ZAGREB – U Hrvatskoj će ove godine biti proizvedeno oko 2,33 miliona tona kukuruza, što je jedan posto više nego 2019.
Ovogodišnji rod kukuruza je najveći u posljednjih deset godina, a posljednji put je rekordna proizvodnja od 2,5 miliona tona ostvarena 2008. godine, prema danas objavljenoj analizi konsultantske firme Smarter, specijalizovane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, prenosi agencija Hina.
Kukuruz je ove godine zasijan na 258 hiljada hektara, a ostvarena prosječna proizvodnja po hektaru iznosi devet tona, što je isti prinos kao i lani.
Prvi rezultati berbe kukuruza na istoku Hrvatske pokazuju vrlo nisku vlagu zrna, što znači da je kukuruz zreo i da neće morati na dosušivanje. Prinosi su nešto manji od onih ostvarenih u najboljim godinama, ali dohodak proizvođača ne bi trebalo da bude manji jer im u prilog ide to što ne moraju da plate sušenje, navode iz Smartera.
Ističu da je proizvodnja ovog usjeva dva puta veća od domaćih potreba, da znatan dio sirovine odlazi u izvoz, što po njihovom mišljenju nije dobro.
“To nije dobro za domaću poljoprivredu jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina, uprkos mjerama koje se preduzimaju za revitalizaciju stočarstva”, upozoravaju iz Smartera.
Hrvatska je izvezla prošle godine 872.853 tone kukuruza, u vrijednosti 140,2 miliona evra, najviše u Italiju i Austriju, a u prvoj polovini ove godine izvezeno je 534.295 tona vrednih 94 miliona evra.
Uvoz je u prošloj godini iznosio samo 42.089 tona, u vrijednosti 37,4 miliona evra, što pokazuje da se u ovoj proizvodnji ostvaruje veliki suficit u spoljnoj trgovini. Najviše merkantilnog kukuruza je uvezeno iz Mađarske, Srbije i BiH, dok se sjemenski kukuruz najviše uvozio iz Mađarske, Francuske i Austrije, navodi se u Smarterovoj analizi.
Prema podacima FAOSTAT-a, od 166 zemalja najvećih proizvođača kukuruza, Hrvatska zauzima 48. mesto, dok je u EU na devetom mjestu.
Izvor: nezavisne