u kuću!

Oktobarski radovi u organskoj bašti

Agrosavjet
-
0
Oktobarski radovi u organskoj bašti

Oktobar je mjesec ubiranja plodova rada, ali i aktivnih radova baštovana. U nastavku možete da pročitate savjete šta je sve potrebno uraditi u ovom mjesecu za zemlju, voće, povrće, začinsko bilje i cveće, kao i u plasteniku/stakleniku i na travnjaku.

Zemljište

Veće površine gole zemlje počinju da se pojavljuju u svim dijelovima bašte. Ako ostane tako preko zime, tlo će da izgubi hranljive sastojke. Zato koristite organski malč kako biste ga zaštitili i obezbijedili mu dobru strukturu za narednu vegetacijsku sezonu. Za najbolji malč možete kombinovati deblje slojeve:

  • jesenjeg lišća, nakvašenog da ne bi odletilo,
  • kombinaciju slame, pokošene trave i jesenjeg lišća,
  • usitnjene ostatke biljaka, poput graška ili pasulja,
  • parčiće kartona, prekrivene vlažnom pokošenom travom kako bi se zadržali na zemlji.

Sugestija iskusnih baštovana je da se sada ne stavlja kompost, jer se mnogi hranljivi sastojci mogu isprati tokom zime, već ga koristite u proleće, prije nego što počne vegetacija.

Kako biste privukli korisne insekte da prezime u vašoj bašti, možete da napravite hotel za insekte ili da ostavite nekoliko gomila lišća u usamljenim uglovima bašte.

Kompostni rov

U oktobru možete da započnete kompostni rov. Riječ je o sledećem mjestu za sadnju usijeva koji vole vlagu, kao što je grašak ili budeva. Iskopajte rov ili rupu. Napunite je ostacima iz kuhinje, kada ih sakupite, pokrivajući svaki dodatak sa malo zemlje. Kada se rov napuni, zatrpajte ga zemljom.

Povrće

Vrijeme je da se obere svo povrće i konzervira. Učinite to prije prvog mraza.

Sačuvajte svoje organsko sjeme za sledeću godinu.

Uklonite mrtvo i žućkasto lišće sa zimskih kupusnjača i stavite ih u kantu za kompost. Ako ih ostavite na biljkama mogu da podstaknu pojavu gljivičnih oboljenja, a i da postanu stanište štetočina.

Voće

Vrijeme je za sadnju novog voća i grmolikih biljaka. Zemlja je još uvek topla, tako da će biljke moći da razviju dobar korijenov sistem prije zime.

U rasadniku odaberite biljke sa golim korijenom. One obično koštaju manje od onih koje se uzgajaju u saksijama. U idealnom slučaju odaberite biljke koje su gajene po organskim principima, iz organskih rasadnika i sertifikovane da nemaju bolesti.

Ukoliko imate u nekom dijelu bašte mrežu protiv ptica – uklonite je i pustite ptice da uđu u taj dio, jer će pokupiti štetočine. Takođe, uklonite i kompostirajte ljetnji malč od slame i zamijenite novim, čija je namjena da zaštiti zemlju tokom zime.

Što se tiče jabuka i krušaka, sada je vrijeme da se izrežu grane i grančice zaražene rakom. Alate obavezno dezinfikujte nakon toga. Ali, nemojte da orezujete višnje, šljive, breskve i kajsije. Pričekajte do proljeća kada sokovi u biljaka krenu i rane brže zarastaju.

Vrijeme je da se zaštite stabla jabuke, kruške, šljive i trešnje. Zaštita će da zaustavi ženske zimske moljce i martovske moljce da ne puze po drvetu da bi prezimili i položili jaja. Ne zabovite da zaštitu nanesete i na podupirače, jer oni nude alternativni put do drveta.

Skupite i kompostirajte otpalo lišće ispod voćki kako biste uklonili spore bolesti.

Pregledajte drveće jabuka na vunastu vaš; potražite bjeličastu pahuljastu prevlaku na kori i skinite je, ako je primetite.

Začinsko i ljekovito bilje

Uklonite lišće i stabljike koje su se osušile, a zdrave su i prebacite ih u kompost.

Ukoliko ste gajili mentu, iskopajte i uništite biljke zahvaćene rđom. Zamijenite ih sljedeće godine novim, zdravim biljkama.

Redovno provjeravajte ruzmarin da li su ga napali štetni insekti.

Cvijeće

Od zdravih biljaka koje su krenule da se suše, možete da malčirate zemlju. Takođe, sada je pravo vrijeme da sačuvate sjeme.

Možete da iskopate korov oko cvijeća i da kompostirate njihovo zeleno lišče, samo pazite da ne kompostirate sjeme i korijenje.

Vrijeme je da posadite lukovice cvijeća. Za sadnju odaberite dan bez kiše i vjetra.

Staklenik ili plastenik

Vrijeme je da se uradi čišćenje i dezinfekcija plastenika kako biste uklonili prezimljujuće štetne insekte. Ostavite paukove gdje god je to moguće. Oni su odlični predator i borci protiv štetnih insekata.

Očistite kontejnere i saksije. Dobra higijena smanji će problem sa bolestima i insektima.

Prije nego što unesete bilo koju biljku, obavezno je pregledajte.

Travnjak

Možete da nastavite sa košenjem po suvom vremenu, ali podignite visinu oštrice kosačice.

Izvor: Agromedia.rs Garden organic

PROČITAJTE:

Oktobar je pravo vrijeme za SJETVU GRAŠKA!

Pčelinjak u oktobru: Završiti sve započete poslove i pripremu pčele za zimu

Šta se sve može sijati/saditi u jesen?

Suzbijanje muva u štali

Agrosavjet
-
0
Suzbijanje muva u štali

Veliki broj istraživanja je potvrdio da su muve najčešći prenosioci raznih bolesti opasnih kako po zdravlje ljudi tako i za životinje.

Nekontrolisan broj muva na gazdinstvu, posebno u štali, može umanjiti kod velikih i malih preživara mliječnost i do 50 %.

Gubici uzrokovani muvama (smanjena mliječnost, dobijeni proizvodi slabijeg kvaliteta i stalni stres životinja) su veoma veliki i mjere se milijardama evra.

Muve prezimljavaju kao jajašca ili larve a veoma rijetko kao odrasli insekti.

Muve počinju da se razvijaju veoma rano na početku proljeća sa porastom dnevnih temperatura.

To je ujedno i posljednji trenutak kada treba početi sa suzbijanjem muva.

Veća pojava muva u štali je znak da je sa suzbijanjem muva kasno s obzirom da se očekuje veliko razmnožavanje. To je veliki stres za životinje i ujedno znak za ljude da se mora obratiti pažnja na zdravstveno stanje životinja da ne bi došlo do pojave raznih bolesti (mastitis, keratitis, grinje, bruceloza, infekcije izazvane E.koli idr.).

Životni ciklus muve je veoma kratak, od 14 do 18 dana. Za to vrijeme muva položi oko 1000 jajašaca.

Razvojni ciklus muve je uslovljen spoljnom temperaturom.

Što je toplije to je razvoj brži.

Pri temperaturi od 16 ° C, potrebno je oko 44 dana a pri temperaturi od 35° C razvoj je svega 7 dana. Kada su temperature u toku godine visoke može se očekivati i do 10 generacija muva.

Ženke polažu jaja u balegu, prostirku, gomile stajnjaka, poljske nužnike i na mjestima gdje ima organskih otpadaka.

Kao prevencija je neophodno stajnjak sa deponija iznijeti na njive.

Da bi se uspiješno spriječila pojava velikog broja muva, neophodno je maksimalno smanjiti vlagu u samoj štali.

Dobro je omogućiti ulet lastavica u štalu. Ako se životinje gaje na dubokoj prostirci (koze, ovce) kokoške bi dobro došle jer se hrane larvama muva i ostacima hrane.

Držanje svinja zajedno sa drugim životinjama (ovce, krave) nije poželjno iz razloga velike koncentracije amonijaka u mokraći.

Za prostirku ne koristiti trulo lišće, slamu ili sijeno nego isključivo suvu i zdravu prostirku. Pri čišćenju štale detaljno očistiti slabo pristupačna mjesta i što prije odložiti na mjesta predviđena za čuvanje stajnjaka.

Od velike je koristi dobro pokrivanje plastičnim folijama ili ceradom.

Suzbijanje muva može da se obavlja na dva načina, konvencionalno upotrebom hemijskih sredstava.

Pri suzbijanju muva na ovaj način uništavaju se odrasle jedinke kojih je oko 15 % dok je 85% nevidljivo – u obliku jajašaca, larve i lutke, tako da se u ovoj činjenici krije osnovni problem.

Takođe je u primjeni ekološko suzbijanje koje se zasniva na upotrebi raznih insekata (ose) i razne viseće zamke.

Dipl.inž Nebojša Brajović PSSS Čačak

PROČITAJTE:

Spriječite muve da ulaze u kuću – potrebni su vam samo kesa sa vodom i novčići! (VIDEO)

Riješite se dosadnih MUVA u domu na PRIRODAN način! /VIDEO/

Rastojanje i odstojanje između voćaka

Agrosavjet
-
0
Rastojanje i odstojanje između voćaka

U organizaciji zemljišne teritorije za postavljanje jednog voćnjaka jedno od ključnih izbora je i razmak sadnje biljaka.

Pravilno određivanje razmaka između voćaka najpovoljnije utiče na njihovo uspijevanje. Ovo rastojanje trebalo bi da obijezbedi normalan i maksimalan razvitak krune, tako da ona bude dovoljno osvijetljena, a zatim da stablo ima zadovoljavajući hranljivi prostor.

Koliki treba biti razmak među voćem u amaterskim zasadima?

Posljedice nedovoljnog razmaka između stabala u voćnjacima najčešće se manifestuju u slabom razvitku krune sa ograničenijim mogućnostima rodnosti, u nedovoljnoj osvijetljenosti krune sa svim nepovoljnim posljedicama (slabo formiranje cvijetnih pupoljaka, veće otpadanje zametnutih plodova, znatno lošiji kvalitet zametnutih, a održanih plodova, jači razvitak parazitnih gljivica, nedovoljno zdrvenjavanje grančica u unutrašnjosti krune, zbog čega su one znatno osetljivije prema mrazevima i dr.).

Takođe, otežana je i obrada zemljišta, pogotovo ako se koristi neadekvatna mehanizacija, teža je borba protiv bolesti i štetočina, berba plodova, rezidba, kao i sve druge manipulacije u zasadu.

Obično su u takvim voćnjacima, u kojima su voćke na pretjerano malom razmaku, rodne samo grančice vrhova krune.

Ranije je preporučivano da razmak između voćaka bude takav da voćke mogu ne samo nesmetano da se razvijaju , dostižući maksimalne razmjere krune, već i da im se periferne grane krune nikad ne dodiruju.

Međutim, u savremenoj voćarskoj proizvodnji hranljivi prostor, koji se određuje rastojanjem između voćaka u redu i redova voćaka, u odnosu na ranija shvatanja, u mnogome se razlikuje. Umjesto, na pr. nekadašnjih 100 do 200 stabala jabuke po jednom hektaru, danas se u plantažnim komercijalnim zasadima može gajiti i 5000 stabala.

Na razmak voćaka utiču mnogi činioci, od kojih su najvažniji: vrsta i sorta voćaka, oblik i način formiranja krune, podloga, reljef, položaj, osobine zemljišta, primjenjena mehanizacija i drugi.

Voćke se moraju saditi na dovoljnom rastojanju, tako da na jedinicu površine stane najveći mogući broj sadnica, ali da se time ne stvori zasjenjivanje, koje bi nepovoljno djelovalo na prinose.

PROČITAJTE: Vrijeme i pravilan način sadnje voćaka!

Sam izbor sadnje i razmaka između i unutar redova nikako ne smije biti šablonski planiran.

Najvažniji su oblik krune koji treba da ima buduća voćka i vrsta podloge.

Uzimajući ova dva faktora u obzir za određivanje rastojanja postoje praktično određena, orjentaciona rastojanja za sve kontinentalne vrste voćaka, po kojima se vidi da oblik krune i bujnost podloge određuju hranljivi prostor.

Na primjer, hranljivi prostor za jabuku značajno zavisi od podloge, ali isto tako utiču i drugi činioci: zemljište, klima, namjena proizvodnje, kao i mogućnosti savremene tehnologije gajenja.

Tako, razvijenost krune iste sorte jabuke na podlozi M 27 iznosi oko 30 % od razvijenosti na sejancu divlje jabuke, dok na slabije bujnim podlogama ovakve razlike su još veće.

Mr Branko Tanasković

Izvor: psss

Kopriva kao hrana i uslovi gajenja ove ljekovite biljke!

Agrosavjet
-
0
Kopriva kao hrana i uslovi gajenja ove ljekovite biljke!

O koprivi kao lijeku se već sve zna, ali o njenoj upotrebi u ishrani se vrlo malo govori.

Postoje predrasude da je to hrana siromašnih i neprosvijećenih seljaka, da je prevaziđena, neukusna, stočna hrana itd… Međutim, činjenice govore drugačije. Hranljiva vrijednost koprive u kombinaciji sa njenom ljekovitošću i biološki vrijednim sastojcima oprevdava njenu upotrebu kroz vijekove.

PROČITAJTE: Doktor NESTOROVIĆ objašnjava moć KOPRIVE u borbi protiv insekata!

Koristi se mlado lišće koje ima ukus sličan spanaću kada se skuva. U mladom lišću ima 5,5% proteina i 7% skroba u suvoj materiji. Bogato je vitaminima, mineralima, a naročito gvožđem.

Lišće mora da se skuva ili osuši, jer tek tada nestaju acetilholin, histamin, serotonin i mravlja kiselina, materije koje izazivaju jak bol pri ubodu oštre dlačice dok je ćelija živa.

Priprema se na razne načine – kao čorba, pire, kačamak, čaj. Može da se upotrebi i svježa, ako se prethodno umota u retku krpu i cijedi, da bi iz dlačica izašli žarući sastojci, koji se zatim isperu vodom. U vrijeme cvjetanja i zametanja plodova sadržaj proteina čak prelazi 25% u suvoj materiji, ali tada u ćelijama lišća ima više kristala silicijumove kiseline, koji mogu da izazovu iritaciju mokraćnih puteva.

PROČITAJTE: SIRUP OD KOPRIVE: Obavezno ga zabilježite jer liječi sve bubrežne bolesti i probleme!

Velika prednost koprive je ta što ona kreće rano u proljeće (iznad 5,5ºS) kada nema druge svježe hrane.

Kopriva se razmnožava generativno i vegetativno. Obično se proizvodi iz rasada, ali je najbolja jesenja sadnja rizoma. Za proizvodnju rasada za veće površine sjeme može da se sije u jesen prije mrazeva, ili u prolieće ako se prethodno drži 10-ak dana u frižideru. Može da se sije direktnom sjetvom, za šta je potrebno 3-4 kg/ha sjemena.

Vrlo brzo pokriva slobodan prostor između biljaka i prožima rizomima cijelu parcelu, gdje ostaje kao višegodišnji usjev, tako da lako guši korove, ali se odatle teško iskorenjuje. Kopriva traži plodno zemljište i puno hraniva, pa pred oranje treba rasturiti 400-500 kg kompleksnih đubriva.

PROČITAJTE: KOPRIVA je nezamijenljiva u borbi protiv svih bolesti – Iznenadiće vas njeno dejstvo na vaše zdravlje!

Odlično reaguje na đubrenje azotom. Prvom prihranom u proljeće se unosi 150-200 kg/ha KAN-a, a poslije svakog otkosa još 50-100 kg/ha KAN-a. Kosi se 5- 8 puta godišnje – nekada i 10 puta, dok je mlada i visine oko 30 cm. Sljedeći otkos stiže za 20- ak dana. a prinos suve materije je 4-5 t/ha.

Košenjem u vrijeme cvjetanja prinos suvog lista se povećava 3-4 puta. Prinos je skroman prve godine, jer se biljka sporo razvija, a pun rod donosi od druge godine. Njega koprive podrazumijeva više okopavanja, prihranu i eventualno zalivanje. Nije podložna bolestima ni štetočinama, što je naročito značajno u organskoj proizvodnji.

Za nauk mlađem naraštaju vrlo je važno naglasiti i ovo: za vrijeme „gladnih godina” izazvanih ratom ili ekstremnom sušom, kopriva je najvažnija i Bogomdana biljka za preživljavanje.

Izvor: domaćinskakuća

Napici uz koje ćete zaboraviti probleme s probavom

Agrosavjet
-
0
Napici uz koje ćete zaboraviti probleme s probavom

Od zatvora pati sve veći broj ljudi, a mi vam donosimo savjete uz koje ćete se jednom zauvijek riješiti zatvora i ujednačiti probavu.

Jedna od najčešćih probavnih tegoba je zatvor koji može narušiti uravnoteženu svakodnevicu i unijeti nelagode u život.

Da biste se riješili problema zatvora, uvijek je dobro posegnuti za namirnicama iz prirode koje dokazano pomažu u rješavanju zatvora i reguliraju prehranu i kretanje, a sokovi su brza i efikasna rješenja.

Na prvom mjestu je sok od šljiva. Stavite šljive u vodu preko noći i ujutru ih pojedite i popijte kao sok. Vlakna i sorbitol koje sadrži šljiva su efikasni u borbi protiv zatvora.

Sok od ananasa će vas riješiti problema s grčevima u stomaku i smanjiti nadutost jer je bogat vlaknima koje će riješiti navedeni problem.

Nakon ananasa stiže limunada. Pola limuna u čašu mlake vode trebate piti najmanje jednog dnevno nakon obroka i zatvor će nestati.

Osim limunade, možete ubaciti i svježi sok od narandže jer će sadržaj narandže stimulisati crijeva.

Posljednji, ali ne i manje važan je sok od kruške. Kruška je bogata vitaminima, vlaknima i sorbitolom.

Uz sokove, nemojte zaboraviti pored sebe uvijek imati čašu ili flašu obične vode. Preporuka je piti mlaku vodu koja će podstaknuti probavu.

Možete piti i čajeve, pogotovo one koji imaju blagotvorno djelovanje na probavu poput čaja od mente, komorača, kima, čička, zelenog čaja i čaja od maslačka.

Izvor: nezavisne novine

PROČITAJTE:

Narodni napitak koji uništava heliko bakteriju: Za nedelju dana rješite se bola u želucu! /RECEPT/

Ovi napici dižu energiju i bolje vas razbuđuju od kafe

Imate višak bosiljka: Evo šta sve možete da uradite

Agrosavjet
-
0
Imate višak bosiljka: Evo šta sve možete da uradite

Bosiljak je biljka koju možemo naći u sve više bašti. Njeni aromatični listovi se koriste u ishrani i predstavljaju neizostavan sastojak pesto sosa, obroka s paradajzom i mnogih drugih jela, najčešće mediteranske kuhinje.

Ukus koji posjeduje, međutim, nije jedina stvar koja čini bosiljak specijalnim. On ima antiinflamatorno dejstvo, pun je antioksidanata, i može da se koristi kao analgetik da vam opusti mišiće i umanji bol. Ako preko listova bosiljka polijete vrelu vodu i udahnete nastalu paru možete čak i da smanjite simptome glavobolje.

Bosiljak se koristi u tretmanima protiv akni. Njegova antiseptička svojstva smanjuju inflamaciju i crvenilo kože kada se nanese na nju, ali i kada se konzumira. Ovu biljku možete takođe da iskoristite za jačanje imuniteta tako što ćete od njenih listova napraviti čaj. Bosiljak sadrži bioflavonoid apigenin, koji je poznat po svom pozitivnom uticaju na ljudski organizam.

Višak listova bosiljka uvek možete staviti u koktele, kao što su džin tonik i mohito. On će takođe oplemeniti ukus i bezalkoholnih pića, kao što su ledeni čaj od limuna ili kisela voda. Ljeti je dobra ideja staviti listove bosiljka zajedno s vodom u posudu za pravljenje leda. Poslije kada ožednite, kocke leda možete staviti u običnu vodu i dobiti savršeno ljetno osvježenje, uz sve dodatne zdravstvene beneficije ove namirnice.

Ako baš ne znate šta ćete s viškom bosiljka, a ne biste željeli da ga konzumirate, stavite ga u vašu kupku i uživajte u njegovom mirisu dok se opuštate u kadi.

(Novosti.rs)

PROČITAJTE:

Razlozi koje će vas natjerati da BOSILJAK češće dodajte u jela!

Sjajni načini da iskoristite svježi bosiljak

BOSILJAK je izuzetno ljekovit, evo zašto ga zovu “ELIKSIR ŽIVOTA”

Pelin: Ljekovita svojstva i gajenje

Agrosavjet
-
0
Pelin: Ljekovita svojstva i gajenje

Pelin je jedna od najgorčih aromatičnih biljaka na svijetu. Ranije se vJerovalo da njegova konzumacija podstiče kreativnost, inspiraciju i da pospešuje osećaj za percepciju. Danas se primarno koristi za proizvodnju alkohola, kao dodatak jelima i ima ljekovito dejstvo.

Ljekovita svojstva

Pelin spada u rod jednogodišnjih aromatičnih biljaka, čiji su listovi veoma razgranati i srebrnkasti, a cvjetovi mali, skupljeni, žute boje. Može da dostigne visinu do jednog metra i izuzetno je jakog mirisa i ukusa. Ovom rodu pripada čak 480 vrsta.

PROČITAJTE: Lijek protiv koronavirusa raste u Hercegovini?

Eterično ulje pelina sadrži uglavnom izuzetno gorke supstance, ima veliku ulogu u terapijskom i procesu liječenja. Podstiče lučenje želudačnih žlezda, poboljšava probavu i apsorpciju hranjivih materija. Takođe, pelin čisti organizam od glista, odlično je sredstvo za liječenje problema sa žuči, kao i za čišćenje krvi. Poseduje protivupalno dejstvo, pa deluje kao blagi antidepresiv.

Cvijetni pupoljci pelina mogu da se osuše i samelju, pa kao takvi služe kao dodaci salatama i drugim jelima. Povoljno djeluje na redukciju kilaže, nadutosti, pomaže kod dijabetesa i depresije. Takođe je efikasan u borbi protiv nesanice i korigovanja krvnog pritiska (manje količine pelina povišuju, dok veće količine smanjuju pritisak).

Uslovi za gajenje pelina

Pelin samoniklo raste u uslovima umjerene klime na području Evrope, Azije i Severne Amerike. Raste uz puteve, uglavnom na sunčanim i zapuštenim mjestima, u primorskim područjima, ali se sve češće sadi i uzgaja u baštama, vrtovima i na plantažama.

Za gajenje ove biljke preporučuje se odabir toplih i sunčanih mjesta zaklonjenih od vjetra. Najbolji rezultati postižu se na dobro propusnim zemljištima. Gajenje pelina preporučuje se na istoj površini 4 do 6 godina. Razmnožava se direktnom sjetvom sjemena u rano proleće, na razmak između redova od 40 do 50 cm i razmak unutar redva od 15 do 30 cm, za šta je potrebno 3 do 4 kilograma semena po hektaru.

Sjeme pelina je jako sitno i sije se u proljeće, tako što se postavi u posude sa kompostom. Tek kada sadnice dovoljno ojačaju, prebacuju se na otvoreno polje.

Njega u samom procesu gajenja podrazumeva prihranu, okopavanje i obaveznu zaštitu od bolesti i štetočina. Zbog gorkog ukusa i intenzivnog mirisa uglavnom nema većih problema sa insektima, što olakšava uzgoj ove biljne vrste.

U jesen treba obratiti pažnju na visinu biljke. Preporučuje se skraćivanje na 15 cm od zemlje. Iako nije zahtijevna za gajenje, kada temperatura padne ispod -5°C, pelin je neophodno zaštiti slamom.

Prva berba pelina obavlja se u drugoj vegetacijskog godini, s obzirom na to da u prvoj godini biljka ne cvjeta. Zeleni dijelovi biljke se nakon branja odvoze na sušenje (na temperaturi do 40°C), dok se eterično ulje dobija destilacijom istih dijelova. Za sušenje će najbolji biti oni listovi koji su ubrani tokom ljetnjih mjeseci (tokom jula i avgusta, dok cvijet još u potpunosti ne iscvjeta).

Čisto ulje pelina je jak otrov, iako pravilnim doziranjem ne postoji opasnost od trovanja. Ako se ne vodi računa o konzumaciji i uzme se doza koja je veća od propisane, može doći do štetnosti po nervni i mišićni sistem, čak i do nekih psihičkih poremećaja.

Ne savjetuje se ubacivanje odrezanih dijelova pelina u kompost, upravo zbog njegovih karakteristika koje negativno mogu uticati na osnovnu svrhu takvog načina hranjenja zemljišta. Takođe je djelotvoran i protiv moljaca i muva, kao i za uništavanje glodara.

Izvor: agromedi.rs

Kiseli ribani kupus, ribanac – NAČIN PRIPREME

Agrosavjet
-
0
Kiseli ribani kupus, ribanac – NAČIN PRIPREME

Za ribani kupus i njegovu pripremu uzimaju se zdrave, zrele glavice kasnih sorta kupusa.

Kupus je „zreo“ kada se spoljni listovi počnu odvajati od glavice.

Glavice kupusa je dobro da odstoje nekoliko dana.

Prije rendanja (ribanja) glavice kupusa dobro pregledamo i odstranimo oštećene, požutjele i uvele listove.

Korijen izvadimo iz glavice pa ribamo, na ribež (rende) za kupus.

Kupus ribamo obično u veći sud koji mora biti sasvim čist,a ujedno se kupus i soli.

Na 1kg kupusa uzima se 10 g soli.

Na dno bureta stavljaju se listovi kupusa (strane bureta se takođe oblože listovima).

Riban kupus stavljamo u bure, slažemo u slojevima i dobro pritisnemo (nabijamo ga kako ga slazemo).

Naročito se mora paziti da se kupus dobro pritisne sa strane.

Kada je bure napunjeno, tada ga pokrijemo listovima kupusa, zatim ispranom krpom (treba paziti da krpa nema miris na deterdžent), stavimo daščice, a na daščice teži kamen.

Sok (sok koji je kupus popustio prilikom slaganja, nabijanja) mora biti par centimetara iznad daščica.

Među redove kupusa može se dodati biber, lovor…

Kiseo kupus mora da se drži u hladnoj prostoriji.

Izvor: bosanskikuhar.ba

PROČITAJTE:

Znate li da se kupus može ukiseliti za samo 12 sati? Evo i kako

Stari recept za kiseljenje kupusa: Ovako se neće kvariti

Kako i čime sačuvati masline nakon berbe?

Agrosavjet
-
0
Kako i čime sačuvati masline nakon berbe?

BERBOM ODSTRANJUJEMO PLODOVE SA STABLA, MEĐUTIM, PREKID VEZE SA STABLOM NE ZNAČI KRAJ ŽIVOTA PLODOVA. Određeni fiziološki procesi se nastavljaju i dalje pa je stoga ubrane plodove potrebno u što kraćem vremenu transportovati od maslinika do uljare. Bilo bi zapravo idealno masline preraditi isti dan ili najkasnije unutar 48 sati. Maslinari će se složiti s tvrdnjom da zdrav i kvalitetan plod znači kvalitetan finalni proizvod, odnosno ulje.

Gljive i bakterije

Međutim šta napraviti u onim situacijama kada zbog određenih razloga ne možemo odmah u preradu, kako sačuvati plodove i spriječiti njihovo daljnje propadanje. Neke bolesti i štetočine masline osim što uzrokuju štete u samoj proizvodnji mogu sa svojim razvojem nastaviti i nakon berbe i tako dokrajčiti ono što je već prethodno započeto u polju. Aktivnost mikroorganizama je posebno izražena u onim plodovima koji su prethodno mehanički oštećeni npr. tokom berbe ili zbog prisutnosti štetnika.

U najznačajnije mikroorganizme ubrajamo vrste iz rodova Aspergilus, Alternaria, Cladosporium, Fusarium, Penicilium Rhizophus itd.

Većina ovih gljiva izlučuju mikotoksine. Mikotoksini mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ili čak izazvati i smrt ljudi koji konzumiraju maslinovo ulje, konzervirane masline kao i ostale prerađevine.

Osim prethodno navedenih gljiva, u oštećenim plodovima može doći do pojačane aktivnosti i nekih bakterija kao npr. vrsta iz rodova Clostridium, Pseudomonas,  Enterobacter, ali i mnogih drugih.

Posljedica dugog i neadekvatnog skladištenja plodova masline je pojava truleži. U onim slučajevima kada iz bilo kojeg razloga nismo u mogućnosti odmah preraditi masline ili se berba jako odužila, plodove svakako treba skladištiti.

Često u svakodnevnim razgovorima i međusobnim raspravama maslinari suprotstavljaju svoja mišljenja i stavove kako i na koji način skladištiti ubrane plodove.

Bez obzira na sve preporuke o skladištenju plodova, dio proizvođača i dalje čuva plodove u vodi ili moru.

Istraživanja su pokazala da čuvanje plodova u običnoj vodi potiče stvaranje mikotoksina citrina.

Smanjivanje populacije mikroorganizama koji uzrokuju truljenje i stvaraju mikotoksine se može provoditi upotrebom mikrovalova i temperaturnih tretmana.

Pregled i sortiranje

Gdje god je to moguće bilo bi poželjno obaviti pregled plodova i sortiranje. Dakle, izdvojiti sve uništene, djelomično oštećene, nagnječene i trule plodove jer tim postupkom smanjujemo širenje zaraze. Važnu  ulogu u širenju i pojačanoj aktivnosti prethodno navedenih mikroorganizama ima maslinova muha.

Plodovi koje je oštetila larva muve imaju smanjenu mogućnost čuvanja. Prema tome, mogli bismo zaključiti da kvalitetna zaštita od muhe reducira razvoj ovih gljiva.

Bolest koja također napada plod, a može se razviti na lišću i grančicama, je antraknoza ili sušenje plodova.

Ovu bolest uzrokuju gljive iz roda Colletotrichum.

Do infekcije dolazi za vrijeme sazrijevanja plodova. Bitno je naglasiti da se osjetljivost plodova na antraknozu povećava stupnjem zrelosti plodova. Do pojave prvih simptoma uglavnom dolazi u jesenskom periodu kada plodovi počinju mijenjati boju. Početni simptomi su okrugle smeđe tačkice, a zatim trulež dijela ploda ili čitavog ploda.

Konačno, plod se osuši, smežura i mumificira. Dio zaraženih plodova, tzv. mumije, otpadne, a dio ostane na stablu. Mumije, posebno one koje ostanu u krošnji, predstavljaju izvor infekcije u idućoj vegetaciji.

Na žalost prilikom berbe dio plodova završi i u preradi. Ulje dobiveno preradom zaraženih plodova je mutno, često crvenkastih nijansi, te ima povećani sadržaj slobodnih masnih kiselina i peroksidnog broja, a smanjenu oksidativnu stabilnost, odnosno općenito je loših organoleptičkih svojstava.

Od naših domaćih  kultivara osjetljiva je oblica, a od introduciranih frantoio i gordales, dok leccino pokazuje relativnu otpornost. Neki autori navode mogućnost suzbijanja uzročnika antraknoze tretmanima vodom zagrijanom na 55˚C u trajanju od 5 min.

Limunska kiselina

Treba svakako imati na umu da visoke temperature u procesu prerade nisu bezazlene. Naime, temperaturne vrijednosti iznad 27 ˚C smanjuju kvalitetu ulja, a posebno utječu na fenolne spojeve. Istraživanja egipatskih znanstvenika spominju korištenje tzv. alternativnih fungicida, kao npr. askorbinsku i benzojevu kiselinu te kalijev sorbat.

Najlošiji rezultat u tretiranju pokazala je limunska kiselina. Borba protiv organizama koji naseljavaju plodove je kompleksna i uključuje upotrebu brojnih metoda, od odabira površina za uzgoj i sadnje otpornih ili tolerantnih kultivara, preko agrotehničkih mjera pa sve do kemijske zaštite.

Visoku učinkovitost su pokazala sredstva na osnovi bakra. Zaključno, mikroorganizmi koji naseljavaju plodove masline najčešće su posljedica nedovoljne zaštite od nekih vrsta štetnika, npr. maslinove muha, neadekvatne berbe (berba vibratorima i tresačima i tzv. berba s poda) i loših higijenskih uslova kod transporta, skladištenja i prerade.

Izvor: Maslinar – Saradnik Maslinara Kristijan Franin

PROČITAJTE: 

Deset dobrih razloga da jedete masline

GLJIVICE NA NOKTIMA: NEOČEKIVANO PRIRODNO REŠENJE

1...641642643...1.010Stranica 642 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia