Naslovnica Blog Stranica 638

Proso idealna alternativa pšenici – Ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza

Agrosavjet
-
0
Proso idealna alternativa pšenici – Ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza

Kilogram prosa u prodavnicama zdrave hrane košta 170 dinara (oko 2,8 KM). Prosječan rod prosa po hektaru kreće se od dvije do četiri tone. Mada se proso sije u proljeće a žanje krajem avgusta, već sada vrijedi razmišljati o tome šta bi se moglo sijati dogodine kao zamjena za tradicionalne ratarske kulture, zbog čestih sušnih perioda, velikih vrućina i radi bolje zarade.

Agroekonomisti kažu da je proso idealna alternativa pšenici. Prednost u proizvodnji prosa ogleda se prvenstveno u stabilnim prinosima u sušnim uslovima, ali i tome što su ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza ili sirka.

Proso je bezglutensko žito, izutetne hranljive vrijednosti. Koristi se u ljudskoj ishrani, ali i kao stočna hrana, u proizvodnji alkohola. Od brašna prosa se mogu mijesiti hljeb, peciva, tjestenine, praviti kaše. Brašno od prosa već sad se dodaje pšeničnom brašnu pri pravljenju hljeba i peciva i tako se dobijaju proizvodi poboljšane hranljive vrijednosti. Osim što ne sadrži gluten, proso posjeduje i antifungicidno i antikancerogeno dejstvo.

PROSO – Žitarica broj jedan!

Dr Vera Popović sa Odjeljenja za alternativne biljne kulture i organsku proizvodnju pri Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu kaže da proso, zbog odličnog tehnološkog kvaliteta, zaslužuje veće površine na vojvođanskim njivama, jer se sada sije na svega 150 hektara.

– Proso predstavlja važnu sirovinu za osobe alergične na gluten i oboljele od celijakije, kojih je u svijetu više od tri miliona. U svijetu je pod prosom 2018. godine bilo 33,6 miliona hektara, a površine pod tom kulturom iz godine u godinu se povećavaju. Najviše se sije u Kini, Indiji, Nigeriji, a u našem okruženju siju ga Mađari, Slovaci i Rumuni – ističe dr Vera Popović.

Prema njenim riječima, prosu najviše odgovara umjerena klima.

– Kao jara kultura, proso se sije u aprilu i maju. Pošto ima dobro razvijen korenov sistem, tolerantan je prema sušnim uslovima. Dobro podnosi visoke temperature i zahtjeva manje vlage, a potreba za vodom najveća je u periodu od vlatanja do metličenja. Zbog sporog početnog rasta, proso zahtjeva čista zemljišta. Kao predusjev prosu pogodne su višegodišnje i jednogodišnje mahunarke i okopavine. Proso je dobar predusjev za mnoge kulture jer zemljište oslobađa korova.

Bez obzira na to što u Srbiji nije tradicionalna poljoprivredna kultura i što se malo sije, sjeme prosa može se kupiti na tom tržištu, kaže dr Popović. Po njenim riječima, za sjemenski usjev kilogram sjemena košta 280 dinara (oko 4,6 KM), a merkantilnog oko 50 (oko 0,8 KM).

Proso zdrava hrana

Zrno prosa sadrži 12,5% proteina, 3,5% ulja, 3,1% pepela, 5,5% celuloze, 64% skroba, a sadrži i značajne količine gvožđa, kalcijuma, vitamina Be kompleksa. I ta hranljiva svojstva prosa mogu biti razlog zašto bi ga trebalo sijati više, pogotovo što i kod nas i u svijetu raste interesovanje za zdravu ishranu.

Izvor: dnevnik

PROČITAJTE:

PROSO – Žitarica broj jedan!

Ječam – Snižava nivo šećera i pomaže u održavanju tjelesne težine

Heljda – Savjeti za uspiješnu proizvodnju i dobar prinos

Kako da KOKE nose JAJA i TOKOM ZIME

Agrosavjet
-
0
Kako da KOKE nose JAJA i TOKOM ZIME

Zbog hladnih i sve kraćih zimskih dana, koke nosilje sve češće zaobilaze gnijezda. Snesenih jaja je sve manje. Kada temperatura padne ispod nule, kokin jajovodni sistem to odmah registruje i koči proizvodni proces nošenja jaja. Optimalna temperatura u objektu za nosilje je od 10°C do 20°C, a smatra se da je idealna od 13°C do 16°C. Međutim, praksa je pokazala da koke najkrupnija jaja nose na temperaturi od 10 stepeni.

Više jaja uz vještačko osvjetljenje

Po savjetu stručnjaka, dužina svjetlosnog dana ne bi trebala biti kraća od 15 sati, a intenzitet svjetla tri vata po kvadratnom metru kokošinjca. Najbolje je da se svjetlost reguliše prema prirodnom osvjetljenju, odnosno da se sukcesivno produžava u popodnevnim i večernjim satima. To znači – ako kasnije sviće, sijalice svijetle do kasnije u noć. Pale se prvim sumrakom da bi se izbjegla dremljivost kokošaka. Produžavanje svjetlosnog dana se ne smije naglo smanjivati, jer su koke vrlo osjetljive na takve oscilacije.

Pri podnom uzgoju nosilja obavezna prostirka

Ako se nosilje uzgajaju van kaveza, na podu farmskih objekata treba ubaciti prostirku, obično sjeckanu slamu ili drvenu piljevinu, a najbolje drvene „šuške“. Uloga prostirke je da upija vlagu iz izmeta i stvara toplinsku izolaciju od hladnog poda. Međutim, problemi s prostirkom nastaju u objektima koji se ne zagrijavaju. Zbog niskih vanjskih temperatura povećava se postotak vlage u zraku i prostirka se sporije suši, a u njoj ima bakterija i gljivica koje napadaju koke i oštećuju njihov organizam, što se negativno odražava na produktivnost nošenja jaja. Zato na mjestima gdje je prostirka vlažna, obično u blizini pojilica, mokru prostirku redovno treba zamjenjivati suvom.

Proteinska hrana po volji

Nosilje se hrane koncentratom po volji, koji treba sadržavati 16-17 posto sirovih proteina, 3-4 posto kalcija i 0,7 posto fosfora. Pri podnom sistemu uzgoja potrebno je 13 centimetara dužine hranidbenog prostora po kokoški, a u kaveznom sistemu 10 centimetara dužine hranilice.

Opadanjem nosivosti smanjuje se uzimanje hrane, pa i snesena jaja budu sitnija. Pokazalo se da se kvalitetnom hranidbom u određenoj mjeri može uticati na povećanje jajne mase (veličine) i da nju posebno potiču masne tvari u hrani i određene masne kiseline.

Večernji obrok za čvrstu ljusku

Pravilnom zimskom ishranom koka nosilja može se uticati i na kvalitetu ljuske i na kvalitetu unutrašnje mase jajeta. Mineralna ishrana i dodavanje vitamina D poboljšaće kvalitetu, odnosno čvrstinu ljuske jajeta. Preporučuje se i obilnija ishrana u večernjim satima, da bi koke u vrijeme formiranja ljuske jajeta imale dovoljno mineralnih tvari na raspolaganju.

Proizvođači konzumnih jaja moraju ispoštivati hranidbene preporuke kako bi kokoši snijele kvalitetna jaja, a to znači maksimalno povećati broj Hogovih jedinica* i krvave i mesne mrlje svesti na minimum. Kvalitetno jaje ima malu zračnu komoru (manju od 2 mm) i relativno veliki broj Hogovih jedinica (više od 75). Mali broj Hogovih jedinica i vodenasti bjelanjak mogu biti posljedica neredovnog sakupljanja jaja. Krvave i mesne mrlje mogu nastati zbog stresa koka ili mikotoksina, odnosno plijesni u hrani.

*Hogovim jedinicama (NJ) izražava se visina gustog bjelanjka, korigirana masom jajeta.

Izvor: agroklub.com

PROČITAJTE:

Kako da vaše koke snesu jaja sa JARKO NARANDŽASTIM žumancem?

Kako da znate da je jaje od bolesne kokoške: 3 stvari to otkrivaju!

Evo kako da sami napravite DOMAĆI KONCENTRAT za živinu

Sušenja korijena kod maline – Korisni savjeti za podizanje zasada maline

Agrosavjet
-
0
Sušenja korijena kod maline – Korisni savjeti za podizanje zasada maline

Malinu vrebaju mnoge bolesti malina i sušenje korijena je jedna od njih. Malina, naše crveno zlato, je prošle godine ojadila mnoge proizvođače. Niska otkupna cijena, bolesti malina i lošiji kvalitet ploda su natjerale mnoge da iskrče malinjake u Srbiji. Za one koji se nisu razočarali, imaju ideju kako preraditi plod maline i potom plasirati na tržište, će mnogo vredeti savjeti diplomiranog ing. za agroekonomiju, Živka Stefanovića.

Preventivne mjere protiv sušenja korijena maline – Postoje osnovni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izbora mjesta za podizanje zasada. To uključuje:

  • ocjenu parcele,
  • analizu predkulture,
  • tipa zemljišta i njegove plodnosti,
  • potrebu obezbjeđenja odvodnjavanja,
  • vjetrozaštitnih pojaseva,
  • analizu osunčanosti,
  • blizinu izvora vode i
  • povezanost sa komunikacijama.

Pod ocjenom parcele podrazumjeva se težnja da lokacija za zasnivanje zasada treba da bude dobro osunčana. U tom smislu, dakle potrebno je izbjegavati zasjenjena mjesta. Idealno, uzgajivači bi trebali izabrati zemljišta koja su dobro drenirana, prirodno plodna, bogata organskom materijom (2-4 %), sa Ph 6-7. Za malinu su izrazito povoljne pjeskovite ilovače ili samo ilovače, kao i dobro drenirana glinovita zemljišta.

Odvodnjavanje, odnosno drenaža, je takođe važan faktor prilikom izbora lokacije, iz razloga što korijen maline dostiže dubinu i do 1 m. Parcele koje imaju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivo podzemne vode ne bi trebao biti viši od 1 m, s obzirom na to da je korijen maline izuzetno osjetljiv na nedostatak kiseonika u zemljištu. Takođe, mnogi kultivari maline su podložni prema gljivicama koje inficiraju korijen, a koje dominiraju u slabo dreniranim zemljištima. Kada izumre korijen, biljka zakržlja, što je izuzetno izraženo tokom ljetnjih vrućina i nedostatka vlage u zemljištu.

Postoji jednostavan praktični test kojim se može ustanoviti da li je zadovoljavajuća drenaža – vodopropusnost u određenom sadnom mjestu. Iskopa se rupa dubine oko 75 cm i širine 15 cm na mjestu gdje se planira zasnovati zasad, i to u periodu ranog proljeća ili kasne jeseni, kada je zemljište zasićeno vlagom, ali nije smrznuto. Nakon toga, rupa se puni sa oko 20 litara vode, te se vrši provjera nivoa iste nakon jednog sata. Ukoliko se voda zadržala na dnu rupe takvo zemljište može biti suviše vlažno za uzgoj maline.

Sušenje korijena maline

Malina bi trebala biti posađena na blagim padinama, gde ne postoji opasnost od zadržavanja suvišnih količina vode. Takođe, i adekvatna vazdušna drenaža između biljaka veoma je važna za uspješan uzgoj maline. Kretanje vazduha smanjuje vlažnost oko biljke i spriječava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Vazdušna drenaža, takođe, smanjuje opasnost od proljećnih mrazeva.

Ukoliko se zasad podiže na nagnutim terenima, i na većim nadmorskim visinama treba znati da će se hladan vazduh kretati niz padinu prema najnižoj tački, s obzirom na to da je isti lakši, što u krajnjem smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. S druge strane, u nekim slučajevima, zasadi maline trebali bi biti zaštićeni i od jakih vjetrova, budući da isti mogu uslovljavati značajna mehanička oštećenja na plemenitim kulturama.

Odabir ekspozicije iako ne kritični faktor, takođe je važan, te bi isti trebao biti razmotren pri podizanja zasada maline. Južne ekspozicije mogle bi biti korišćene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunčanih dana tokom zime. Tako na primjer, nekoliko toplijih dana tokom januara – februara mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka, tako da bi sljedeći hladni talas u ovom periodu uslovio evidentne štete. Takođe, novi zasadi bi trebali biti podizani što udaljenije od divljih populacija maline. Naime, divlji zasadi ovih vrsta voćaka u krugu od 300 m moraju biti eliminisani, jer predstavljaju izvor širenja bolesti u novopodignutim zasadima. Zasade maline NE BI TREBALO SADITI na parcelama gdje su kao predkulture gajene:

  • jagoda,
  • paradajz,
  • krompir,
  • patlidžan,
  • paprika, ili
  • pak stariji zasadi maline

Takvi zasadi, sve vrste, su podložne oboljenju izazvanom gljivicom Verticillium venuti, a ista može preživiti u zemljištu godinama, te negativno uticati na novopodignute zasade maline. Leguminoze su generalno, dobre predkulture za nove zasade maline.

Živko Stefanović, dipl. ing za agroekonomiju

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Zaštita maline poslije završene berbe za veći prinos sljedeće godine

Organska proizvodnja sorte maline Vilamet

Kako se boriti protiv pjegavosti izdanaka maline i kupine

Znate li da je štetno prevrtati tlo – orati, štihati? Evo zbog čega

Agrosavjet
-
0
Znate li da je štetno prevrtati tlo – orati, štihati? Evo zbog čega

U ovom članku pokašaćemo objasniti svu štetnost ove ljudske, nesvjesne i nepotrebne djelatnosti,  koja je dovela do alarmantnih posljedica, sve većeg zagađenja okoliša i osiromašenju tla, koji je posljedica kako agrohemijskih preparata koji nanose štetu zemlji i okolini, sve veće mehanizacije koja uništava i zbija tlo, a najveća među njima je šteta koju ne znajući nanosimo tlu, upravo preokretanje (oranje) tla.

Današnji, alarmantni podaci koji govore da je oko 94% svjetskih, poljoprivrednih površina osiromašeno, te da je narušena prirodna ravnoteža što dovodi do pojavljivanja invazivnih štetnih vrsta i bolesti bilja, trebala bi nam biti opomena da razmislimo kakvu budućnost ostavljamo našoj djeci, te se zapitamo da li je uopše imaju.

Kako bi shvatili što se događa u tlu i kako ono funkcionira objasnićemo vam kroz slikoviti prikaz kako bi sami mogli donijeti zaključke te promjeniti uvjerenja koja se prenose sa generacije na generaciju, a štetna su kako za prirodu tako i za sve nas.

Tlo je živo

Svi smo već čuli da je tlo živo, ali nikako da shvatimo da svojim miješanjem i nepotrebnim radnjama, naravno iz neznanja narušavamo prirodnu biološku ravnotežu koja se stvara godinama.

Ako zamislimo da je samo jedan mali komadić zemlje dovoljan da ga usporedimo sa nekim većim carstvom u kojem međusobno sarađuju milioni biljaka, životinja i mikroorganizama koji su godinama gradili ceste, puteve i kanale (kojima prolaze zmije, krtice, gliste…), za dovodnju i odvodnju hranjivih tvari i vode, te da je u tom međuodnosu uspostavljena ravnoteža u smislu razmjene potrebnih dobara od kojih svi nešto davaju pa na račun toga i primaju, znači sve savršeno funkcionira i svi su zadovoljni. Kao rezultat te saradnje nastaje plodno tlo, potpuni sklad i sve je baš onako kako i treba biti.

I uzmimo sada da se umiješa čovjek koji niti razumije, niti vidi sav taj živi svijet koji živi u potpunoj ravnoteži i počne iz svoga neznanja (straha), razarati njihovo carstvo, misleći kako će mu to donijeti još više koristi (tipično razmišljanje današnjeg potrošačkog drušva).

I šta se događa?

Čovjek prevrćući tlo narušava tu godinama stvaranu ravnotežu, uništavajući sve te puteve, mreže, hife, i sav živi svijet u njemu, ni ne znajući koje su posljedice te njegove nesvjesne djelatnosti.

Na taj način smanjuje plodnost tla, jer prevrčući zemlju on uništava rizosferu (gornji i najplodiji dio tla prepun brojnih mikroorganizama koji žive u simbiozi sa biljkama), iznoseći doljne slojeve na svjetlo dana (bakterije koje žive u anaerobnim uslovima – bez vazduha, a gornje koji su zaslužni za rast bilja, dakle prepuni bakterija koje žive zahvaljujući aerobnim uslovima, baca u dubinu te one na taj način umiru.

Svi ti uništeni mikroorganizmi koji žive u rizosferi, a pozitivno utiču na rast biljke, uključujući i fiksatore azota, endomikorizne i ektomikorizne gljive stradaju, a kao rezultat toga uništava se struktura tla, smanjuje se taj plodni sloj, humus, koji je i najvažniji za zdravlje tla i rast biljnog svijeta.

Cilj organskog vrtlarenja je nedjelovanje, jer je zemlja organski isprepletena zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama.

Priroda je cjelina, a čovjek da bi bio dio cjeline trebao bi biti sluga koji se ne miješa u već savršenu inteligenciju majke zemlje.

Znajući da samo u jednoj šačici zemlje žive milioni oku nevidljivih bakterija koje vežu azot, kao i milioni drugih mikroba, a svi zajedno dio su lanca ishrane koji dostavljaju potrebne mineralne tvari biljkama i brinu se o njenom zdravlju, kao i o zdravlju tla, važno je da shvatimo da nemamo to pravo i dalje uništavati prirodu, jer sada znamo koju štetu smo joj nanosili, pa je krajnje vrijeme da prestanemo.

Kako bi to još bolje shvatili potrebno je objasniti kako se biljke hrane

Drveće, biljke, cvijeće, znači sve što čovjek posadi, u procesu fotosinteze sve te posađene biljne kulture u svome lišću proizvode ugljikohidrate te se oni šalju u ostale dijelove biljke. Ovisno o biljci, ali oko 20 – 80 % tih ugljikohidrata odlazi u korijenje koje se hrani s tim ugljikohidratima, s tim da oko 50 % tih ugljikohidrata korijenje izlučuje u svoju okolinu u kojoj žive mikrobi, bakterije, gljivice, mikorizne gljivice,  te se i oni na taj način hrane. To je savršena simbioza u području korijena biljke i mikroba koji se tu nalaze.

Dalje, veći mikrobi (amebe, bičari…) hrane se tim bakterijama koje se hrane ugljikohidratima te oni postaju bogat izvor minerala, najviše azota, pa se svi viškovi dalje izlučuju u zemlju, tačno kod korijena biljke. Na taj način biljka dobija sva njoj dostupna hraniva (azot, fosfor, kalijum, magnezijum, barijum….)

Iz svega navedenoga možemo zaključiti kako je ovo savršeni i povezani sistem o kojemu se trebamo brinuti tako što ćemo posaditi biljke, malčirati i hraniti tlo, zelenom gnojidbom, vrtnim kompostom, povremeno prorahliti zbijeno tlo bio vilama,  primjenjivati mješovitu sadnju i pridržavati se plodoreda, a sve ostalo uraditi će priroda.

Izvor: organskocarstvo.blogspot.com

PROČITAJTE:

Ilovača tlo – Idealno za poljoprivrednu proizvodnju!

Kiselost zemljišta – Određivanje i dodavanje količine kreča!

Testiranje tipa zemljišta u kućnim uslovima!

Šaka oraha na dan protiv bolesti srca i anemije

Agrosavjet
-
0
Šaka oraha na dan protiv bolesti srca i anemije

Osim što su ukusni, što svi znamo, orasi su i veoma korisni za srce. Samo šaka oraha dnevno obezbjeđuje nam proteine, biljna vlakna, omega-3 masne kiseline i antioksidante. Uvrstite li ovu namirnicu na dnevni meni, pozdravite se sa stresom i upalama.

Ta količina oraha (što odgovara četvrtini šolje) može biti važan izvor proteina za vegeterijance, jer ih sadrži osam grama. Ista količina sadrži i četiri grama biljnih vlakana, kao i šolja jagoda ili jedna manja banana, na primjer.

Najnovija istraživanja pokazala su da su orasi jedan od najboljih izvora antioksidanata, moćnih boraca protiv tumora i drugih bolesti. Takođe, orasi imaju i visok sadržaj omega-3 polinezasićenih masnih kiselina, takozvanih dobrih masnoća koje štite srce.

Orasi za srce

Šaka oraha obezbjeđuje pet grama omega-3 masnih kiselina koje snižavaju kolesterol, uzročnik mnogih kardiovaskularnih problema (ateroskleroza, infarkt, šlog, povišen krvni pritisak…). Najnovije istraživanje potvrdilo je da ćete se zaštititi od srčanih bolesti ako pojedete jednu šaku oraha dnevno.

Znanstvenici su tаkоđеr otkrili dа svakodnevnim konzumiranjem oraha možete pobijediti kardiovaskularne bоlеsti, a vidljivo je i veliko poboljšanje u razini kolesterola i elastičnosti krvnih žila. Nakon samo 4 sаtа, orahovo ulје poboljšat će protok krvi u vašem tijelu.

Orasi sadrže arginin, esencijalni aminokiselinu koja smanjuje visoki tlak. Ova omiljena grickalica sadrži četiri do 15 puta više vitamina E nego drugi orašasti plodovi, a osim što štiti srce i krvne žile, ovaj je vitamin jednako dobar za plodnost.

Naime, svi orašasti plodovi su zdravi jer imaju odlične nutritivne vrijednosti, bogati su nezasićenim masnim kiselinama, mineralima i vitaminima, ali su orasi još zdraviji od, primjerice, badema, lješnjaka ili pistacija.

Treba stoga imati da umu da redovna konzumacija orašastih plodova u umjerenim količinama smanjuje rizik od bolesti srca, nekih oblika raka, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema.

Med i orasi kao lijek

Med i orasi za anemiju – Ukoliko patite od anemije pripremite sebi smjesu od 0,5kg livadskog meda, 0,5kg mljevenih oraha i jednog limuna. Sve sastojke dobro izmiješate, dobivenu smjesu uzimajte svaka tri do četiri sata kao lijek.

Med i orasi za potenciju, plodnost – Naime, ova kombinacija koristi se od davnina kako bi povećali seksualnu želju i plodnost. Razlog zašto je ovaj prirodni lijek toliko popularan je sljedeći: pojačava proizvodnju estrogena i testosterona. To znači kako muškarci tako i žene trebaju konzumirati ukoliko pate od neplodnosti ili slabog libida.

Uz to poboljšavaju i kvalitet odnosa jer ubrzavaju cirkulaciju krvi, obezbeđuju više energije i bolju izdržljivost. Ako pokušavate imati djecu onda obavezno probajte ovaj miks, jer će cink obezbjediti jaču proizvodnju sperme. Za plodnost su provjere narodni lijek.

Orasi za štitnjaču

Orasi za zdravu štitnjaču – U jednakom omjeru pomiješate mljevene zelene orahe (veličine lješnjaka), s medom. Ostavite na tamnome mjestu 30 dana. Uzimajte jednu čajnu žličicu na dan protiv hipotireoze.

Izvor: narodnilijek.com

PROČITAJTE:

Jefitinija, a ukusna zamjena za orah

Zašto ne treba saditi orah pored kuće

List mladog oraha i nezreli plod, zdraviji su od zrelog!

KOKOSOVO UJE POBOLJŠAVA MENTALNE SPOSOBNOST I PAMĆENJE

Agrosavjet
-
0
KOKOSOVO UJE POBOLJŠAVA MENTALNE SPOSOBNOST I PAMĆENJE

Trigliceridi srednjeg lanca (TSL) primarna su vrsta masnoće koja se nalazi unutar kokosovog ulja, poboljšavaju spoznajne sposobnosti u starijih odraslih osoba koje pate od poremećaja pamćenja kod Alzheimerove bolesti. Poboljšanje je zabilježeno već nakon samo jedne doze od 40 ml!!

Revolucionarno istraživanje iz 2004.g. objavljeno u časopisu Neurobiologija starenja otkrilo je da uzimanje triglicerida srednje lanca (TSL), primarnog tipa masnoće koja se nalazi u kokosovom ulju, gotovo odmah poboljšva mentalne funkcije u starijih odraslih osoba s poremećajima pamćenja.

U istraživanju je sudjelovalo 20 ispitanika s Alzheimerovom bolesti ili blagim poremećajem mentalne funkcije, koji su u različite dane uzimali  emulgirni TSL ili placebo. Istraživači su u krvnoj plazmi zapazili značajan porast razine ketona beta-hydroxylutyrata (beta-OHB) nakon samo 90 minuta tretmana, a zavisno o apolipoproteinskom E genotipu osobe, razina beta-hydroxylutyrata (beta-OHB) bi ili nastavila rasti ili bi ostala nepromijenjena kod drugog vađenja krvi ( 120 min nakon tretmana). Kognitivno testiranje je pokazalo da je ovaj kratki tretman dao bolji rezultat na ljestvici za procjenu Alzheimerove bolesti u 4 subjekata u skupini.

Štaviše, „u skupini koja je dobijala kokosovo ulje došlo je do poboljšanja pamćenja kod svih subjekata u odnosu na skupinu koja je dobivala placebo.( P = 0,02 ). “ [I ]

Pojedinosti postupka studije:

Istraživanje je provedeno s dvostruko nasumičnim placebo kontroliranim modelom s dvije studijske posjete. Pri svakoj posjeti su subjekti primili (690 kalorija ), nasumičnim izborom: emulgirano kokosovo uje ili emulgirane dugolančane trigliceride kao placebo. Za poboljšanje ukusa korišteno je slatko vrhnje. Kokosovo ulje ( 40 mL) je pomiješano s 152 ml vrhnja kako bi se stvorio emulgirani testni uzorak. Placebo skupina je doijala 232 ml samog slatkog vrhnja.

Ispitanici nisu jeli nakon 20:00 sati prethodnog dana. Ujutro im je vađena krv da bi se utvrdila visina Beta-OHB i visina APOE genotipa (samo u prvoj posjeti).

Nakon toga su konzumirali emulgirano ulje ili placebo i odmarali 90 min nakon čega im je izvađena krv i proveden tridesetminutni kognitivni test. Nakon testa opet im je izvađena krv.

DJELOVANJE TRIGLICERIDA SREDNJEG LANCA (TSL)

Kako je moguće da samo jedna doza TSL (40 ml 2,7 jušnih žlica) gotovo odmah uzrokuje poboljšanje mentalne performanse kod onih koji pate od slabljenja mentalnih funkcija u ozbiljnoj bolesti poput Alzheimerove? Objašnjenje se nalazi u jedinstvenim metaboličkim potrebama mozga i konfiguraciji samih TSL. Primarni izvor hrane za stanice mozga je glukoza. Kada u mozgu nastane inzulinska rezistencija i suboptimalni metabolizam ugroženi su i struktura i funkcija mozga. Ketonska tijela osiguravaju prijeko potreban alternativni izvor energije za stanice mozga koje ne mogu dovoljno dobro koristiti glukozu kao izvor energije. Stoga povišenje razine ketoskih tijela rezultira gotovo trenutačnim poboljšanjem mentalnih funkcija.

TSL nisu kao i većina masti koje konzumiramo. Na primjer, zbog njihove manje veličine ne tvore micele i nisu pohranjeni u masnom tkivu. Do 97% masti iz hrane sastavljene su od dugih lanaca triglicerida (TDL), koji imaju 14 i 18 atoma ugljika, [ii] TSL imaju kraće duljine lanca od 5 do 12 ugljika, čineći ih lakšim za apsorbiranje i korištenje. Kada se TSL uzmu u dovoljno velikim količinama to dovodi do povišenja razine ketonskih tijela u krvi. [III]

Smatramo da je kokosovo ulje kao hrana najbolji izvor triglicerida srednjeg lanca (TSL) jer sadrži približno 2/3 TSL po volumenu. Kokosovo ulje također ima širok spektar drugih zdravstvenih pogodnosti.

Ako ste zdravi i nemate nikakvih problema ipak pokušajte uključiti kokosovo ulje u svoju prehranu na način da zamijeni manje zdrave masti. Na primjer, zamijenite biljno ulje koje koristite za prženje jaja ili pečenje sa kokosovim uljem.

Uključite ga u prehranu tako da vam njegova konzumacija predstavlja užitak i na taj način osigurajte dobro zdravlje u budućnosti. Onima koji žele isprobati kokosovo ulje opisanom metodom savjetujemo da postepeno povećavaju količinu do 40 ml.
40 ml kokosovog ulja jednako je količini od 2,7 supenih kašika.
Možete ga uzimati samo ili ga pomješati s vrhnjem.

Izvor: sangreen.eu

PROČITAJTE:

Čestoslavica – Veronika jača pamćenje, otklanja vrtoglavicu, a zovu je lijek svijeta

Ginko biloba poboljšava pamćenje i ostale moždane aktivnosti

Ako imate problema sa pamćenjem UDIŠITE SVAKI DAN 5 MINUTA MIRIS OVE BILJKE

Saznajte kako da uklonite neprijatan miris od crnog i bijelog luka

Agrosavjet
-
0
Saznajte kako da uklonite neprijatan miris od crnog i bijelog luka

Bijeli luk i crveni luk daju neobičan ukus jelima, nevjerovatnu aromu, a pored toga imaju i niz zadivljujućih zdravstvenih bonusa. Ali nažalost, obe vrste povrća mogu da utiču na veoma loš zadah, poznat još i kao halitoza, i to posebno ako se konzumiraju u svježem obliku.

Zašto se pojavljuje taj miris?

Razlog – hemikalije koje sadrže sumpor, s kojima se ne mogu izboriti ni žvakaća guma od mente, ni četkica za zube. Među njima je na primjer alicin, koji se oslobađa kada je beli luk izložen vazduhu i kada se zgnječi. Ili alil metil sulfid koji se pojavljuje prilikom sjeckanja luka i bijelog luka, a nakon konzumacije ulazi u krvotok i izlučuje se kroz pluća i pore.

Takođe – cistein sulfoksid je odgovoran za neprijatan zadah. Uprkos tome, jak i ne toliko prijatan miris nije razlog da odbacimo sve koristi koje crni i beli luk mogu imati za zdravlje našeg organizma – posebno ako znamo kako da se izborimo s tim.

Voda ili svježe mlijeko

Jedna ili dvije čaše vode su savršen način da uklonite miris crnog i bijelog luka sa svog jezika. Ovo stimuliše proizvodnju sline koja će pak sa svoje strane pomoći da se rješite bakterija u ustima koje pričinjavaju loš zadah.

Druga mogućnost je čaša svježeg mlijeka. Naučnici tvrde da mlijeko i mliječni proizvodi imaju sposobnost da smanje koncentraciju sumpornog jedinjenja koje se nalazi u ustima, a masni mliječni proizvodi ga čine mnogo boljim od onih sa niskim sadržajem masti.

Potpuno čišćenje usne duplje i zuba

Bakterije koje doprinose lošem zadahu se obično nalaze u zubnom plaku i ispod linije desni. Tako da pranje zuba odmah nakon obroka – ali naravno da smo sigurni da četkica može da dopre do najudaljenijih uglova, definitivno neće biti suvišno. Osim toga, bakterije koje su se nagomilale na jeziku mogu da postanu razlog neprijatnog zadaha. U tom slučaju stomatolozi preporučuju da se koristi četkica sa posebnim strugačem za jezik. Da biste u potpunosti završili proces čišćenja, koristite i končiće za zube.

Isperite usta rastvorima

Rastvor za usta sa jakom aromom – od peperminta ili hrastove kore može sakriti miris bijelog luka prilikom disanja. Imajte u vidu da neka proučavanja pokazuju posebnu efikasnost korišćenja rastvora za ispiranje, koji sadrži hlor-dioksid, što se tiče uklanjanja plakova, baketrija i čestica hrane.

Voće, povrće i ljekovite biljke

Korišćenje hrane koja je bogata vodom odmah nakon obroka je savršen način da uklonimo dosadan miris luka ili bijelog luka. Čak i da se ne oslobodite neprijatnog mirisa, makar ćete ga sakriti. Najbolje od svega u ovom slučaju je svježe povrće i voće.

Peršun uklanja miris luka i bijelog luka

U jednom od istraživanja se pokazalo da konzumiranje zelene jabuke ili nekoliko listova zelene salate nakon obroka, u kom je bilo bijelog luka ili luka, značajno smanjuje miris u ustima.

Narodna mudrost nam često savjetuje da isječemo bijeli luk sa gomilom peršuna – i ima logike u tome. Jaka aroma peršuna (korijandera ili nane) ima sposobnost da ubije sve, čisti nepce, gde mogu da se sakriju bakterije koji prouzrokuju halitozu.

Jabukovo sirće ili zeleni čaj

Postoje podaci o tome da jedna supena kašika jabukovog sirćeta, rastvorenog u čaši tople vode, popijena nakon obroka takođe može da se izbori sa neprijatnim zadahom. Prije nego što isprobate ovu metodu, proporučuje se da se posavjetujete sa vašim ljekarom – u slučaju da imate probleme sa kiselinama. U protivnom slučaju, rješićete se mirisa bijelog luka u ustima, ali ćete poslije toga morati da posjetite gastroenterologa.

Evo i bolje varijante – šolja zelenog čaja. Proučavanja pokazuju da zeleni čaj može da eliminiše mirise, ne manje od mente, žvake ili maslenih proizvoda sa peršunom. Tome dodajte i činjenicu da zeleni čaj ima i dodatne prednosti za usnu duplju: katehini koji se nalaze u njemu uklanjaju plakove toliko efikasno, koliko i antiseptički rastvor za ispiranje.

Izvor: bonapeti.rs 

PROČITAJTE:

Lijek protiv koronavirusa raste u Hercegovini?

Šta sve možete raditi sa divljim kestenjem

ŽABUTIKABA – DRVO BRAZILSKE ŠLJIVE

DIVLJA MRKVA – Ljekovitost, upotreba, karakteristike

Agrosavjet
-
0
DIVLJA MRKVA – Ljekovitost, upotreba, karakteristike

Divlja mrkva (Daucus carota) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki. Stabljika je uspravna, razgranata, šuplja i dlakava, naraste do 80 cm visine. Korijen je vretenast, žilav, bijele boje i slabije razvijen. Listovi su složeni, dvostruko do četvorostruko perasto izdjeljeni, donji listovi su na dugim peteljkama dok su gornji sjedeći. Cvjetovi su sitni, mnogobrojni, bijele boje, skupljeni u složeni štit sa karakterističnim tamnocrvenim cvjetićem u sredini.

Cvetaju od juna do septembra, nakon cvjetanja, cvast se u sredini udubi i polegne. Plodovi su gusto obrasli bodljicama što mu omogućuje da se prihvati za krzno životinje i tako raširi. Sadrže brojne sjemenke koje kao svježe imaju malu klijavost ali lako niču u proljeće. Jedna biljka u prosjeku daje oko 4000 sjemenki, ali može ih dati i do 10 000.

Divlja mrkva i domaća mrkva nisu ista vrsta

Ime “divlja mrkva” vjerovatno potiče od popularnog vjerovanja da je domaća mrkva, koju su Holanđani uvezli u Englesku tokom vladavine kraljice Elizabete, izvedena iz ove divlje vrste. Karakterističan ukus i miris, pošto je sličan,
možda je podupro ovaj mit. Ali botaničari nisu uspjeli da izvedu jestivo povrće iz ovog divljeg korijena; kultivacija domaće mrkve nakon nekoliko generacija ukazalaje na pretka drugog tipa, sasvim drugačije vrste.

Stanište

Prirodno raste na području Evrope, Azije i sjeverne Afrike. Široko je rasprostranjena i raste u velikim skupinama na zapuštenim zemljištima, poljima, pored puteva, nasipa i na obodima šuma. Nalazimo je od nizija do 1900 m nadmorske visine. Stabljike su žilave i otporne na sušu, u toku ljetnih mjeseci lako su uočljive. Za farmere divlja mrkva se smatra štetočinom, za ljubitelje cvijeća predstavlja radost i osvježenje za stanovnike prirode (muve, bube, pčele i ose).

Upotreba biljke

Koriste se mladi listovi korijen plodovi. Korijen se sakuplja u prvoj godini dok je mlad, inače postane drvenast, jede se sirov ili kuvan. Listovi imaju lijep miris koji podsjeća na domaću šargarepu, mogu se koristiti kao začin u salatama.

Rasprostranjenost divlje mrkve velika je prilika za branje i pripremanje raznih jela od upotrebe svježih listova za mješane proljetne salate, supe i variva kao i upotrebe korijena i sjemena. Od sjemena divlje šargarepe dobija se ulje koje se koristi u kozmetici i u industriji parfema.  Sjeme je izvrstan začin jelima i za pripremu dobrog napitka.

Ljekovitost

Stimulans, diuretik, sredstvo za jačanje želuca, antihelmintik. Divlja mrkva je veoma značajna za pjesak u mokraći, ograničenje ili bilo kakvu opstrukciju u urinarnim kanalima ili bešici. Često će dovesti do izlječenja kada sva druga sredstva ne uspijeju. Ljekoviti sadržaj: eterično ulje, pirolidina, dausina, manita, organske kiseline, karotatoksin (toksičan), masno ulje, mineralne materije, vitamini A, B1, B2, C.

Ljekovita upotreba

Hidropsija, zadržavanje urina, pjesak u mokraći, problemi sa bešikom, nadutost, nefritis, čir, amenoreja, ekcem, svrab, poremećaj jetre, kancer, bolno mokrenje, dismenoreja, apsces, karbunkul, skrofula, teške povrede, kolik.

Doziranje preparata

Esencija: 2-4 supene kašike, 3 do 4 puta dnevno. Tečni ekstrakt: 1/2-1 čajna kašičica. Infuzija: 60 ml. Prah: 1g do 2g. Tinktura: 1/2-1 čajna kašičica.

Ljekovite formule

Kod hidropsije
35 g divlje mrkve (Daucus carota)
42 g klekove listače (Polytrichum juniperinum) – ako nema može neka druga dijuretička biljka (kleka, rastavić i sl.)
30 g sjemena lubenice, izmrvljeno (Citrullus lanatus)
Preparat: Krčkati u 1,5 l destilovane vode 20 minuta, zatim procijediti.
Doziranje: 2 supene kašike na svaka 2 sata. Uz ovo koristiti parnu kupku, 2 do 3 puta nedeljno.

Kod cistitisa (zapaljenje bešike)

15 g divlje mrkve (Daucus carota)
15 g uve (Arctostaphylos uva-ursi)
15 g bobica kleke (Juniperus communis)
15 g vratića (Tanacetum vulgare)
15 g korijena ili soka sladića (Glycyrrhiza glabra)
15 g agatozme (Agathosma betulina; A. crenulata; Diosma ericoides)
1 čajna kašičica ljute paprike (Capsicum frutescens; C. minimum)

Priprema: Krčkati polako prvih pet biljaka, 20 minuta u 1 l vode; procijediti dok je vruće iznad ljute paprike i agatozme. Doziranje: 60 ml 4 do 6 puta dnevno.

Primjena: Gdje je neophodno, očistiti crijeva ubrizgavanjem od mačje mente (30 g natopljeno u 1 l provrele vode); zatim poslije nekoliko minuta dodati pola čajne kašičice smješe praha i ubrizgati kada postane mlako. Ovaj postupak čišćenja crijeva se može postići i sa 7 g kore šimširike ili kore krkavine dodate u gornju formulu.

Zapaljenje bubrega
15 g divlje mrkve (Daucus carota)
15 g crkvine (Parietaria officinalis) –  ako nema može neka druga dijuretička biljka (kleka, rastavić i sl.)
15 g uve (Arctostaphylos uva-ursi)
15 g korijena maslačka (Taraxacum officinale)
15 g korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis)
15 g kore američke jasike (Populus tremuloides) –  ako nema može neka druga dijuretička biljka (kleka, rastavić i sl.)
1 čajna kašičica kajenske paprike (Capsicum frutescens; C. minimum)

Priprema: Krčkati polako prvih šest biljaka u 1 l vode, dok se ne spusti nivo na 500 ml; procijediti iznad kajenske paprike. Doziranje: 3 supene kašike na svakih sat vremena, dok pacijent ne osjeti olakšanje, zatim na svaka 2 sata.

Primjena: U isto vrijeme, staviti vruć flanel (pamučno platno) preko bubrega i lumbalne regije.

Izvor: herbanictinkuture.com

PROČITAJTE:

Orah je čudo prirode, šargarepa liječi oči, a da li znate za šta je dobar celer?

AMBROZIJA – Sok od 5 sastojaka koji će ublažiti simptome alergije

Sok od kupusa kao lijek za želudac

Luk možete uzgajati tokom cijele godine u običnom, plastičnom balonu za vodu /FOTO/

Agrosavjet
-
0
Luk možete uzgajati tokom cijele godine u običnom, plastičnom balonu za vodu /FOTO/

Kako bi bilo lijepo da smo u mogućnosti da uberemo svježi mladi luk iz zemlje kad god nam zatreba? Ništa nije tako dobro kao svježi mladi luk za salatu. Ali kako možete osigurati da imate svježeg luka na dohvat ruke konstantno tokom cijele godine?

Naravno, luk je dostupan tokom cijele godine u supermarketima, ali je rijetko svjež, a ono u šta uvijek imamo sumnju jeste da li je taj luk organski i odakle dolazi? Baštovani ih jednostavno uzgajaju tako što ih posade u svoje bašte i plastenike, ali mnogi od nas imaju problema sa raspoloživim prostorom, noročito oni koji žive u zgradama i drugim urbanim sredinama.  Mladi luk može da se uzgaja vertikalno na prozorskoj dasci, koristeći kanister za vodu od 5L (možete da koristite i manje kanistere i flaše). Kanister štedi prostor, a takodje je praktičan za pomjeranje u slučaju nužde.

POSTUPAK

Prvo vam je neophodan kanister za sadjenje.

Zatim, je potrebno da uklonite vrat kanistera i onda treba da se naprave rupe na plastičnim zidovima istog. Možete koristiti makaze, nož ili ugrijani metalni alat da biste napravili rupe. Pobrinite se da rupe budu manje od obima glavica koje ćete da stavljate u flašu i da budu dovoljno velike da lukovice mogu da nesmetano rastu kroz njih.

CUT-BOTTLE-300x168

Zatim, ispunite bocu sa slojevima luka i zemlje.

TOP-VIEW-300x225

Nastavite da slažete slojeve sve dok ne stignete do vrha kanistera. Zatim ih zalijte.

Zatim vrh kanistera koji ste odsekli zalijepite providnom selotejp trakom, ali tako da zidovi gornjeg dijela ulaze sa unutrašnje strane zidova donjeg dijela kanistera u koji ste postavljali slojeve luka i zemlje. Ovo je bitno da ne bi došlo do izlivanja vode prilikom sljedećeg zalivanja.  I konačno postavite kanister na vašu prozorsku dasku.

onions-on-windowsill-Copy-198x300

I svakodnevno možete da pratite kako vaš luk raste.

U jednom  trenutku imaćete nešto slično ovome:

125983-acd6f-40881545-m750x740-u27f90-199x300

Dakle, sljedeći put kada budete željeli da dodate mladi luk u vašu salatu ili jelo, sve što je potrebno je da ga uberete u vašem vertikalnom vrtu mladog luka.

Još dva savjeta

1. Ako smatrate da je neophodno da zalijete luk, onda postavite kanister na bezbedno mjesto i polako dolivajte.

2. Nemojte da hvatate vaš kanister za ručku!

Izvor: herbanictinkture.com

PROČITAJTE:

Uzgojite MLADI LUK u ČAŠI VODE – Brzo i korisno!

Kako uzgojiti ljute papričice u saksiji

Kako da uzgojite lovor u saksiji

Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća

Agrosavjet
-
0
Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća

Puževi mogu nanijeti velike štete u proizvodnji povrća, kada su vremenske prilike pogodne za njihovu najezdu.

Najštetniji su puževi golaći. Javljaju se pretežno na skrovitim, mračnim i vlažnim mjestima i tu provode dan. Aktivni su početkom večeri i noću. Njihova pojava se najprije uočava po svijetlom tragu koji ostavljaju iza sebe, kao i po vidnim štetama koje nanose povrtlarskim kulturama (na listovima prave okrugle izgrizline), prije nego li ih fizički uočimo.

Njihovo brojno stanje može biti zaprepašćujuće veliko kao i štete koje nanose. Zato borbu protiv njih moramo ozbiljno shvatiti i na vrijeme preduzeti sve raspoložive mjere.

U organskoj proizvodnji načine suzbijanja puževa možemo podijeliti na: preventivne, mehaničke, biološke i hemijske mjere.

Preventivne mjere

U staklenicima i plastenicima podrazumjevaju redovnu kontrolu vlage korišćenjem ventilatora i stalnim provjetravanjem (kad god nam uslovi to dozvole), kao i primjenu sistema navodnjavanja kap po kap, čime će se vlaga direktno usmjeravati gajenoj biljci i na taj način spriječiti širenje po cijeloj površini zemljišta kako bi izbjegli stvaranje povoljnih uslova za boravak puževa. Na otvorenom prostoru pravilan izbor parcele (ocjedito mjesto, dobro provjetravanje, izbjegavati zasjenita mjesta na rubovima šuma, parcele pored rijeka i potoka) optimalan broj biljaka/m2, i umjereno i kontrolisano polijevanje.

Mehaničke mjere

U mehaničke mjere ubraja se sakupljanje i uništavanje puževa, i u tu svrhu se mogu koristiti: crijepovi, drvene daščice, navlažene tkanine i drugo, kao mjesta gdje se puževi sakupljaju i tamo ih mehanički uništiti. Poznato je da puževe privlači pivo, iscijeđena kora narandže, grejpfruta, proklijala pšenica, krompir, isitnjena jabuka i slično. Posipanje oko leja kreča, pepela, strugotine, pijeska, soli, ljuske od jajeta. Ova mjera je kratkog daha i mora stalno da se obnavlja, a pogotovu poslije jačeg vjetra ili kiše.

Postavljanje tanke žice oko parcele povezane sa slabom strujom, sprečava pojavu puževa u usjevu povrća.

Isto tako, postavljanje raznih mehaničkih barijera bakarnih ili limenih ploča oko povrtnjaka visine 15-20 cm iznad zemlje, u ovom slučaju rezultata ima ako su svi puževi unutar leja pokupljeni neposredno poslije postavljanja barijera.

Sađenjem pojedinih biljaka (pelin, komorač, anis, ruzmarin, bijeli luk, ren, timijan, mak, itd…) oko leja sa povrćem koje odbijaju puževe sprečavamo da načine štetu u našoj bašti.

Biološke mjere

Zemlje u okruženju za suzbijanje puževa koriste predatorske nematode Phasmarhabditis hermaphrodita, tako što se prvo razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale. Rastvor se koristi u večernjim satima tretiranjem biljaka i zalijevanjem zemljišta. Poslije njihove primjene biljke treba dobro zaliti kako bi nematode dospjele dublje u zemljište.

PROČITAJTE: Mirisna ZAŠTITNA ograda – Zaštite BAŠTU od PUŽEVA

Hemijske mjere

U organskoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa koriste se pelete gvožđe (III) fosfat. Proizvod je neotrovan. Nakon ishrane sa peletama gvožđa puževi prestaju sa ishranom i postepeno dehidriraju. Postavljaju se u posude kao mamci tako da nisu u direktnom kontaktu ni sa biljkom ni sa zemljištem, i ne predstavljaju direktnu opasnost za ptice i kućne ljubimce.

Autor: Lidija VULOVIĆ, dip. inž. za zaštitu bilja

Izvor: agroplaneta

1...637638639...1.010Stranica 638 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia