Naslovnica Blog Stranica 456

Savjeti za optimalno đubrenje BORANIJE

Boranija ima relativno skromne potrebe za hranivima. U načelu daju se umjerene količine.

Osrednja norma primjene mineralnih đubriva za boraniju približna je ovim vrijednostima: 30-40 kg azota, 60-80 kg fosfora i 80-100 kg kalijuma po hektaru (za niske sorte), te 60 kg azota, 80 kg fosfora i 120 kg kalijuma (za visoke sorte).

Biljke boranije imaju velike potrebe za azotom u prvim fazama razvoja dok ne počnu da koriste azor iz kvržica. Za đubrenje boranije najbolje je koristiti kompleksna đubriva sa povećanim sadržajem fosfora. Unose se u toko proljećne pripreme zemljišta.

Veoma dobri rezultati se postižu ako se 1/2 fofornog i kalijumovog đubriva unese u jesen prilikom oranja, a druga polovina s proljeća kod pripreme zemljišta za sjetvu.

Pročitajte još: Boranija i njene potrebe za vodom – kada i kako zalivati?

Azotna đubriva se unose pred sjetvu, istovremeno sa sjetvom ili poslije nicanja usjeva. Na velikim površinama startno đubrivo i prihranjivanje obavlja se mašinama, pri čemu se đubrivo unosi oko 8 cm od reda, na dubinu od 10-tak cm. Pri tome treba imati u vidu da od direktnog dodira sa česticama mineralnog đubriva klice mogu stradati.

Đubrenje boranije stajnjakom se preporučuje samo za siromašna zemljišta sa malo humusa. Na plodnijim zemljištima stajnjak može prekomjerno uvećati sadržaj azota, uslijed čega biljke pretjerano bujaju, a manje zameću. Zbog toga je bolje boraniju sijati na parceli, koja je u prethodnoj godini bila đubrena stajnjakom.

Dvije zarazne bolesti VINOVE LOZE koje uništavaju rod!

Pepelnica (Uncinula necator) i Plamenjača (Plasmopara viticola) su bolesti vinove loze kojima poguje puno padavina, a onda naglo otopljenje.

PEPELNICA

Pepelnica vinove loze (lat. Uncinula necator) je jedna od najštetnijih bolesti vinove loze i bez njene zaštete proizvodnja grožđa nije moguća.

Uncinula necator se razvija na svim zeljastim dijelovima vinove loze, ali su simptomi najtipičniji na grozdovima, posebno grozdovima. Prvi simptomi u proljeće se zapažaju na mladom lišću u vidu pojedinačnih bijelosivih, pepeljastih navlaka, koje se češće razvijaju na licu nego na naličju lista.

Na napadnutim mjestima lisno tkivo se nepravilno razvija i deformiše, a rjeđe se suši i opada.

Za zaštitu od pepelnice koristiti jedan od preparata: KARATHANE GOLD, SYSTHANE 24 E, KUSABI

PLAMENJAČA

Plamenjača vinove loze (naslovna fotografija) je zarazna je bolest, koja može zahvatiti vinograd tokom toplog i kišnog perioda. Tada se na listovima loze prvo pojavljuju hlorotične, a nakon 2 – 3 dana i uljaste pjege dok se na naličju lista u okviru tih pjega formira bjeličasta navlaka.

Oboljeli listovi odumiru i izgledaju kao sprženi. Osim lišća, ova bolest napada i cvast i to prije nego što se otvori. Oboljela cvast takođe se suši i opada, s tim da se  i na njoj može javiti bijela prevlaka.

Za zaštitu od plamenjače može se koristiti jedan od preparata: CHAMP DP, MOLOTOVIN, MILDICUT 25 SC, VALIS F

Preparate koristiti prema uputstvima proizvođača!

Brazilski orah – Uslovi gajenja

Brazilski orah (lat. Bertholletia excelsa) je orašasta biljka iz porodice lecitisovki (Lecythidaceae). Uzgaja se zbog jestivih plodova unutar tvrde i debele kore.

Brazilski orah spada u lupinasto voće. Ima dugačak životni vijek, a ova stabla krase veliki zimzeleni listovi nalik na lovorove listove. Rodi cvjetovima i ukusnim plodovima.

Plod ovog visokog stabla, brazilski orah, u Brazilu ima naziv castanhas-do-Pará, a u Boliviji se zove almendras. Blago je zavijenog, trokutastog izgleda te je zatvoren u čvrstoj ljusci (slično kao orah makadamija). Plodovi su smješteni u skupinama od 8 do 24 te su nalik kokosu.

Pročitajte: Sadnja, uzgoj i održavanje stubastih ruža

Bogatog je ukusa te, iako se svrstava u orašaste plodove, gledajući botanički smisao nije orah, već sjeme. Oljušteni brazilski orah treba biti u boji slonovače, odnosno u bijeloj boji koja malo vuče na žutu boju.

Plodovi brazilskog oraha imaju tvrdu i debelu koru. Padaju s grana na tlo i veliki su oko 15 cm. Unutar ploda nalaze se nepravilni i ovalni bijeli orasi koji su obavijeni smeđom kožom. Ukus im je slatkast.

Brazilski orah može narasti do 50 m i životni vijek mu je od 500 do 800 godina (zabilježeni su i primjerci od 1.000 godina).

Sadnja

Važno je napomenuti da jako sporo rastu, prvi plodovi mogu se primijetiti tek nakon više od 15 godina. Zbog toga se često sakupljaju iz divljine. Uzgoj možete započeti za vrijeme toplih mjeseci, ali budite spremni na to da će sjemenkama trebati puno vremena da proklijaju, do nekoliko mjeseci.

Tlo

Brazilskom orahu bi trebalo omogućiti duboko i bogato tlo. Vrlo su privlačnog izgleda, ali su ogromna pa im je potrebno jako puno mjesta. Ako će biti na skučenom prostoru neće skoro uopše roditi. Ako ih želite koristiti kao ukrasnu biljku u loncima, možete posijati sjeme i održavati biljku patuljastom. Lijepo će izgledati, ali neće davati plodove.

Pročitajte: Kako uzgojiti rogač iz sjemena?

Temperatura

Visoka stabla brazilskog oraha najbolje uspijevaju na područjima tople, tropske klime.

Razmnožavanje

Razmnožavanje brazilskog oraha je jako zanimljivo. Uzgoj brazilskog oraha najbolji je na području prašume jer da bi se brazilski orah uzgojio potreban je poseban ekosistem. Bertholletia excelsa ima čvrste cvjetove, a da bi se obavilo oprašivanje potrebna je jako velika pčela koja će sletjeti na tako visoko stablo i doći do cvijeta.

Berba

Oraščići se dobiju tako da se razbije veliki orah. Plod brazilskog oraha dozrijeva od 12 do 15 mjeseci nakon oplodnje. Dozrijevanje ploda obično se događa tokom kišne sezone kada orah pada na tlo i ostaje zatvoren u ljusci. Do njega dolazi glodavac Agouti koji jedini može otvoriti tvrdu ljusku oraha. Neke sjemenke odmah pojede dok druge sakrije za poslije. No, na kraju, neke od njih zaboravi pa one prokliju te se iz njih razviju nova stabla brazilskog oraha.

Skladištenje

Ako orahe ostavite u ljusci, moći ćete ih tako držati čak do dvije godine.

Zalivanje paradajza – često ili povremeno?

Često smo u nedoumici, zalivanje paradajza je nužno ali koliko puta to raditi?

Paradajz ima dubok korijenov sistem u zemljištima dobrih fizičkih svojstava i povoljne vlažnosti (1,5 m). Maksimalnu dubinu dostiže oko 60 dana poslije rasađivanja. Biljka paradajza cvijeta počev odozdo pa naviše prema vrhu.

Navodnjavanje paradajza prilagođava se namjeni plodova, tj. da li se koristi za salatu ili pastu.

Najveći prinos paradajza za salatu postiže se čestim zalivanjima malim količinama vode, dok se u proizvodnji paradajza za industrijsku preradu i mehanizovanu berbu primjenjuju obilna i rjeđa zalivanja u podesnim rokovima, a posljednje zalivanje obavlja se znatno prije berbe.

Pročitajte još: ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

Prema nedostatku lako pristupačne vode u zemljištu paradajz je najosjetljiviji:

  • za vrijeme i neposredno poslije rasađivanja,
  • u vrijeme cvjetanja (prouzrokuje opadanje cvjetova) i
  • u vrijeme obrazovanja plodova.

Zalivanje paradajza – često ili povremeno?

Suvišnim navodnjavanjem u periodu cvjetanja se povećava opadanje cvjetova i smanjuje zametanje plodova. Prekomjerni vegetativni porast biljaka i odlaganje sazrijevanja.

  • Najveće količine vode troši iz aktivne rizosfere 50-70 cm, usporava porast kada se utroši 60% pristupačne vode što odgovara vlažnosti od 80 % PVK
  • iako je razvijen korijen, slabe je usisne moći i zahtjeva povišenu vlažnost zemljišta
  • vodni stres najviše umanjuje prinose u fazama primanja rasada, i u porastu plodova
  • ukupne potrebe poslije rasađivanja su 400-600 mm
  • prosječna dnevna potrošnja je 3,6-4,5 mm, a max. 8 mm/dan

Proizvodi se iz rasada (za zalivanje se uspješno može primjenjivati zalivni režim prema spoljašnjim projmenama na biljkama)

  • kada lišće dobije tamnozelenu boju
  • prvo zalivanje zajedno sa rasađivanjem
  • drugo 3-5 dana sa popunjavanjem praznih mjesta – norme su do 30 mm u zavisnosti od predzalivne vlažnosti zemljišta
  • poslije primanja rasada ne zalivati 10-15 dana radi što boljeg ukorijenjavanja biljaka
  • vegetaciona zalivanja su po turnusima u modificiranom obliku – do pojave prvih plodova turnus je 8-12 dana, a kasnije svakih 5-10 dana. Kod sorata sa višekratnom berbom u periodu berbe plodova zalivanje se obavlja poslije svake berbe

Tehnički minimum do pojave prvih plodova je 70%, kasnije 80% PVK do dubine 50-70 cm.

Pročitajte još: Zašto je ručno zalivanje povrća loše?

U fazi formiranja cvjetnih zametaka poželjna je niža vlažnost zemljišta do pojave prvih plodova. Kasnije je potrebna veća vlažnost, ali u tehnološkom dozrijevanju preobilan i poremećen tok vlažnosti uzrokuje pucanje plodova.

  • zalivna norma 30-50 mm, norma navodnjavanja 250-300 mm
  • brazde; orošavanje; mikrokišenje; kap po kap; subirigacija

Izvor: PSSS 

Tehnika gajenja rotkvice

Rotkvica se za ishranu se upotrebljava kao zadebljali korijen kao salata, a u nekih sorti koristi se i mlado lišće. Kao povrće nemaju ima visoku hranljivu vrijednost, ali su prijatnog, osvježavajućeg i ljutikavog ukusa koji potiče od gorušičinog ulja.

Na otvorenom polju gaji se isključivo kao predkultura ili međukultura. Sjetva se obavlja na ravnu povišinu ili u leje, odnosno višeredne pantljike sa rastojanjem redova u pantljici 10-12 cm, a između pantljika 40-50 cm.

Sije se na dubinu 1-2 cm. Za 1 ha potrebno je 15-20 kg sjemena. U toku vegetacije ne iziskuje posebnu njegu, sem navodnjavanja ukoliko nastupi period suše.

Kako sve biljke ne stižu jednovremeno, berba rotkvice se obavlja probirno. Čupaju se biljke sa dobro formiranim korijenom, operu se i povežu u vezice od 5-10 komada i tako iznose na tržište. Neblagovremeno izvađene rotkvice vrlo brzo ogrube i prozuknu, naročito pri suvom i toplom vremenu.

Prinosi zavise od sorte, roka sjetve i uslova gajenja i kreću se 8-12 t/ha.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Pročitajte još: ROTKVICA – Sjetva, djubrenje i njega

Održan prvi sastanak privrednika Srpske i Srbije u oblasti organske proizvodnje

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, danas je u Bijeljini organizovalo prvi sastanak privrednika Srpske i Srbije iz oblasti organske proizvodnje. Cilj sastanka je povezivanje organskih proizvođača i prerađivača, kao i obezbjeđivanje plasmana robe sa oba tržišta.

„Povod ovog sastanka je bio da privrednike i proizvođače iz Srbije dovedemo i upoznamo sa preduzetništvom i proizvođačima u organskoj proizvodnji iz Republike Srpske. Na taj način, proizvođači iz RS bi u narednom periodu raširili svoje mogućnosti za prodaju proizvoda i na teritoriji Srbije. U organskoj proizvodnji, tržište je najbitnije i ovaj sastanak je trebao da pokaže mogućnosti tržišta RS i Srbije i mogućnost izvoza organskog proizvoda van granica naših država“, rekao je poslije sastanka Goran Bursać, pomoćnik Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

On je istakao da u posljednje dvije godine, proizvodnja organskih proizvoda raste u svim oblastima i da se broj proizvođača za godinu dana uduplao i sada u RS imamo blizu 50 sertifikovanih proizvođača. Što se tiče same organske proizvodnje, najviše se proizvode žitarice, voće, povrće, ljekovito bilje, a primjetna je i pojava organskih farmi.

„Ministarstvo dodatno stimuliše organsku proizvodnju. Ove godine u Pravilniku potpuno je odvojena organska proizvodnja i, uz redovne mjere, organski proizvođači imaju posebnu stavku od 600 KM po hektaru. Minimum uslova za sertfikat u organskoj proizvodnji je izbor sertifikacione kuće, nakon čega ulaze u period konverzije koji traje dvije godine i u kome je već moguće koristiti posticaje“, objasnio je Bursać.

Ispred Privredne komore Srbije, navode da je glavno pitanje u oblasti organske proizvodnje tržište i način plasiranja proizvoda na tržišta.

„Ne razlikuju se mnogo pitanja o organskoj proizvodnji bilo gdje da se nalazite. Proizvođačima je bitan način plasiranja proizvoda na tržište i razlog zašto da se opredijele za organsku proizvodnju.

Svi smo se složili da tržište treba da bude motivator i da se nalazi mimo naših granica. Potrebno je da stvorimo zajednički kvalitet koji će zadovoljiti i najzahtjevnije kupce u EU.

Bitno je napomenuti da izvoz u Srbiji posljednjih godina primjetno raste i da je obično u pitanju voće, ali mislim da ima prostora da i drugi proizvodi nađu svoje mjesto. Pomoć koju smo ponudili proizvođačima s ove strane Drine je transfer znanja, da vidimo kako možemo da pomognemo ljudima da lakše preskoče granice i putanju koju smo mi prošli.

Naravno, bilo bi dobro da uspijemo da organizujemo zajedničke nastupe na sajmovima da bismo pomogli prerađivačima iz Srbije da nađu dobre kooperante u Republici Srpskoj“, istakao je Veljko Jovanović, Savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije.

Ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije rekli su da se oni već dugi niz godina bave razvojem organske proizvodnje u okviru kojih imaju mnogo mjera podrške proizvođačima kako bi se proizvodnja razvila i dostigla svoju konkurentnost. Iz godine u godinu svi pokazatelji im govore da rastu površine koje su uključene u organsku proizvodnju i da je potrebno zajedničkim snagama da se nađu tržišta kako u EU, tako i van njenih granica.

„Osnovni cilj današnjeg sastanka je bio uvezivanje i stvaranje saradnje između privrednih društava i organskih proizvođača iz Srbije i RS. Ovo je spoj dvije grupacije koja je formirana u jednu u Privrednoj komori RS i Privrednoj komori Srbije. Na sastanku je razgovarano o međusobnoj saradnji, nedostatku osnovnih sirovina koje nedostaju proizvođačima u Srbiji i obratno i nadam se da će proizvođači doći do zajedničkog jezika, zajedničke saradnje i otvaranja novih tržišta“, rekao je  Dragan Šepa, sekretar Udružena poljoprivredne i prehrambene industrije u Privrednog komori RS.

Proizvođači organskih proizvoda su se složili da su na sastanak došli da bi našli buduće kooperante i na taj način olakšali buduće plasiranje proizvoda. Pored toga, iskreni su u stavu da se ne isplati baviti se organskom proizvodnjom, ali da im je ideja s kojom su krenili dugoročna, s obzirom da profit ne dolazi odmah, već vremenom i napornim radom.

Savjeti za prihranjivanje paprike vodotopivim đubrivima

Zbog velikih potreba paprike u hranivima, u uslovima navodnjavanja treba je đubriti organskim i mineralnim đubrivima.

Količina mineralnih đubirva zavisi od planiranog prinosa, plodnosti zemljišta, sorte, načina proizvodnje i sadržaja hranjljivih materija u biljci.

Svaku fazu rasta i razvića povrtarskih kultura odlikuje specifična potreba biljke za makro i mikroelementima, pa je zato pravilan izbor vrste i količine đubriva od izuzetne važnosti.

Kada je riječ u vrsti đubriva potrebno je odabrati neko vodotopivo đubrivo, a naša preporuka su vodotopiva đubriva NOVALON koja mogu u potpunisti da isprate rast i razvoj paprike kroz sve fenofaze rasta i razvoja.

Više o vodotopivom đubrivu NOVALON  pročitajte na linku ispod:

NOVALON – Vodorastvorljiva NPK đubriva za potpunu prihranu biljaka

Prihranjivanje paprike vodotopivim đubrivom

– U fenofazi ukorijenjavanja nakon rasađivanja (prvih 15 dana), trebalo bi primijeniti vodotopiva đubriva koja imaju odnos NPK hraniva Novalon 12-48-06.
– Nakon ukorjenjavanja do cvijetanja i prvih plodova, za prihranjivanje paprike trebalo bi upotrebiti đubriva koja imaju odnos NPK hraniva Novalon 10-10-40, u ovoj fazi potreban je i bor (B).
– Poslije prve berbe trebalo bi upotrebiti đubriva koja imaju odnos NPK Novalon 15-05-35, u ovoj fazi biljke imaju potrebu za kalcijumom (Ca).
– U završnoj fazi plodonošenja smanjiti upotrebu P i K.

Svjež stajnjak se koristi  40 do 50 t/ha (pod jesenju duboku obradu), zgoreli se može rasuti i u proljeće 20-30 t/ha.

Orezivanje paradajza – Šta podrazumjeva i kako se obavlja?

Orezivanje paradajza – Nemojte dozvoliti da hrana za biljku ide tamo gdje ne treba, umjesto da se usmjeri u plodove. Ne želimo da paradajz ima mnogo stabljika i raste previše u širinu, kao grm, jer on ipak treba da raste do određene visine i veže se za pritku.

Orezivanje paradajza omogućava i bolje provjetravanje, odnosno cirkulaciju vazduha, a biljke su zdrave i produktivne.

Zakidanje zaperaka

Zakidanje zaperaka paradajza je kod visokih sorti obavezna mjera od momenta sadnje.

Visoke sorte se gaje na jedno stablo, čime se postiže najranije dozrijevanje i krupnije plodovi, ili na dva stabla kada je dozrijevanje nešto kasnije, a plodovi nešto sitniji ali je ukupan prinos veći.

Zaperke (bočne grane) treba odstranjivati blagovremeno, čim dostignu dužinu 4-5 cm.

Ukoliko se želi usmjeravanje rasta paradajza na dva stabla, onda se za drugo stablo ostavlja prvi zaperak ispod prve cvasti, a ako se želi porast na tri stabla, onda se kao treće stablo ostavlja prvi zaperak, iznad prve cvasti.

Pročitajte: Zakidanje zaperaka u uzgoju krastavca na špaliru

Odstranjivanje donjih listova

Odstranjivanje donjih listova obavlja se poslije obrazovanja, odnosno sa zrenjem plodova (ponavlja se kod svake cvasti) u dugoj polovini vegetacije kada listovi počnu da žute (gube funkciju). Odstranjivanje se vrši svakih 10-15 dana, u zavisnosti od dozrijevanja plodova. Odstranjuju se po poravilu listovi ispod zrelih plodova, a pri tome se pazi da ne dođe do povrjeđivanja stabla.

Zalamanje vrhova (Dekaptiranje)

Zalamanje vrhova (vršikanje), dekaptacija stabla u cilju regulisanja rasta i broja berbi, obavlja se u zavisnosti od vremena proizvodnje u različitoj fazi porasta. U  zimskoj i ranoj proljetnoj proizvodnji biljke se gaje do vrha konstrukcije objekta, a kod cjelogodišnjeg načina gajenja sa biljke se skidaju listovi, stablo se spušta do poda i poliježe na specijalno napravljene nosače.

U proljetnoj proizvodnji vrh stabla se zakida polovinom maja (zbog različitih uslova uspijavanja bolji orijentir je 8-10 cvasti), a u jesenjoj početkom oktobra (poslije 4-6 cvasti). Zakidanje se po pravilu obavlja tako da iznad posljednje cvasti ostanu 2-3 lista.

Pročitajte: Siva pjegavost lista paradajza – Simptomi i suzbijanje

 

7 razloga zašto je dobro jesti višnje

Višnje sadrže značajne količine važnih nutrijenata na primjer vitamin A, C, E, alfa-linoleinsku kiselinu, beta-karoten, folnu kiselinu i tiamin.

Od minerala mogu se izdvojiti kalijum i kalcijum. U tradicionalnoj medicini koristile su se kao sredstvo protiv reumatičnog artritisa.

Višnja njeguje čitav organizam. Nisu zanimljive samo zbog ukusa nego pomažu kod nesanice, bolova i prirodni su antioksidans. Zanimljivo je kako daju osjećaj sitosti te čiste organizam.

Za šta su dobre višnje

Smanjuju rizik od moždanog udara

Studije napravljene na Sveučilištu Michigan pokazuju kako višnje sadrže antocijanine, odnosno pigmente koji višnjama daju crvenu boju, a mogu aktivirati PPAR koji reguliše gene masti i glukoze metabolizma. Time se smanjuje rizik visokoga holesterola, povišenog krvnoga pritiska i dijabetesa.

Pročitajte: Sok od višanja – Čaša zdravlja bez konzervansa

Smanjuju bol u mišićima

Šolja kiselih višanja ili čaša soka dnevno pomaže olakšati bolove i upalu u mišićima te zglobovima.

Podstiču gubitak težine

Planirate li smršati, svakako ih jedite One imaju malo kalorija (jedna šolja sadrži manje od 100 kalorija), bogate su vitaminima koji dobro djeluju na metabolizam, a imaju i umjerenu količinu vode koja je zaslužna za izbacivanje toksina iz organizma. Višnjin sok je osvježavajući te smanjuje osjećaj gladi pa se preporučuje kao komponenta redukcijskih dijeta.

Regulišu krvni pritisak

Sadrže dobru količinu kalijuma te tako pomažu u uklanjanju viška natrijuma iz tijela – uravnotežuju omjer kalijuma i natrijuma što automatski pomaže u održavanju dobre razine krvnog pritiska.

Pročitajte: Liker od listova višnje

Daju vašem tijelu energiju

Vjeruje se da su višnje jedan od plodova koji pojačavaju nivo energije u organizmu. One mogu pomoći u stvaranju krvnih stanica što automatski pospješuje cirkulaciju i tako povećava energiju u tijelu

Prevencija demencije

Svjetska organizacija za Alzheimerovu bolest preporučuje višnju kao jednu od izvornih namirnica koje pomažu u prevenciji razvoja bolesti zbog visokog nivoa antioksidansa.

Sok od višanja protiv nesanice

Višnja je jedna od rijetkih vrsta voća koje sadrži melatonin – prirodan hormon koji reguliše san. Naše tijelo inače prirodno luči hormon melatonin koji se oslobađa samo tokom noći, obično nakon 21.00 sati, i tako potiče san. Prije spavanja popijte čašu čistog višnjinog soka. To će vam omogućiti dubok, neprekidan i opuštajući san. Melatonin se takođe koristi u liječenju tegoba menopauze, odvikavanja od lijekova, kod raka dojke i prostate, hiperaktivnosti i deficita pažnje.

Pročitajte: Jednostavan recept za domaći liker od višnje

Sok od višnje u narodu se koristi za sprječavanje retencije, zadržavanja vode, i protiv probavnih smetnji. Kvercetin i kemferol, snažni antioksidansi koji se nalaze u višnjama, imaju djelovanje slično nekim protuupalnim nesteroidnim lijekovima.

Koristi ostalih dijelova višanja

Sušene višnje djeluju slično kao i svježe. Idealna su zamjena kada višnje nisu dostupne u svježem obliku.

Peteljke višnje daju čaj koji pomaže kod izbacivanja pijeska iz mokraćnih kanala, celulita, impotencije, bubrežnih bolesti i hroničnog kašlja.

Lišće višnje odlično je sredstvo za ljepotu, a pomaže kod peruti i otečenih kapaka.

Siva pjegavost lista paradajza – Simptomi i suzbijanje

Siva pjegavost lista paradajza, uzročnik Septoria lycopersici Speg. – U pojedinim godinama povoljnim za njen razvoj ova bolest može prouzrokovati ekonomske štete pri proizvodnji paradajza.

Najčešći domaćin S. lyicopersici je paradajz, ali ovaj patogen napada i plavi patlidžan i krompir, kao i neke korovske biljke iz familije Solanaceae.

Simptomi

Paradajz je prema S. lyicopersici osjetljiv u svim fazama porasta i razvića, pa se simptomi mogu pojaviti i u toplim lejama i poslije rasađivanja biljaka na stalno mjesto. Na tek izniklim biljkama, na kotiledonima se pojavljuju male tamne pjege, pri čemu tako zaražene biljke najčešće uginu.

Pročitajte: Cvjetovi paradajza se ne otvaraju – Glavni krivac je STOLBUR

Poslije rasađivanja, biljke paradajza budu najčešće napadnute početkom formiranja prvih plodova, kada se simptomi najčešće pojavljuju na listovima, ali mogu nastati i na lisnim peteljkama, čašičnim listićima, stablu i plodovima paradajza. Početni simptomi na listovima se ispoljavaju u vidu sitnih (2-3 mm), žućkastomrkih vodenastih okruglih pjega, sa nešto tamnijim obodom.

Vremenom se na licu i naličju lista obrazuju mrke, okruglaste pjege okružene zonom tkiva mrke boje, čiji centralni dio postepeno dobija karakterističnu sivu boju, po čemu je bolest i dobila ime. Ponekad se u centru pjege jasno uočavaju crne tačkice koje predstavljaju piknide, reproduktivne tvorevine biljke.

Simptomi bolesti ispoljeni na listovima paradajza

Budući da gljiva luči toksine koji nepovoljno djeluju na hlorofil, napadnuti listovi žute, uvijaju se i suše, nakon čega opadaju.

Obično najprije otpadaju donji listovi pa se zaraza širi prema gornjim etažama biljke. Pri jakim napadima može gotovo čitava biljka ostati bez lišća, kada na njoj ostaju samo prisilno dozreli plodovi.

Na čašičnim listićima, peteljkama i stabljici paradjza pojavljuju se sitne udubljene nekrotične pjege sa sivim centralnim dijelom i tamnijim rubom.

U našim uslovima gljiva rijetko napada plodove, a ako se na njima pojave simptomi, oni se uočavaju na površini ploda u vidu udubljenih nekrotičnih pjega čiji je centralni dio sive boje.

Simptomi bolesti ispoljeni na plodu paradajza

Suzbijanje

Od agrotehničkih mjera preporučuju se primjena plodoreda, uništavanje biljnih ostataka i korovskih vrsta kao alternativnih domaćina ovog patogena, sjetva zdravog ili dezinfikovanog sjemena, kao i redovno provjetravanje objekata i izbjegavanje preguste sadnje paradjza da bi se umanjili povoljni uslovi za razvoj gljive.

Tretmane fungicidima treba sprovesti nakon pojave prvih simptoma i ponavljati u određenim vremenskim intervalima, pri čemu je važno naglasiti da većina fungicida koji se koriste za suzbijanje uzročnika plamenjače i crne pjegavosti paradajza djeluje i na uzročnike crne pegavosti lista.

Pročitajte: Riješite se VRŠNE TRULEŽI PARADAJZA upotrebom KALCIJUMA