Isplati li se gajiti dunju i kako?

DUNJA Foto: nezavisne novine/dunja

Dunja je voćka toplijeg podneblja i sa uspijehom se može gajiti do 800 m nadmorske visine.

Osetljivija je od jabuke i kruške na niske zimske temperature. U toplijim predelima daje krupnije plodove nego u hladnijim. Dunja bolje podnosi sušu od jabuke i kruške, ali u sušnim godinama plodovi ostaju sitniji i manje kvalitetni. Zahtijeva veliku vlažnost vazduha, oko 75-80%.

Zemljište za gajenje dunje treba da je duboko, plodno i rastresito. Kiselost zemljišta treba da je od 5,0 do 6,2. Za dunju su najbolja zamljišta: gajnjače, laka lesivirana zemljišta, aluvijum, lake smonice sa 35 % humusa. Nagib terena od 3-5% odgovara dunji.

PROČITAJTE: Dunja – Nabavka, čuvanje i ljekovitost

Treba izbjegavati vjetrovita područja jer jak vetar potpomaže isušivanje i izmrzavanje stabla u toku zime, ometa let pčela u vrijeme cvjetanja i obara dio plodova pred berbu.

Savremene plantažne zasade dunje treba podizati na međurednom rastojanju od 5 i 3 m u redu. Najčešći sistem gajenja dunje je kotlasta kruna.

Rezidba se mora obavljati redovno u proljeće, u vidu proređivanja krošnje za bolje osvetljenje i provetravanje i za pospješivanje mladog prirasta.

Zelena rezidba se obavlja u junu, proređivanjem vodopija i usmjeravanjem grana. Treba redovno uklanjati trule, sasušene i moniliozne plodove, da bi se spriječilo širenje truleži plodova.

Berba dunje obavlja se početkom oktobra, kada plodovi počnu dobijati intenzivnu limunžutu boju, a sjemenke su potpuno crne.

Plod dunje uglavnom se koristi za preradu u slatko, kompot, žele, sok, rakiju a i za jelo u svježem stanju.

Domaće slatko od dunja

Kako se pravi kvalitetna dunjevača?

Gajenje dunje je dugoročan posao. Ko ima dovoljno novca za ulaganje i vremena da čeka najmanje pet godina do punog roda, mogao bi da profitira, ali samo na većim količinima, kako bi se lakše podnijele oscilacije cijena.

Izvor: domaćinska kuća

Preporuka za vas