Naslovnica Blog Stranica 60

Kolašinski lisnati sir – Kako se pravi ova posebna vrsta sira?

Proizvodnja lisnatog sira odvija se u sjevernom dijelu Crne Gore, u opštinama Kolašin i dijelu Mojkovca.

Planinski pašnjaci na teritoriji Opštine Kolašin zahvataju prostor od oko 43 000 ha, a obradive površine  sa planinskim pašnjacima čine 50% teritorije. Za lisnati sir koji je karakterističan proizvod kolašinskog kraja se pretpostavlja da je proizvođen u domaćinstvima u 19. vijeku. Od sredine 20. vijeka sve više domaćinstava proizvodi ovu vrstu sira, jer se u svakodnevnoj upotrebi sve više koristi.

Lisnati sir

Za lisnati sir se može reći da je autentičan i jedinstven jer se može proizvoditi samo na teritoriji kolašinskog i mojkovačkog kraja. Njegova proizvodnja je uslovljena bogatstvom flore pašnjaka i livada sa planina Bjelasice, Sinjajevine, Komova, Moračkih i Rovačkih planina, od čega u prvom redu zavisi ukus i miris sira.

Kolašinski lisnati sir je sedmi po redu proizvod koji je zaštićen oznakom kvaliteta na nacionalnom nivou. Kolašinski lisnati sir je sir iz grupe sireva parenog tijesta, koji se proizvodi od kravljeg mlijeka porijeklom od jutarnje muže i obranog mlijeka porijeklom od večernje muže. U odnosu na ukupnu količinu mlijeka dodaje se i 5% vode.

Mlijeko koje se koristi za proizvodnju sira mora sadržati minimalno 3,2% m.m. Za grudu od jednog kilograma sira potrebno je oko 10 kilograma mlijeka. Proces proizvodnje sira se sastoji iz sastavljanja podgrijanog večernjeg mlijeka sa koje je skinuta grijavina i jutarnjeg mlijeka.

Tehnologija proizvodnje lisnatog sira

Prije same muže treba obaviti čišćenje vimena i sisa kako ne bi došlo do kontaminacije svješeg mlijeka, nakon završene muže mlijeko treba procijediti kroz sirarsko platno.

Večernje mlijeko je potrebno termički obraditi, zagrijati ga do 45 °C, i presuti u odgovarajuće posude kako bi se hladilo. Nakon jutranje muže, a prije sastavljanja mlijeka, potrebno je ukloniti skorup (grijavinu) sa mlijeka i tek onda mlijeko sastaviti i zagrijavati do temperature od 37 do 45°C. Nakon što se zagrije, mlijeku se doda sirilo i ostavi se da se podsirava. Vrijeme koje je potrebno da se podsiri mlijeko zavisi od temperaturnih uslova i njegove kiselosti.

Pošto se gruš formirao, neophodno ga je povremeno miješati kako bi došlo do odvajanja surutke i formiranja grude i na kraju do padanja grude na dno posude uz stalno odlivanje surutke. Da bi se formirala kompaktna masa grudu treba laganim pokretima pritiskati i okretati kako bi došlo do istiskivanja viška surutke.

Kada se ovaj proces završi, formirana gruda se vadi iz posude i prebacuje u posebnu posudu koja je namijenjena za cijeđenje, a grudu je potrebno i opteretiti plastičnom ili prohromskom pločom sa dodatnim opterećenjem kako bi se sir cijedio. Sir je neophodno što ćešće previjati kako bi došlo do stvaranja listova. Ovaj postupak je potrebno ponoviti dvadesetak puta.

Završetkom cijeđenja pristupa se procesu „listanja“ i soljenja sira, sir se odvaja na tanke listove, po čemu je ovaj sir specifičan, i slažeu plastičnu ambalažu (namijenjenu za upotrebu u proizvodnji hrane) gdje se ručno soli srednje krupnom soli.

Nakon soljenja potrebno je zrenje koje se prema dostupnim podacima odvija na temperaturi od 15°C do 25°C i traje do 7 dana.

Senzorne karakteristike

Izgled lisnatog sira treba da bude u vidu listova, elastičan i glatke teksture, boja je porcelansko-bijela do žućkasto-bijela. Miris i ukus su mlječno-kiseli.

Fizičke i hemijske karakteristike

Prema standardima koji su naglašeni u specifikaciji, gotov proizvod ne smije da sadrži više od 3% soli, najmanji sadržaj masti u suvoj materiji je 35%, sadržaj suve materije je najmanje 40%.

Kako pravilno naoštriti baštenske i voćarske makaze?

Tupe makaze u bašti ili voćnjaku prava su muka za orezivanje. Teško režu pa se više naprežete, stvaraju rane na granama i grubih kidaju. Zato ih treba redovno oštriti – barem jednom u godinu dana, no to najviše zavisi od toga koliko ih koristite.

Za one koji nisu iskusni baštovani, evo nekoliko savjeta. Prije svega uklonite rđu i prljavštinu brusnim papirom visoke granulacije. Ako su makaze jako zarđale sa svih strana, možda ih možete rastaviti pa onda šmirglati svaki dio zasebno. Pravila o vremenu nema – šmirglajte dok rđa ne nestane i makaze zasjaje.

Ako imate stegu, stavite makaze u nju tako da je dio za rezanje okrenut prema gore i čvrsto stegnite pa onda šmirglajte.

Pročitajte: Voćke vole orezivanje – Ovo su osnovna pravila pri rezidbi

Naravno, postoje različite baštenske makaze, od malih do velikih za orezivanje živice i voćaka. Oštrica je zakošena i samo s jedne strane oštra, odnosno pravi rez. Dakle, treba ih oštriti na pravoj strani, jer ćete u protivnom uništiti oštricu.

Za oštrenje možete koristiti brusni kamen, obložene brusove, metalne turpije, ali najbrže, najlakše i najučinkovitije je na brusnom kotaču.

Naravno, njega mnogi nemaju pa zato baštovani i voćari često pribjegavaju kućnim metodama. Jedna od najboljih je naoštriti makaze uz pomoć brusnog papira i deterdženta za posuđe. To se radi na sljedeći način: trljajte oštricu o brusni papir oko pet minuta, a zatim se je istrljajte deterdžentom za posuđe. Ovo se ponavlja sve dok ne dobijete potpuno oštar rub makaza.

Koja je najzdravija riba iz konzerve?

Konzervisanje hranu održava svježom i jestivom, naročito onu koja je sklona razvoju raznih patogena, a u procesu konzervisanja namirnice prolaze i proces sterilizacije.

“Rezultat je, nažalost, značajan gubitak nutrijenata, ali jednom kad se konzervira voće ili povrće, tako može stajati godinama, sigurno od opasnih mikroorganizama”, objašnjava nutricionistkinja dr. Džes Kording i otkriva koja je, prema mišljenju struke, najzdravija konzervisana hrana.

To su sigurno, kaže, sardele u konzervi ili sardine, ali i druga konzervisana riba koja je pristupačan izvor proteina, ali i održiva i ne zahtjeva dugu pripremu ili kuvanje. Dodavanje konzervisane ribe u ishranu ima brojne zdravstvene prednosti.

“Konzervisane sardele obično imaju manje žive od mnogih drugih vrsta ribe i smatraju se jednim od najboljih izbora morske hrane, pogotovo ako vam svježa nije dostupna”, rekla je Kording.

S njima, dodaje, unosimo veliku količinu proteina, vitamina D i protivupalnih omega-3 masnih kiselina, a maslinovo ulje daje mononezasićene masti zdrave za srce, objašnjava ona.

Pročitajte: Jedite sardine što češće, i živjet ćete dugo i bez bolesti: Evo zašto!

Kako jesti sardele?

Zdravstvene smjernice nedjeljno preporučuju dvije do tri porcije ribe s niskim udjelom žive, a Kording preporučuje da je pomiješate s testeninom, sirom ili krekerima za užinu.

“Lično najviše volim da iz izgnječim viljuškom i jednostavno ubacim u salatu”, rekla je Kording za Mind Body Green, a postoji i bezbroj drugih načina da se sardela iz konzerve ubaci u ishranu, prenosi Večernji list.

Pitali smo vještačku inteligenciju: Da li je dobro saditi voće u prestupnoj godini?

U današnjem dobu, kada tehnologija postaje sveprisutna, sve više ljudi se okreće vještačkoj inteligenciji kako bi dobili odgovore na različita pitanja. Tako je i nas zanimalo šta vještačka inteligencija ima da kaže o pitanju koje zanima mnoge poljoprivrednike: „Da li je dobro saditi voće u prestupnoj godini?“.

Vještačka inteligencija je jasno stavila do znanja da je odluka o sadnji voća mnogo više vezana za klimatske uslove, tip zemljišta i druge specifičnosti regije, nego za prestupnost godine. Savremeni pristup poljoprivredi oslanja se na naučne podatke i precizne informacije kako bi se postigao optimalan prinos.

sadnja voća u prestupnoj godini
Foto: PrintScreen / https://chat.openai.com/

Ipak, u obzir treba uzeti i narodna vjerovanja koja su kroz vijekove oblikovala našu percepciju i praksu u mnogim oblastima života, uključujući i poljoprivredu.

Narodna vjerovanja često ukazuju na to da prestupna godina može donijeti neobične ili nepredvidive promjene, te su mnogi ljudi u prošlosti vjerovali da bi trebalo izbjegavati važne odluke u tim godinama. Ovo uključuje i sadnju voća. Smatralo se da bi se plodovi mogli razviti nepravilno ili da bi cijela berba mogla biti osuđena na neuspijeh.

Dok su moderna istraživanja pokazala da nema naučne osnove za ova vjerovanja, mnogi ljudi i danas zadržavaju određene običaje i prakse koje sežu duboko u tradiciju. Kao što vještačka inteligencija naglašava, najvažnije je pridržavati se preporuka za svaku vrstu voća, voditi računa o optimalnim uslovima za sadnju, bez obzira na to da li je godina prestupna ili ne.

Na kraju, odluka o sadnji voća u prestupnoj godini ostaje na vama, dragi čitaoci. Iako vještačka inteligencija i moderna nauka nude racionalne smjernice za postizanje optimalnih rezultata u poljoprivredi, ne treba zanemariti i snagu tradicije i narodnih vjerovanja. Svako od nas nosi sa sobom svoje iskustvo, kulturu i vrijednosti koje oblikuju naše odluke.

Izvor: agrosavjet.com

Najskuplje zemljište na Malti i Holandiji, najjeftinije u Hrvatskoj

BRISEL- Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Evropskoj uniji je 2022. godine iznosila 10.578 evra za hektar (deset dunuma), objavio je Evrostat na osnovu istraživanja sprovedenom u 21 zemlji EU.

Najskuplje poljoprivredno zemljište je 2022. godine bilo na Malti i prodavalo se po cijeni od 233.230 evra za hektar, u Holandiji 85.431 evro, Luksemburgu 42.720 evra po hektaru i Irskoj 38.013 evra, navodi se na sajtu Evrostata.

Slovenija je zauzela visoko peto mjesto sa prosječnom cijenom od 23.282 evra za hektar i velikim regionalnim razlikama u cijeni oranica, odnosno zapadom zemlje koji je znatno skuplji od istoka.

Hrvatska se nalazi na dnu ljestvice sa prosječnom cijenom od 3.700 evra po hektaru poljoprivrednog zemljišta, a u jadranskom dijelu zemlje je ona nešto viša, 5.202 evra za hektar, prenosi Tanjug.

Prosječna cijena iznajmljivanja hektara oranice u EU je 2022. godine iznosila 233 evra po hektaru.

Mnogi ga koriste za zimnicu, a ne znaju da ovaj njegov sastojak može biti otrovan

Kako da najbolje koristite zeleni paradajz? Dobar je u zimnici, pohovan, a evo i koji njegov sastojak može biti štetan po zdravlje.

Marinirani zeleni paradajz u tegli je stara domaća zimnica koja je skroz zaboravljena.

Zeleni paradajz ima potpuno drugačiji ukus i teksturu od zrelog, crvenog paradajza i najčešće se koristi u turšiji, kao zimnica. Dok se neki brinu da može biti otrovan, drugi tvrde da je jako dobar za neke zdravstvene tegobe.

Ulje od maslačka – Pomoć kod raznih bolova

Maslačak je izuzetno ljekovita biljka u narodnoj medicini, a njeni listovi su odlični za detoksikaciju. Cvjetovi se koriste za pripremu meda i puni su antioksidanata. U nastavku teksta donosimo vam recept za pripremu ulja od maslačka.

Posebno je ljekovit i korijen koji pozitivno utiče na imunitet, smanjuje upalne procese u tijelu i preporučuje se za zdravlje jetre.

Ulje međutim nije namijenjeno za jelo, ali je odlično za spoljašnju upotrebu u slučaju bolova, ukočenog vrata, sinusne glavobllje, otečenih i bolnih dojki. Maže se na otečene i bolne grudi i u slučaju bilo kojeg bola. Može se koristiti za masažu cijelog tijela, a kako bi poslužilo za relaksaciju dodaje se malo lavande.

Kako razlikovati domaće voće i povrće od tretiranog?

Domaće voće i povrće je na prvi pogled teško razlikovati od onog koje je tretirano pesticidima. No, postoji nekoliko trikova pomoću kojih ćete lakše moći da prepoznate domaće, organske prozvode, a više o tome čitajte u nastavku teksta.

Miris i ukus

Organsku hranu, kako ističu stručnjaci, možete prepoznati po mirisu i ukusu. Inače, naš mozak prepoznaje šta ne valja jesti, te šta miriše, a šta ne. Na primjer, ako kupite paradajz u prodavnici, a s druge strane uzmete jedan domaći, odmah se vidi, ali i osjeti razlika.

Domaći proizvodi su ukusniji jer nisu podvrgnuti dugom transportu i skladištenju, što inače može umanjiti njihov ukus i kompletan doživljaj hrane.

Tako će, na primjer, domaće i svježe jabuke imati zelenu i čvrstu peteljku, a stare jabuke ćete prepoznati po tome što je peteljka suva i lako se otrgne.

Svježe jabuke će, osim već navedenog, imati i snažniji miris i biće čvršće na dodir pa obratite pažnju i na to. Takođe, kora svježih jabuka je glatka i čvrsta, dok starije jabuke već imaju naboranu koru.

Inače, ako probate jabuku za koju niste sigurni da li je svježa, ona će biti pomalo bezukusna i imaće brašnastu teksturu, te gorkast ukus.

Razlika u cijeni

Organski, domaći proizvodi inače imaju višu cijenu od onih koji su konvencionalno proizvedeni, a s obzirom na to da ovaj vid proizvodnje zahtijeva više radne snage, ulaganja i vremena, razumljiva je i ova računica.

Međutim, iako na prvi pogled izgleda da su lokalni proizvodi skuplji od onih komercijalno uzgajanih, može se reći da su dugoročno jeftiniji. Domaći proizvodi su često skuplji, ali ako kupujete lokalne proizvode, u tom slučaju ne plaćate troškove distribucije, već ulažete u hranjive supstance i kvalitet. Takođe, moguće je pronaći pristupačnije cijene na lokalnim tržnicama i u malim trgovinama koje prodaju domaće proizvode.

Savjeti za kupovinu domaćih namirnica:

*Otiđite na lokalne tržnice, u male trgovine i poljoprivredne zadruge koje prodaju domaće proizvode,

*Potražite sezonsko voće i povrće koje je dostupno na vašem području,

*Pitajte lokalne proizvođače o načinu na koji uzgajaju svoje proizvode,

*Uporedite oblik i miris domaćih proizvoda s onima industrijski uzgojenim,

*Potražite domaće proizvode koji su označeni kao ekološki.

Kako prepoznati tretirano voće i povrće?

Evo kako da prepoznate da li je voće i povrće tretirano:

Smeđe, crne i zelene tačkice – Bitno je znati da takvi tragovi manje štete od umjetnih sredstava kojima tretiraju voće i povrće. Ako je miris u redu, dovoljno je samo ukloniti tačkice i voće se može jesti. Početak truljenja je normalan proces sazrijevanja i nikome neće naškoditi ako pojede jabuku koja je na kori imala poneku crnu tačku. Ako uklonite zelene tačkice, ne trebate se bojati, jer se plod može jesti, no ako ih zanemarite moguće su probavne tegobe.

Premaz na citrusima – Mnogo veći problem od zelenih tačkica je supstanca koja čuva voće, najčešće citruse, od stvaranja plijesni. Riječ je o imazalilu kojim se uglavnom prska limun kako bi što duže izgledao zdrav i lijep. Kod većine ljudi pretjerana količina ove tvari izaziva osip ili probavne smetnje.

Pročitajte: Pesticidi u hrani – Koje mjere preduzeti?

Plijesni – Potrebno je biti oprezan s plijesnima i izbjegavati ih. Blago truljenje, tzv. smeđe tačkice, na hrani su prihvatljive, ali plijesan, u zavisnosti od vrste, može biti opasna. Nikako se ne preporučuje jesti povrće ako na njemu ima i najmanjih tragova plijesni, dok je kod voća, posebno kod citrusa koji su kiseliji, ponekad dovoljno samo odrezati zahvaćeni dio ploda. Ipak, s voćem koje ima tanju koru, kao što su breskva ili jabuka, treba paziti jer spore plijesni mogu doprijeti duboko.

Nevidljivi pesticidi – Kako prepoznati da je voće ili povrće tretirano pesticidima? Lako, ali i teško! Lako, jer je većina tretirana, osim ako nije od provjerenog ekološkog proizvođača, ali i teško jer samo laboratorijski testovi pokazuju stvarnu prisutnost i količinu određenih hemikalija.

Vosak na jabukama – Na policama trgovina mnoge jabuke izgledaju kao da su plastične, dok pod rukom možete osjetiti kao da su masne. I jesu, jer se neke vrste jabuka presvlače tankim slojem voska kako bi se produžila njihova trajnost i poboljšao izgled. Primjenom voska smanjuje se gubitak vode iz ploda, a to znači i uštedu za proizvođača, međutim tretiranje voskom ima i nekoliko mana… Naime, vosak sprečava otpuštanje ugljen-dioksida i prolaz kiseonika, zbog čega voćka može izgubiti svoju nutritivnu vrijednost, a njen ukus može postati suv i pomalo opor.

ZASADBREG Voćarski izumi umirovljenog kemijskog tehničara Stanislava Tarandeka

Stanislav Tarandek iz Zasadbrega je umirovljeni hemijski tehničar

Dane najradije provodi u svom voćnjaku u kojem brine za otprilike pet stotina voćaka! Zatekli smo ga kako na grane mlade voćke vješa plastične boce s otprilike dva decilitra vode. Pojasnio nam je o čemu je riječ.

– Ovo je kalemljena (cijepljena) trešnja, pršćem je jedino protiv monilije te šljivine i trešnjine muve. Bocama s vodom prilagođujem krošnju, da bude prozračna. Objesim bocu i polako odlijevam vodu iz nje tako da ostane taman koliko treba kako bi se grana odmakla od sredine na idealnu poziciju. Prozračnost je najveće blago, ništa drugo nije od toga važnije.-ispričao nam je gospodin Tarandek. 

Na pitanje što sve ima u voćnjaku kaže – sve. Od najranijih do najkasnijih sorti. Najdraže su mu trešnje, a ima i marelica, kruški, domaćih jabuka mušanki i london pepika, lješnjaka, malina… Pokazuje mladu marelicu koja je, u istu svrhu, prozračena sistemom špaga koje vuku grane tako što su zavezane za kolce zabodene u zemlju.

– Vrlo važnim smatram i premazivanje stabala krečom, sumporom i solju. time odgađam vegetaciju voćke, budući da crna boja privlači sunce više od bijele. Ako ju uspijem odgoditi i na samo nekoliko dana, već je to velika stvar, kako ne bi pomrznulo – pojašnjava nam Stanislav Tarandek, umirovljeni kemijski tehničar. A od plodova voćnjaka u kućnoj radinosti nastaju razne slasne delicije, od pekmeza do sokova. U toj je priči, otkriva, zakon supruga Julijana.

*Preuzeto iz Lista Međimurje br. 3586

Najmoćnija biljka za žene: Rusomača rješava brojne zdravstvene probleme, priprema se na ovaj način

Rusomača (hoću-neću) cvjeta od marta do novembra; cvjetovi su sitni, bijeli i združeni u produžene bogate cvjetove.

Jedna od najčešćih korovnih biljaka, raste po poljima, baštama, uz put i živice, a na glasu je kao najmoćnija biljka za žene.

Ljekovita je cijela biljka

Preporučuje se njeno branje u proljeće iako se može brati i tokom cijele godine. Suši se u hladu i na promaji, a čuva u zatvorenim kutijama, koje je štite od vlage. Ipak, ako je moguće, bolje je koristiti svježu biljku. Rusomačom se liječe mnoge bolesti – sve vrste krvarenja, iz nosa, pluća, crijeva, želuca i rana kod kojih se krvarenje ne može zaustaviti, prejake menstruacije, reguliše se krvarenje u pubertetu i klimakterijumu; liječi oslabljenost i odumiranje mišića, kilu, razne smetnje u izmjeni materija u tijelu, reumu, giht, bolesti jetre, bubrega, mokraćne bešike; preporučuje se kod žučnog i bubrežnog kamenca, kod niskog ili pak previsokog pritiska i dr.

 Čaj – 2 velike kašike suve ili 4 velike kašike svježe biljke prelije se s 1/2 l vrele vode i ostavi da odstoji minut; popije se toplo tokom dana, tokom 3 nedjelje; napravi se pauza od 2 nedjelje i ponovi se liječenje u trajanju od 3 nedjelje. To je dobar lijek protiv krvarenja, neredovne menstruacije, naročito u klimakterijumu, kao i za sve navedene bolesti.

Pročitajte: Rusomača zaustavlja krvarenje

• Čaj – 2 čajne kašičice suve rusomače ili 4 kašičice svježe prelije se s 1/4 l ključale vode i nakon 10 minuta se procijedi. Taj čaj reguliše niski i visoki pritisak, a mora se piti duže vrijeme, 2-3 šoljice dnevno.

Čajna mješavina – u jednakim dijelovima rusomača, korijen srčenjaka, imela i ptičji dvornik: jedna čajna kašičica te mješavine prelije se s 1 šoljicom vrele vode i nakon 3 minuta se procijedi. Dnevno se piju 3-4 šoljice ovog čaja kao izvanredan lijek protiv krvarenja iz pluća.

• Čajna mješavina – u jednakim dijelovima rusomača i rastavić – 1 velika kašika ove mješavine prelije se s jednom šoljicom vrele vode, odstoji jedan minut i procijedi se. Dnevno se piju 2-3 šoljice tog čaja kod svih vrsta krvarenja.

• Tinktura – isjeckanu svježu rusomaču stavite u flašu, prelijte rakijom i ostavite 3-4 nedjelje na toplom mjestu. Jednu veliku kašiku ove tinkture dodajte čaju od vrkute, koji pijete po litar dnevno. To je čudotvoran lijek za oboljele mišiće (spoljne i unutrašnje).

• Obloge – nasjeckanu rusomaču stavite u sito iznad ključale vode; kada se dobro opari, stavljajte je kao oblogu na bolne mišiće udova, prenosi Krstarica.

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.