Naslovnica Blog Stranica 603

Zašto je dobro piti kompot?

Agrosavjet
-
0
Zašto je dobro piti kompot?

Kompot je popularno piće u hladnoj sezoni, a ispostavlja se da je u stanju da produži mladost, zdravlje i ljepotu.

Kompot pripremljen od suvog voća je posebno zdrav, jer ove komponente obogaćuju piće svojim posebnim supstancama.

Hajde da saznamo šta je tačno korisno za zdravlje u ovom napitku.

Protiv umora i stresa

Osušene jabuke i kruške u sastavu kompota ispunjavaju kompot vitaminima A, C, PP, B1, B2 i fruktozom, koji tijelu daju energiju i poboljšavaju funkciju mozga. Stoga će konzumiranje kompota pomoći u smanjenju stresa i opuštanju

Za funkcionisanje crijeva

Bromelain i pektin su sastojci sušenog voća i efikasno djeluju na proces varenja i doprinose postepenom gubitku težine. Plus, šljive su bogate vitaminima C, A, PP, C, gvožđem, magnezijumom, cinkom, jodom, koji doprinose pravilnom radu crijeva i gastrointestinalnog trakta. Kompot od suvih šljiva uklanja toksine iz tijela i smanjuje holesterol.

Za krv, srce i štitnu žlijezdu

Suvo grožđe sadrži puno joda i veoma je efikasno za pravilan rad štitne žlijezde, a takođe je i preventivni alat za osteoporozu. Ovo suvo voće može ojačati kardiovaskularni, nervni i respiratorni sistem.

Kompot od suvih kajsija bogat je kalijumom i magnezijumom, pa je ovaj kompot posebno koristan za ljude koji pate od anemije i hipertenzije.

Izvor: ženskimagazin.rs

PROČITAJTE:

Evo zašto bi trebalo da jedete suve šljive svaki dan

Biljke koje poboljšavaju cirkulaciju u nogama i rukama

Napravite sami ukusno voćno vino od jabuke – CIDER

Slovenci se pitali „GDJE JE TAJ GRAD CRNJELOVO“: Tamića bilo koliko i kuća, donosili lijepu zaradu

Agrosavjet
-
0
Slovenci se pitali „GDJE JE TAJ GRAD CRNJELOVO“: Tamića bilo koliko i kuća, donosili lijepu zaradu

Sembersko Crnjelovo najveće je selo u BiH i obuhvata površinu od oko 6.300 hektara, od čega je najveći dio pod plodnim oranicama. Mali „tamići“ prije rata danonoćno su prevozili crnjelovačko povrće do pijaca u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Splitu, Osijeku.

Tokom ljeta Crnjelovčani bi zaradili toliko da su mogli obnoviti namještaj u kući, kupiti novu bijelu tehniku, skućiti se i ostaviti dovoljno novca i za narednu sjetvu.

„Ja sam tamić kupio 1988. godine pred Novu godinu. Ovdje je bilo tih kamiona koliko god hoćeš. Prije ovog sam imao kratkog, kupljenog 1981. godine i njega sam vozio do kupovine novog. Tada je već bilo nagomilano kamiona, nema kuće da nije imala. Poslije 1991. godine se manje kupovalo i išlo, nije se smjelo“, priča za InfoBijeljina Stanko Novaković iz Donjeg Crnjelova, koji dodaje da se tamić danas sve manje vozi.

Semberski kupus u tanjirima u Beogradu

Prema njegovim riječima, ostala je jedino pijaca u Bijeljini gdje tamić danas vozi.

Od početka rata do danas se voze samo kratke relacije, a nekada je ovaj tamić vozio semberski kupus u Beograd, Sarajevo, Zenicu, Travnik.

„Nekada sam vozio i ja u Beograd, Sarajevo, ali sam pretežno vozio u Travnik. Kako je rat počeo to je stopirano. Slabo ima tog posla, smanjilo se, nema ljudi, odlaze sa sela, napuštaju mladi. To će se svesti da evo u ovom našem sokaku ostane par kuća samo“, rekao je Stanko.

„Džaba pare, potražnja bila ogromna“

S obzirom na to da je u Crnjelovo stizalo najviše novih malih kamiona, koji su nabavljani u mariborskoj fabrici TAM, Slovenci su često pitali gdje se nalazi „taj grad – Crnjelovo“.

„Koliko je bilo domaćinstava u Crnjelovu, toliko je bilo tamića. Gdje idu toliki tamići, koji je to grad, pitali su se. Teško sam prvi kamion i dobio, jer je bila velika potražnja, džaba i pare. Bilo je, ako imas devize u džepu, odeš i uplatiš u njihovu banku pare i odmah možeš voziti kamion. Sada se taj broj smanjio, jer ljudi voze sa prikolicama na pijacu. I ja vozim rijetko kamion, i ne treba mi. Ne vozi se mnogo, pa je u dobrom stanju, očuvan je. Vozim do fabrike Sava i povremeno lubenice na pijacu. Svi danas i koji voze do Bijeljine je na pijacu i to je to“, rekao je Novaković.

Umjesto mercedesa birali tamić

Cijena tamića u to vrijeme je bila i do 50.000 maraka, a Crnjelovčani kažu da se za par mjeseci uspješne trgovine povrćem mogao zaraditi kamion.

„Ovaj moj tamić je bio 30.000 KM, a ljudi su 1990. godine plaćali i po 50.000 tadašnjih maraka. U to vrijeme se moglo otići u Njemačku i kupiti mercedes za te pare. Kada sam kupio ovaj kamion, nije imao rezervnu kutijicu sijalica. Slovenci su se izvinjavali i obećali mi poslati na kućnu adresu, a ja u to nisam vjerovao. Nakon mjesec i po dana, meni je poštar došao i rekao da me u pošti čeka paket. Otišao sam, ne znajući od koga je mogao stići. Iz Maribora je stigla kutija sa rezervnim sijalicama“, priča naš sagovornik.

Izvor: infobijeljina.com

PROČITAJTE:

Prasad skuplja u RS nego u Njemačkoj

Kraj uvoza – Srbija po prvi put u istoriji proizvela elitno sjeme krompira

Cvjeće koje cvjeta zimi – Uzgoj i održavanje!

Agrosavjet
-
0
Cvjeće koje cvjeta zimi – Uzgoj i održavanje!

Cvjeće koje cvjeta zimi – Vrtni zumbul, kalanhoa i afrička ljubica samo su neke od biljki lončanica koje cvjetaju zimi.

VRTNI ZUMBUL

Vrtni zumbul cvjeta od aprila do maja, no, ako je lukovica pripremljena, cvjeta tokom jeseni i zime. Takve lukovice nazivamo “prepariranima” i najčešće dolaze iz Nizozemske. Ako imate lukovice zumbula, možete ih i sami preparirati.

U jesen ih posadite u lonac tako da je vrh iznad zemlje. Lonac s lukovicama smjestite na tamno i hladno mjesto dok se ne pojave izboji. Kad izboji narastu 7 cm visoko, lonac premjestite na svijetlo i toplo mjesto, gdje će se ubrzo pojaviti cvjetovi.

Ovakvom metodom lukovica se jako iscrpljuje i može se ponovno preparirati tek nakon 2 – 3 godine provedene u vrtu. Pri kupnji zumbula odaberite biljku kod koje je otvoreno manje od polovice cvjetova, jer će dulje cvjetati. Zumbule držite na 18° C, piše Gospodarski list.

KALANHOLA

Kalanhoa potiče iz Afrike i spada u sukulente. Cvjeta od siječnja do lipnja sitnim mirisnim cvjetićima, crvene ili narančaste boje. Zimi se drži na svijetlom mjestu pri umjerenoj temperaturi. Zalijeva se vrlo malo, a prihranjuje svakih 14 dana. Nakon cvatnje možete je posaditi na sjenovito mjesto u vrtu. Želite li da ponovno procvate, od kolovoza je svakodnevno držite u mraku od 18 do 6 sati. Ako ne procvate, razmnožite je pomoću reznica. U proljeće uzmite vršne reznice i ukorijenite ih u vlažnom supstratu. Reznice su ukorijenjene nakon nekoliko tjedana i tada se presađuju.

AFRIČKA LJUBIČICA

Afrička ljubica cvjeta gotovo cijele godine, i česta je sobna biljka. Ako se držite pravila uzgoja, nagradit će vas obilnom cvatnjom. Prvo, nikako je ne držite na izravnom suncu. Zalijevajte je mlakom vodom, po mogućnosti kišnicom. Prilikom zalijevanja nemojte močiti listove. Osjetljiva je na suhi zrak, a zračna vlaga mora biti visoka i stalna. U podlošku lonca nikada se ne smije zadržavati voda, a višak vode nakon zalijevanja može se zadržati najviše pola sata, nakon čega vodu treba odliti. Kada biljka cvate, prihranjujte ju dvaput mjesečno. Nakon cvatnje prestanite zalijevati i prihranjivati. Stariji primjerci slabije cvatu i možete ih pomladiti dijeljenjem biljke ili listom.

Izvor: agroportal.hr

Haskap ili sibirska borovnica – Evo po čemu se razlikuje od obične borovnice!

Agrosavjet
-
0
Haskap ili sibirska borovnica – Evo po čemu se razlikuje od obične borovnice!

Neki naučnici vjeruju kako bi haskap (sibirska borovnica) mogao oduzeti primat borovnici kao super namirnici.

Što je haskap?

Haskap potiče iz Sibira i sjeverno-istočne Azije. Njegov grm nalikuje grmu borovnice pa ga neki nazivaju i sibirskom borovnicom. Duguljasti modro-ljubičasti plodovi jedinstvene su arome i gorko-slatkog okusa. Hiljadama godina se koriste u ruskoj, kineskoj i japanskoj narodnoj medicini. U Japanu se, ne bez razloga, naziva eliksirom života.

Pokazalo se, naime, kako haskap pomaže sniženju visokog krvnog tlaka smanjujući tako rizik za pojavu glaukoma i srčanog udara. Osim toga, doprinosi liječenju anemije i probavnih tegoba, te sprječava prerano starenje čuvajući elastičnost kože. Jedan čak japanski proizvođač sok od haskapa reklamira kao sok za mladost i dugovječnost.

Povećano zanimanje za haskap bilježi se polovinom prošlog stoljeća od kada se ulažu veliki napori u razvoj sorti visoke rodnosti i poželjnih hranjivih svojstava.

Danas je ovo voće posebno rašireno i cijenjeno u Sjevernoj Americi i Aziji.

Haskap ne zahtijeva posebnu njegu tokom uzgoja. Otporan je na niske temperature, brojne nametnike i bolesti, te uspijeva na različitim tipovima zemlje. Omiljen je stoga među poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom.

Plodovi haskapa su mekani i nježni pa ih se mora pojesti ili preraditi u roku od 1 do 2 dana. U hladnjaku se mogu držati do sedam dana. Zbog nježnosti i kratke trajnosti često se koristi za izradu džema, želea, vina, sladoleda, soka, voćnog jogurta i sl.

Antioksidativno bogatstvo haskapa

Neki naučnici vjeruju kako bi haskap mogao oduzeti primat borovnici kao super namirnici. Potvrđuje to podatak da je vitamina C u haskapu tri do deset puta više nego u borovnicama. Glavni antioksidansi u ovim plodovima su fenolni spojevi; u prvom redu flavonoli, antocijanini i fenolne kiseline (npr. salicilna i kumarinska). Više ih je u haskapu nego u malinama, jagodama, Inka bobicama (fizalisu), kupinama i borovnicama. Nadalje pokazalo se kako haskap ima učinkovitiju antioksidativnu aktivnost od rajčice, šumskih jagoda, borovnica i malina.

Vjeruje se kako će se u skoroj budućnosti haskap također uvelike koristiti u izradi kozmetičkih proizvoda za izbjeljivanje kože i njege kože s ciljem sprječavanja razvoja raka.

Jedimo haskap

Bezbroj je načina kako možemo uključiti haskap u svoju prehranu.

Evo prijedloga:

  • Dodajte haskap voćnoj salati
  • Kratko propirjajte bobice haskapa pa dobiveni pire prelijte po biskvitnom kolaču ili palačinkama.
  • Usitnite bobice haskapa, te ih dodajte jogurtu.
  • Maline i haskap možete za doručak dodati zobenim pahuljicama i jogurtu.

Izvor: zivim.gloria.hr

PROČITAJTE:

Borovnica – kraljica zdravlja

Savjeti za sadnju borovnica

Značaj i upotreba ljekovitog bilja, jestivih gljiva i šumskih plodova

Agrosavjet
-
0
Značaj i upotreba ljekovitog bilja, jestivih gljiva i šumskih plodova

Značaj i upotreba ljekovitog bilja, gljiva i šumskih plodova u svrhu ishrane i liječenja, stara je koliko i samo čovječanstvo. U vrijeme svog najvišeg kulturnog uspona stari su Grci poznavali ne samo mnogo domaćih ljekovitih biljaka, nego i mnogo drugih biljnih sirovina, koje su razni trgovci dopremili u Evropu iz Azije i Afrike.

Mnoge netaknute šume u BiH, plodno poljoprivredno zemljište i izvori, stanište su za oko 3.572 biljne vrste i podvrste i 3.000 do 5.000 vrsta gljiva i lišaja Od toga se najmanje 170 vrsta prikuplja, a sa 16 vrsta ljekovitog bilja se danas najviše trguje kao i 5 vrsta jestivih gljiva

Prilikom sakupljanja ljekovitog bilja veoma je bitno njegovo poznavanje na terenu, i zato preporuka je da se sakuplja samo ono bilje koje dobro poznajete. Sakupljanje treba izvoditi što pažljivije, treba izbjegavati sakupljanje po kiši i dok je rosa. Kada pristupite sabiranju određene vrste potrebno je ljepše primjerke ostaviti radi razmnožavanja.

Praksa je da se jedna desetina bilja ostavi, s tim što sledeće godine ne bi trebalo eksploatisati taj teren. Treba voditi računa da se bilje ne bere u blizini gradova i sela, pored puteva i željeznice i uopšte svuda gdje ima nekog zagađenja.

Izuzetno je značajno vrijeme branja određene vrste, kao i koji se dio bere.

Cvijet

Bere se tokom cvjetanja. Najbolje u samom početku cvjetanja, jer je tada najbogatije aktivnim materijama. Precvjetale i uvele cvjetove ne treba brati jer nemaju vrijednost. Branje se vrši ručno pri čemu pazimo da cvjetne drške budu što kraće. Sušenje može biti prirodno i vještačko. I ono se obavlja u tankom sloju, na suvom i promajnom mjestu. Vrši se u hladovini, a samo manji broj se može direktno na suncu i to ne za čitavo vrijeme. Vrijeme sušenja varira od 3-6 dana. Osušeni cvjetovi se pakuju u kartonske kutije, bez nabijanja.

List

Najpogodnije vrijeme za branje lista je početak cvjetanja. Treba izbjegavati branje lista kod veoma mladih biljaka jer su tada listovi puni vode, a siromašni aktivnim materijama. Takođe, listovi se ne beru kod biljaka u cvjetu. Sušenje lista je isto kao i sušenje cvijeta. Vrijeme sušenja zavisno od vrste i uslova sušenja iznosi do 8 dana. Pakuje se u kutije a može i u papirnate džakove.

Nadzemni dio biljke

Nadzemnim dio biljke ili herba podrazumijeva 25-30 cm vršnih dijelova biljke u cvijetu. Kao i kod cvijeta berba se vrši na početku cvjetanja. U slučajevima većih površina može se kositi, a može srpom ili makazama. Za sušenje i lagerovanje važe isti uslovi kao i za prethodne.

Kora

Skida se sa mladih grana i stabljika. Kora koja je stara i ispucala nije za upotrebu. Kora se zasijeca nožem i guli u rano proleće prije cvjetanja. Ukoliko nije skinuta u proljeće može se skidati i u kasnu jesen. Nakon skidanja, radi lakšeg sušenja i lagerovanja, koru sječemo u uzdužne trake 2-3 cm široke i 10-30 cm duge. Za razliku od predhodno navedenih biljnih organa sušenje kore se može izvoditi i na suncu što znači da temperatura sušenja može biti viša do 60 stepeni.

Plod

Vrijeme ubiranja ploda varira, tako da se u nekim slučajevima bere zreo plod, a kod nekih vrsta poluzreo (nedozreo). Jedna podjela plodova je na mesnate i suve plodove. Za većinu mesnatih važi da se beru zreli, a većina suvih se bere prije sazrevanja. Konkretno ćemo kod svakog ploda reći kada je najbolje vreme za berbu. Plodovi se mogu sušiti na suncu, a naročitu pažnju treba obratiti na sušenje mesnatih plodova (šipak) da ne bi došlo do kvarenja i propadanja robe.

Sjeme

Bere se potpuno zrelo. Posle sušenja treba naročito obratiti pažnju na čuvanje sjemena. Treba ga pakovati u obložene vreće ili kutije, jer je većina sjemena zbog obično visokog sardžaja masti privlačna hrana za glodare.

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Napravite sami ljekovito ulje od đumbira

Tabela jestivog i ljekovitog cvijeća

Prasad skuplja u RS nego u Njemačkoj

Agrosavjet
-
0
Prasad skuplja u RS nego u Njemačkoj

BANJALUKA, GRADIŠKA – Dok prasići od 25 kg u Srpskoj koštaju i do tri KM po kilogramu žive vage, u Njemačkoj, gdje je kupovna moć neuporedivo veća, za kilogram je potrebno izdvojiti manje od dvije KM.

Cijena svinjskog mesa strmoglavo pada na evropskom tržištu, a sličan trend je zabilježen i kod nas.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrdio nam je da svinje, težine oko 25 kilograma, koštaju od 2,70 do tri marke po kilogramu. Tvrdi da su cijene oborene.

„Novonastala situacija puno je oborila cijene i dovela do nerentabilnosti domaće proizvodnje. Stvorila je viškove i onemogućila dalju proizvodnju te dovela seljaka do ogromnih gubitaka i upitan je dalji nastavak proizvodnje“, izjavio je Maljčić za „Nezavisne“.

Međutim, dok prasad u Srpskoj, dakle, košta do tri KM po kilogramu, kako javljaju agencije, u Njemačkoj je cijena znatno niža. Kako javljaju mediji, najveći uticaj na to ima loša situacija u Njemačkoj, u kojoj oko 500.000 životinja, a najviše svinja, čeka na klanje.

Prasad, teška do 25 kilograma, u Njemačkoj, prema posljednjim dostupnim informacijama, košta svega 22 evra po grlu, odnosno manje od evra po kilogramu.

Borci za zaštitu potrošača kažu da cijena uvoznog mesa opada te da se, iako predstoje praznici, domaći proizvođači odupiru promjenama. Vjeruju da će cijene mesa kod nas biti i više u predstojećim sedmicama.

„S obzirom na to da su i osnovne životne namirnice poskupjele, odmah za tim ide i poskupljenje mesa, pogotovo sada, u vremenu kada ljudi nabavljaju zimnicu i kada ide svinjokolj. Proizvođači mesa se žale zbog povećanog uvoza iz stranih zemalja, a nemaju način da se bore sa uvoznim mesom, koje se nabavlja po nižim cijenama“, izjavila je za „Nezavisne“ Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana „Oaza“ Trebinje.

Prema njenim riječima, dolazi do sukoba interesa između uvoznika i domaćih proizvođača, gdje na kraju najviše ispaštaju potrošači.

„Ništa nije srazmjerno kupovnoj moći i potrošačkoj korpi građana BiH, pogotovo u zadnje vrijeme“, dodaje Ilijićeva.

Iz resorne agencije u Srpskoj potvrdili su da su i ove godine podsticali animalnu proizvodnju. Predrag Sladojević, direktor Agencije za agrarna plaćanja RS, kaže da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS svake godine premira tovnu junad i tovne svinje po grlu (za junad do 180 KM po grlu, a za svinje do 45 KM po grlu).

„S obzirom na to da je u ovoj godini došlo do poremećaja na tržištu izazvanog pandemijom virusa korona, te da je došlo do smanjenja potrošnje, kako junećeg tako i svinjskog mesa, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kreiralo je mjeru interventnog otkupa tovne junadi i svinja, za šta je Vlada RS iz Kompenzacionog fonda RS izdvojila 3.000.000 KM“, podsjeća Sladojević.

Kako je dodao, interventni otkup trajao je od 3. avgusta do 30. oktobra. Podsticaj je, ističe, iznosio 0,70 KM/kg za kupljeno i prerađeno juneće meso, dok je podsticaj za svinje iznosio 0,60 KM/kg.

Kako kaže Sladojević, interventni otkup svinja izvršen je od 90 proizvođača, a otkupljeno je 9.837 grla ili 1,153 miliona kg mesa, za šta će biti isplaćeno 692.113 KM.

Izvor: nezavisne novine

PROČITAJTE:

Upotreba startera u ishrani prasadi

Uzgoj svinja na danski način – Od praseta do mesare

Kraj uvoza – Srbija po prvi put u istoriji proizvela elitno sjeme krompira

Agrosavjet
-
0
Kraj uvoza – Srbija po prvi put u istoriji proizvela elitno sjeme krompira

Guča – Srbija je po prvi put u istoriji proizvela elitno sjeme krompira koje će se na proljeće naći u srpskim njivama na oko 50 hektara.

Ovo je rekao profesor Zoran Broćić profesor poljoprivrednog fakulteta iz Beogrda koji je vodio projekat u centru za krompir u Guči.

„Uspeli smo danas da uz pomoć meristema i mikropropagacije dođemo do bezvirusne prve domaće elite .Proizveli smo oko 120 tona domaće elite – dezire, agrije, kleopatre, kenebeka, sinore, dok je Dragačevski mesečar u fazi priznavanja i vraćanja na sortnu listu i biće to uskoro jedina srpska sorta dok su ostale strane. Za desetak dana, dobićemo papire i pripremamo ambalažu za doradu, u magacinu Vranjici gde se nalaze prve komercijalne količine. Cene su niže od uvoznog krompira, a garantujem da je kvalitet evropski“, kaže za RINU Broćić.

Centar za krompir u Guči pripada ministarstvu prosvete i tehnološkog razvoja ali je skoro dvije decenije u blokadi zbog dugova za električnu energiju. Ipak, ova institucija sa zgradom od preko 1000 metara kvadratnih pukim čudom i zahvaljujući visprenim Dragačevcima koji gaje poseban kult prema krompiru, ostala je na nogama.

„Laboratorije smo sačuvali sa partnerom koji ih je dodatno opremio i osposobio za rad. Ovo je nešto što je potrebno državi Srbiji ukoliko želi da se ozbiljno bavi poljoprivredom . Naša država godišnje uveze sjemenskog krompira za preko 5 milona evra. A mi smo proizveli vrhunsko sjeme i plus jednu domaću sortu. Ovaj institut jedini je preživeo tragediju koja je zatekla slične institute u državi“, kaže Milić Domanović vd direktor Centra.

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović posjetio je pre dvije godine Institut i obećao konkretnu pomoć.

„Centar za krompir u Guči kod Inovacionog fonda koji predvodi Nenad Popović konkurisao je dva puta i nijednom projekat nije prošao , iako je tadašnji ministar bio u posjeti. Očekivali smo da ćemo dobiti sredstva, jer smo imali dobar projekat“, izjavio je Broćić.

Inače, planovi i za narednu godinu ne teku kako je prvobitno planirano.

Naime, za iduću godinu , zakupljeno je 50 hektara oranice na Karajukića bunaru kako bi se prve količine na 20 hektara na vrijeme prpipremile, ali je ovoga puta, uslijedila zabrana od strane Zavoda za zaštitu prirode.

„Zakupili smo 20 hektara oraničnih površina koje su izolovane, ali je Zavod za zaštitu prirode zabranio je da se u drugoj zoni Nacionalnog parka Peštersko polje sadi krompir. Izvezli smo već oko 250 tona saturacionog mulja i prolazi nam vrijeme za obradu“, dodaje Broćić.

Izvor: b92

PROČITAJTE:

Proizvodnja zdravog sjemenskog krompira!

Šta prouzrokuje TRULJENJE KROMPIRA i kako to SPRIJEČITI?

Poslije vađenja krompira HITNO ga sklonite sa PARCELE!

Kreativne žene iz Srpca u proboju na tržište – Ručni rad i tradicionalni proizvodi glavni adut

Agrosavjet
-
0
Kreativne žene iz Srpca u proboju na tržište – Ručni rad i tradicionalni proizvodi glavni adut
Kreativne žene iz Srpca koje su ovladale tajnama brojnih zanata dugo nisu uspijevale da pronađu svoje mjesto na tržištu, ali sve se promijenilo prije godinu dana, kada se rodila prva ideja o osnivanju zajedničkog udruženja.
Njihovi proizvodi, koji su do tada uglavnom bili skriveni od očiju javnosti, postali su pravi hit, tako da vrijedne domaćice sada imaju pune ruke posla da bi zadovoljile potrebe sugrađana.
Predsjednica Udruženja žena Srbac Vesna Smiljanić kaže da su od osnivačke sjednice Skupštine, koja je održana u januaru, pa sve do danas, učlanile 60 žena koje barataju raznim vještinama, od pripreme zimnice i sokova, do izrade odjevnih i ukrasnih predmeta, etno-suvenira i upotrebnih predmeta za domaćinstvo, upravo onako kako su to radili njihovi preci.
– Odavno smo prevazišli sva očekivanja, jer nismo mogli ni pretpostaviti koliko ima talentovanih žena u Srpcu, a još više smo ostali zatečeni interesom građana za ono čime se bavimo. Otvorile smo radnju u centru grada i dobile prostor od opštine za održavanje sastanaka, a nadamo se i novčanoj podršci iz budžeta – rekla je Smiljanić.
Ona dodaje da se na svakom od njihovih proizvoda nalaze logo udruženja i osnovni podaci o proizvodu i njegovom kreatoru, što daje na ozbiljnosti i atraktivnosti.
– U pregovorima smo sa Kućom Lijevča i Potkozarja iz Gradiške da naš asortiman prezentujemo i njihovim kupcima. U petak smo učestvovali na izložbi ispred ove Kuće, koju je organizovala Turistička organizacija Gradiška u saradnji sa Poljoprivrednim klasterom GLS. Posjetioci su imali priliku da isprobaju našu zimnicu – rekla je Smiljanić.
Na sličan način planiraju da se predstave i u Krajiškoj kući u Banjaluci.
– Da bismo prodavali naše proizvode na ovim mjestima potrebno je da izvršimo određene hemijske analize. Već smo izvršili analizu pekmeza od šljiva a rezultati su bili odlični. Finansijsku pomoć u tom pogledu nam je pružila Opština Srbac – navela je Smiljanić.
U udruženje se učlanjuje sve veći broj mladih za koje se organizuju razne edukacije, poput radionica crtanja i izrade plavog zmijanjskog veza, u kojoj je nedavno učestvovalo dvadesetak srbačkih đaka.
Članica udruženja Gordana Ivković jedina u udruženju se bavi izradom zmijanjskog veza, a ovim hobijem okupirana je još od djetinjstva.
– Još kao djevojka voljela sam da vezem. Tada su moderni bili Vilerovi gobleni, koji su bili prava umjetnička djela i za izradu jednog takvog goblena srednje veličine je trebalo i po nekoliko mjeseci rada. Danas uglavnom izrađujem zmijanjski vez, koji je za mene neka vrsta odmora i predah od svakodnevnih poslova. Trudim se da svoja iskustva prenesem mladima i tako ga sačuvam od zaborava – rekla je Ivković.
Zanimljivim hobijima bavi se i članica udruženja Vida Suvajac, koja izrađuje korpice od novina i domaće sapune i meleme čija je osnova svinjska mast, a primjese su u vidu raznog ljekovitog bilja.
– Sapuni proizvedeni na ovaj način odgovaraju raznim tipovima kože, a u ponudi imam sapune sa aktivnim ugljem, lavandom, nevenom i kafom, kao i sapun bez primjesa. Prednost je u tome što su prirodni i ne sadrže ništa štetno za kožu. Melemi su takođe jako traženi i koriste se za opekotine, hemoroide i otvorene rane – kaže Vida.
Srbačko udruženje žena učestvovalo je nedavno u projektu Farma II u sklopu kojeg su tri članice osposobljene za izradu čajeva, eteričnih ulja, melema i sličnih proizvoda, a dobile su vlastitu ambalažu i etikete, kao i podršku u plasmanu na tržištu, navodi se na sajtu Opštine Srbac.
Udruženje žena je takođe besplatno izradilo 20 zaštitnih maski za socijalno ugrožene i nezbrinutu djecu i 30 medicinskih kapa radnicima srbačkog Doma zdravlja. Organizovale su i akcije sadnje cvijeća u gradskom parku.
Izvor: eKapija
PROČITAJTE:

Rahat lokum – Dva neodoljiva domaća recepta!

Agrosavjet
-
0
Rahat lokum – Dva neodoljiva domaća recepta!

Rahat lokum je turski slatkiš koji se pravi od skrobnog brašna (gustina) i šećera, uz dodatak ružine vode ili limuna, a ponekad i oraha, lješnika, pistacija…

Rahat al hulkum u prevodu znači zadovoljstvo u grlu, a njegov prethodnik je persijski kolač ahbisa (slatki žele).

U Turskoj se pravi od 15. vijeka, a onaj kakav mi danas poznajemo doradio je 1777. godine u Istanbulu Hadži Bećir (koji je imao veliku poslastičarnicu), a popularizovan je u velikom dijelu zapadnog svijeta tokom 19. vijeka. Pravi se i rado konzumira i u našoj zemlji, pogotovo uz kafu.

Za dobijanje posebnih vrsta ratluka dodaju se pavlaka, razni sokovi, prelivi od čokolade…

U Grčkoj i na Kipru prave se loukumi, posebna vrsta ove poslastice, koja se služi uz kafu i popularna je još od 19. vijeka.

Rahat lokum s lješnicima

Sastojci:

• 1,5 l vode

• 1 kg šećera

• 200 g gustina

• pola limuna

• 150 g krupnije sjeckanih lješnika

• šećer u prahu za posipanje

• malo ulja

Priprema:

U šerpu stavite vodu, šećer i pola limuna. Kad smjesa proključa smanjite temperaturu i kuvajte oko 40 minuta.

U pola litra hladne vode umutite skrobno brašno (gustin). Skuvanom sirupu dodajte izmućeni gustin i neprestano miješajte dok se ne zgusne (ali prije toga izvadite polovinu limuna). Zatim dodajte sjeckane lješnike, izmiješajte pa istresite u nauljenu tepsiju.

Ostavite na sobnoj temperaturi da se malo prohladi pa stavite u frižider da se potpuno ohladi i zgusne. Isijecite na male kocke i uvaljajte u šećer u prahu.

Rahat lokum s okusom višnje

Sastojci:

  • 200 g gustina
  • 450 g šećera u prahu
  • 400 ml vode
  • 200 ml voćnog sirupa višnje

Priprema

Gustin pomiješajte sa 400 g šećera u prahu i razmutite u vodi. Dodajte sirup od višnje i zagrijavajte uz miješanje.

Kad se zgusne kratko kuvajte i toplu smjesu istresite u nauljenu tepsiju obloženu papirom za pečenje, pa je poravnajte na debljinu od oko tri centimetra.

Ostavite da se ohladi. Sutradan narežite na kocke. Kocke uvaljajte u preostali šećer u prahu. Složite ih na papir za pečenje malo razdvojene i ostavite par dana da se suše.

Izvor: Nezavisne novine

PROČITAJTE:

Koje voće ima najviše šećera, a koje najmanje

Mirisni napitak – kafa s ukusom bundeve

12 prednosti jaja za vaše zdravlje

Evo zašto bi trebalo da jedete suve šljive svaki dan

Agrosavjet
-
0
Evo zašto bi trebalo da jedete suve šljive svaki dan

Suve šljive su prava riznica hranjivih materija, neodoljivog okusa i velikih zdravstvenih vrijednosti. Oni koji su upoznati s njihovim nutritivnim sastavom ne mare za neobičan smežurani izgled.

Suve šljive su bogate vitaminima

Posebno se izdvajaju vitamini A i K. U manjim količinama sadrže i vitamine C, E te B1, B2, B3 i B6.

Odličan su izvor minerala kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, željeza, fosfora, natrijuma, cinka, bakra i mangana.

Tu su i topiva i ne topiva vlakna, fenolni spojevi te brojni fitospojevi koji djeluju kao snažni antioksidansi.

Zahvaljujući prirodnim zaslađivačima sorbitolu i fruktozi suhe šljive su idealna namirnica za utaživanje želje za slatkim.

Istovremeno ne izazivaju neželjene posljedice kao što su debljanje ili povišenje razine šećera u krvi – naravno ako se konzumiraju u razumnim količinama.

Zdravstvene dobrobiti suvih šljiva

1. Reguliraju probavu

Suve šljive su vrlo učinkovite u održavanju zdrave i uravnotežene probave.

Sadrže topiva i ne topiva vlakna koja su od koristi ne samo za probavu, već i za cjelokupno zdravlje organizma.

Jedna šalica suvih šljiva ima čak 12,4 grama vlakana.

Topiva vlakna brzo upijaju vodu i u dodiru s njom stvaraju želatinastu masu koja stvara osjećaj sitosti, a ujedno pomaže u omekšavanju sadržaja crijeva te njihovom lakšem pražnjenju.

Visoki sadržaj vlakana u suhim šljivama pomaže i u prevenciji hemoroida uzrokovanih zatvorom.

Tako je najpoznatiji narodni lijek protiv zatvora kompot od suhih šljiva.

Sušene šljive sadrže i sorbitol, prirodan šećer za koji je potvrđeno da pospješuje obnavljanje dobre crijevne flore.

2. Čuvaju zdravlje srca

Sušene šljive su bogate kalijumom. Jedna porcija sušenih šljiva sadrži 36% preporučene dnevne doze ovog minerala. Kalijum osigurava ispravno funkcioniranje srca te krvožilnog i nervnog sistema.

Ovaj mineral pomaže i kod povišenog krvnog pritiska te smanjuje rizik od pojave srčanog i moždanog udara.

Niska razina kalijuma može izazvati slabost, grčeve u mišićima, usporene srčane otkucaje, vrtoglavicu pa čak i gubitak svijesti.

3. Snižavaju razinu šećera u krvi

Šljive su nisko pozicionirane na glikemijskoj ljestvici. To znači da mogu pomoći u kontroli razine šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2.

Suve šljive sadrže visoki udio topivih vlakana koja pomažu u održavanju stabilnosti šećera u krvi.

Topiva vlakna smanjuju vrijeme zadržavanja hrane u želucu, što za posljedicu ima slabiju apsorpciju šećera u krvotok.

Topiva vlakna i flavonoidi, koji su također u značajnim količinama prisutni u suhim šljivama, od velike su važnosti jer doprinose povećanju osjetljivosti tijela na insulin.

4. Brinu o dobrom vidu i zdravlju očiju

Suve šljive su odličan izvor vitamina A koji je neophodan za dobar vid.

Pomažu prevenirati pojavu suvoće očiju, noćnu sljepoću, sivu mrenu i makularnu degeneraciju.

Ovi plodovi takođe brinu o očuvanju tkiva mrežnice i štite od oštećenja uzrokovanih UV zračenjem.

Karotenoidi prisutni u suvim šljivama – alfa karoten, beta karoten i beta kriptoksantin – pomažu u procesu pretvaranju svjetlosti u nervne impulse.

Lutein i zeaksantin štite stanice od štetnog djelovanja plavog svjetla i pomažu u smanjivanju rizika od problema s vidom vezanih uz starosnu dob.

5. Doprinose zdravim kostima

Porcija suvih šljiva osigurava 129 % preporučene dnevne količine vitamina K koji je od velike važnosti za koagulaciju krvi i izgradnju kostiju.

Prema istraživanju objavljenom u knjizi Wellness Foods A to Z, adekvatne količine vitamina K u prehrani mogu pomoći starijim odraslim osobama u:

obnovi već oslabljenih kosti
održavanju njihovog zdravlja i gustoće
prevenciji osteoporoze
prevenciji ateroskleroze

Istraživanje studije Državnog Sveučilišta Floride pokazalo je da suhe šljive mogu prevenirati osteoporozu, osobito kod žena u postmenopauzi.

Tijekom studije, skupina žena u postmenopauzi je konzumirala 100 grama suhih šljiva dnevno.

Kao rezultat toga, nakon samo tri mjeseca sudionice su imale poboljšane markere za stvaranje kostiju, u usporedbi sa skupinom žena koje su konzumirale po 75 grama suhih jabuka dnevno.

6. Poboljšavaju pamćenje

Konzumacija samo tri do četiri suhe šljive dnevno može značajno doprinijeti neutralizaciji slobodnih radikala, koji imaju štetan uticaj na pamćenje.

I ne samo to – suva šljiva je toliko korisna da njezina redovna konzumacija može povećati funkcije mozga te poboljšati pamćenje, učenje i koncentraciju.

Istraživanja su pokazala da suve šljive imaju pozitivne učinke i u prevenciji starosnih neurodegenerativnih poremećaja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.

7. Brinu o ljepoti kože i kose

Vitamini i minerali prisutni u šljivama doprinose ljepoti i zdravlju kože.

Sušeni plodovi šljiva pomažu usporiti proces starenja, odgoditi pojavu bora te ublažiti vidljivost postojećih bora kao i sunčevih pjega.

Suhe šljive su riznica željeza – minerala koji višestruko pridonosi zdravlju kose.

Nedostatak željeza može prouzročiti opadanje kose te dovesti do njezine suvoće i bezbojnosti.

Izvor: alternativazavas.com

PROČITAJTE:

Postupak sušenja šljive

ZOVU GA MEDICINSKI DŽEM – Jedite ga prije spavanja i ujutro ćete SKROZ ISPRAZNITI CRIJEVA!

Kako da najbolje sačuvate sušeno voće

1...602603604...1.017Stranica 603 of 1.017

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia