Naslovnica Blog Stranica 416

Loša gljivarska godina u Republici Srpskoj

Korpe gljivara širom Republike Srpske prazne su još od prošle jeseni, a sakupljači kažu da ne pamte lošiju sezonu u posljednjih deset godina, jer zbog suše gljive nije bilo ni za lijek, a trenutnu situaciju mogla bi da popravi jedino kiša.

Kako ističu, ni kupci nemaju razloga za optimizam jer će vjerovatno doći do poskupljenja ovih šumskih plodova, s obzirom na to da tanka ponuda dovodi do rasta cijena.

Za uspješan rast šumskih gljiva jesen je najbolje godišnje doba, tada nisu česte klimatske promjene, nema jakih vrućina i isušenja zemlje, a gljivama osim vlage i umjerene temperature ništa više nije potrebno. Da su gljivari u Srpskoj ove godine ostali kratkih rukava, potvrđuje za “Glas Srpske” i instruktor gljivarstva Boro Marić iz Centra za posjetioce Pecka.

Pročitajte: Nestašica meda “otvara vrata” za falsifikate

– Ovo je najgora godina od kada idem u gljive. Suša je učinila svoje. Nadamo se da će ih biti krajem septembra i u oktobru, ali je potrebno dosta kiše i vlage – kazao je Marić, dodajući da se neke vrste beru i po zimi, ispod snijega.

Kako objašnjava, prošle godine u ovo doba su brali vrganje kojih je bilo svuda, a sada u šumama u blizini nema nijedne gljive.

– Loša sezona može se okrenuti na dobro, u zavisnosti kakva će biti jesen, koja i jeste njihovo doba. Ali uvijek smo i tokom ljeta brali gljive, a ove godine ništa. Od prošle jeseni nemamo šta ubrati – kazao je Marić.

Područje Mrkonjić Grada, kako Marić kaže, najbolje je istraženo, a pronađeno je čak oko 2.000 vrsta gljiva.

– Moguće je da ih toliko ima i u drugim područjima, ali niko nije dovoljno istraživao. Neki krajevi su potpuno pasivni – kazao je Marić.

Vlasnik firme “Smrčak” iz Zvornika Miladin Mijatović kazao je za “Glas” da takođe ne pamti lošiju sezonu gljiva i da cijene zavise od potražnje.

Pročitajte: Dvije KM za kilogram samostalno ubrane aronije

– Cijena se može u danu promijeniti tri puta, na nju utiču ponuda, potražnja i kvalitet gljiva. Trenutno nema gljiva i nema cijena – kazao je Mijatović.

Ni oni koji traže tartufe ovu godinu neće pamtiti po dobrom, što potvrđuje i tartufar Mijodrag Vuković, koji kaže da je dugotrajna suša ostavila dubok trag.

– Ovogodišnja sezona je ispod svih očekivanja, neuporedivo lošija od prošle godine. Ipak tartuf je nešto žilaviji, pa je lakše izdržao sušu zato što je vezan korijenovim sistemom za drvo nosioca tartufa i od njega može da crpi dio vlage, te je tako i mnogo otporniji od divljih samoniklih gljiva – kazao je Vuković.

Kako objašnjava, tartufi traju tokom čitave godine i svako godišnje doba nosi svoju vrstu, ističući da RS nema velika nalazišta ovog blaga iz prirode, pa ne može da utiče na globalno kretanje cijene.

Međutim, kako kaže, onaj ko želi može da ih nađe u šumama širom Srpske, ali je pored volje i ljubavi za ovaj posao neophodno imati dobro obučenog psa.

Boro Marić kaže da se u Peckoj već 20 godina održava škola gljivarstva poslije koje polaznici mogu sami da idu u berbu.

– Imamo vrhunskog edukatora sa kojim prođemo teoretski dio, mikroskopiranje, razlikovanje jestivih od nejestivih vrsta, zatim idemo na teren i onda na kraju dolazi kulinarski dio, gdje ih spremamo. Obuka “Od petka do nedjelje” se održava posljednji vikend u septembru i prva dva u oktobru – kazao je Marić.

 

Evo koje voće i povrće vas čuva od moždanog udara

Istraživanje je pokazalo da konzumacija većih količina voća i povrća s bijelim ‘mesom’ poput jabuka, krušaka može pomoći u zaštiti od moždanih udara.

Holandski  istraživači, koji su 10 godina pratili zdravlje više od 20 hiljada osoba, ipak nisu otkrili razlog zbog kojeg je rizik od moždanog udara manji čak 52 posto kod osoba koje jedu puno jabuka, krušaka, banana ili karfiola. Stručnjaci upozoravaju da to ne znači da ljudi trebaju prestati jesti druge vrste voća i povrća.

Pročitajte: DOMAĆI TONIK ZA IMUNITET – Svaki dan popijte jednu čašu i maksimalno ćete ojačati organizam!

Na početku istraživanja sudionici su ispunili detaljni upitnik o prehrambenim navikama i načinu života u prethodnoj godini, a nakon toga praćeni su sljedećih deset godina te je istraživana veza boje voća i povrća i rizika od moždanog udara. Naučnici su uočili da je povećanje potrošnje ‘bijelog’ voća i povrća za 25 grama dnevno vezano uz devetpostotno smanjenje rizika od udara.

Isto istraživanje nije pokazalo da na učestalost moždanih udara utiče konzumiranje tamnozelenog lisnatog povrća, kupusa i salate citrusa ili crvenog voća i povrća.

Nestašica meda “otvara vrata” za falsifikate

Iz pojedinih evropskih zemalja traže od naših pčelara jeftin med koji može da se prodaje po još nižim cijenama i da se od njega prave sumnjive mješavine.

Pogon za prikupljanje i plasman domaćeg meda “Naš med” dobio je nedavno neobičan zahtjev od jedne strane firme. Riječ je o kompaniji iz susjedne evropske zemlje koja je za potrebe drugog tržišta, takođe u EU, zatražila od njih što jeftiniji med, koji, naveli su u ponudi, ne mora da prođe strogu kontrolu na nuklearnu magnetnu rezonancu (NMR). To je analiza koju falsifikatori meda nikako do sada nisu mogli da savladaju. Drugim riječima, med koji ne prođe NMR nije pravi, nego dobar falsifikat.

Kako za “Politiku” rekao Rodoljub Živadinović, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije SPOS, pogon im je odgovorio da nema takav med na prodaju i ponudio im jeftin cvjetni med u kome dominira suncokret od 3,9 evra po kilogramu. Ovu opciju nisu prihvatili.

– Kada dobijete ovakvu ponudu i to stigne u udruženje koje trguje isključivo kvalitetnim medom svojih članova pčelara, to može da znači samo jedno – da je najnovije stanje na tržištu meda i nestašica koja je na pomolu, odmah otvorila prostor za veći promet falsifikata. A, ako je tako na evropskom tržištu, sigurno možemo da računamo da će se to desiti i kod nas – navodi Živadinović i dodaje da je to poziv inspekcijama da na vrijeme reaguju i pojačaju kontrole.

Pročitajte: Kako razlikovati pravi med od onog koji sadrži dodani šećerni sirup?

Loša sezona i manja proizvodnja doveli su do manje ponude meda na svjetskom tržištu, pa i kod nas. I, dok je prošle godine od pčelara kilogram mogao da se kupi za 900, sada je već 1.200 dinara, dok u maloprodaji kilogram bagremovog meda košta i do 1.900 dinara. Dobra cijena motivisala je pčelare da prodaju robu i izvezu sve zalihe.

Srbija, inače, med izvozi u sve zemlje okruženja, a najviše u Evropsku uniju koja je veliki potrošač. Sve to doprinelo je da smo već sada na pragu nestašice, ali i opasnosti da bi ova namirnica ponovo počela da se falsifikuje. Živadinović napominje da to nije slučaj samo sa našom zemljom nego i drugim čak i tržištima sa vrlo rigoroznim kontrolama.

– Recimo Italija je zemlja u koju se izvozi mnogo bagremovog meda, jer je riječ o tržištu koje ima najstrože standarde za izvoz u EU. Prema njihovim propisima, u medu ne smije da se nađe ni promil antibiotika, ostataka pesticida… U ovom trenutku od nas uvoze bagremov med po cijeni od 7,2 evra po kilogramu, a u jednom njihovom marketu ovih dana možete da kupite ovaj proizvod u tegli od kilogram po nevjerovatnoj cijeni od samo 5,99 evra u koju su, na napomenem, uračunati i troškovi pakovanja, marža… Na deklaraciji je navedeno da je riječ o mješavini rumunskog i kineskog meda – kaže predsednik SPOS-a.

Upitan kako to objašnjava, odgovara da čak i na ovom tržištu postoje firme koje trguju pravim medom, ali i one koje mešaju kineske falsifikate sa malim količinama pravog meda.

Pročitajte: Nije svaki med dobar za zimsku ishranu pčela

– Rade dok ih ne uhvate na djelu. Italija često kontroliše kvalitet ovog proizvoda, a nedavno su obavljali analize prisustva posebnih alkaloida koje stvaraju biljke koje su ljekovite, ali istovremeno i otrovne, poput, gaveza imele itd. To su izuzetno skupa ispitivanja i gotovo da ih niko ne radi. Na takvom tržištu na kome imate sofisticirane kontrole i rigorozna pravila uvoza, imate i falsifikate – naglašava Živadinović.

Šta onda mogu da očekuju domaći kupci?

– Skup med, prije svega, a kvalitet je nešto o čemu ćemo, izgleda još dugo razgovarati. Pogon “Naš med” i dalje ne uspijeva da proizvod koji prikuplja od domaćih pouzdanih pčelara stavi na rafove ovdašnjih trgovina. Za sada se nudi samo u “Aromi” i to za 1.499 dinara koliko je kilogram bagremovog, dok je cvjetni 999. U drugim radnjama bagremov med je i 500 dinara skuplji, nadamo se i da je pravi – navodi predsednik SPOS-a.

Prema njegovim riječima, nedavno je i u Srbiji bila velika kontrola u saradnji s Interpolom, kada je jedna kompanija čak i zatvorena. Akcija nije završena i nisu stigli svi rezultati da bi se pouzdano znalo da li i dalje imamo firme kojima je to glavni posao.

Pročitajte: “Med možete da pronađete i za 500 dinara, ali on nije vidio pčelu” – Tegla bagremovog – 1.700

– Med je vrlo jednostavan za falsifikovanje. Ima i onih koji glukozno fruktozni sirup bez ikakvih aditiva pakuju u tegle i prodaju kao med. Takav proizvod je nedavno pronađen i u vrtićima, što je nedopustivo u zemlji koja ima med čiji kvalitet prepoznaju širom svijeta – zaključuje Živadinović.

Nestašica meda je, podsjeća, bilo i 2015. godine, kada je na domaćem tržištu i prema zvaničnim analizama bilo najviše falsifikata – nevjerovatnih 95 odsto. Danas ih je tri puta manje, ali borba i dalje traje, kako u Srbiji tako i Evropi. U SAD je na tržištu 76 odsto falsifikovanog meda, a u Evropi u proseku 10 odsto. Borba protiv falsifikata ove namirnice koja je na drugom mjestu po krivotvorenju, poslije maslinovog ulja, ne prestaje.

Kako se svjetske metropole bore protiv zagađenja vazduha

Globalno zagađenje vazduha postaje jedno od najhitnijih ekoloških i zdravstvenih pitanja na koje će sve više uticati klimatske promjene. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) čak 90 odsto ljudi širom planete udiše vazduh koji se smatra potencijalno štetnim.

Vazduh zagađuju izduvni gasovi, termoelektrane, upotreba fosilnih goriva, individualna ložišta, paljenje strnjike… Sve to, a i još mnogo više, predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje ljudi.

Oko sedam miliona ljudi u svijetu godišnje umre od posledica udisanja vazduha koji u sebi sadrži fine čestice koje prodiru duboko u pluća i kardiovaskularni sistem, prouzrokujući moždani udar, srčane bolesti, rak pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća i respiratorne infekcije, uključujući pneumoniju.

Mnogi postaju veoma svjesni ovog problema, a čini se da u urbanim sredinama sve intenzivnije rade na poboljšanju kvaliteta vazduha. Sadnja drveća, ozelenjavanje površina, uvođenje oblasti sa niskim emisijama štetnih gasova, potpuna zabrana vožnje automobila u centralnim gradskim zonama, samo su neki od koraka koje preduzimaju.

Pet svjetskih gradova inovativnim rješenjima radi na poboljšanju kvaliteta vaduha.

Pariz

U centar glavnog grada Francuske mogu da uđu samo ekološki prihvatljiva vozila, na obalama Sene nema automobila, a u planu je da se parking mjesta pretvore u zelene oaze pune drveća i zelenila.

Proglašenje pandemije koronavirusa i “zaključavanje” ovog grada dovelo je do toga da je vazduh postao značajno kvalitetniji, te su čelni ljudi riješili to da iskoriste.

Proširena je mreža biciklističkih staza i teži se ka tome da se Pariz transformiše u “grad kojim se može prošetati“, što bi značilo se da se potrebe stanovnika mogu zadovoljiti u roku od 15 minuta šetnje.

Pročitajte: Da li su krave veći zagađivači od automobila?

Seul

Južna Koreja ima jednu od najsavremenijih kampanja protiv zagađenja vazduha. Autonomni roboti pomoću 5G mreže skeniraju industrijske komplekse kako bi pratili kvalitet vadzuha, dok građani, zahvaljujući satelitskim sistemima u relanom vremenu mogu da provere kakav vazduh udišu.

Gradski čelnici, u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, najavljuju stvaranje prve “šume sa vjetrovitim stazama”. Naime, oni će saditi drveće blizu reka i putevima će kanalisati vazduh u centar grada.

Očekuju da će ova šuma apsorbovati negativne čestice iz vazduha. Ideja je da do 2030. godine za 30 odsto povećaju površine pod zelenilom, kao i da se sve više koristi održivi način prevoza, poput pešačenja, biciklizma i javnog prevoza.

Njujork

Betonska džungla Njujorka postaje zelena. Kako bi poboljšali kvalitet vazduha, vlasti ovog grada uložiće 1,4 milijarde dolara za finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije. Posebna pažnja biće posvećena solarnim i vetroelektranama koje će proizvoditi električnu energiju za 430.000 domova.

Projekti, za koje se očekuje da će biti u punoj funkciji do 2022. godine, smanjiće emisiju ugljenika za 1,6 miliona metričkih tona, što je ekvivalentno uklanjanju 340.000 automobila iz saobraćaja.

Jedna od ideja je i da svi automobili koji saobraćaju u oblasti Menhetna plaćaju takse za zagađenje vazduha. Na ovaj način bi trebalo da se smanji emisija štetnih gasova, a novac dobijen od naplaćenih taksi biće uložen u modernizaciju javnog gradskog prevoza.

Pročitajte: U proučavanju šišmiša leži ključ za čovjekovu dugovječnost

Bogota

Zatvaranje Bogote zbog pandemije koronavirusa dovelo je do dramatičnog pada zagađenja vazduha. Manje saobraćaja na ulicama u velikoj mjeri je uticalo na kvalitet vazduha, a ohrabreni novim podacima, čelni ljudi grada pokrenuli su niz inicijativa kako bi trajno riješili pitanje saobraćaja koji je odgovoran za čak 70 odsto zagađenja u ovom gradu Kolumbije.

Grad planira da nametne stroge standarde kada je u pitanju drumski saobraćaj. Razvijaju potpuno električni metro koji će biti dovoljan za prevoz svih osam miliona stanovnika, a 550 kilometara biciklističkih staza biće upotpunjeno sa još 60 kilometara koje će uskoro biti izgrađene.

Akra

Prestonica Gane je prvi grad sa afričkog kontinenta koji se priključio kampanji “BreatheLife” (Udahni život). Ovaj zajednički projekat Svjetske zdravstvene organizacije, Programa UN za životnu sredinu, Svjetske banke i Koalicije za klimu i čist vazduh, podstiče gradove da prave promene kako bi uticali na smanjenje zagađenja vazduha.

Akra je i dio pilot projekta SZO – Urbane zdravstvene inicijative. Jedan od njihovih ciljeva je podsticanje stanovništva da koriste ložišta na gas i električnu energiju, kako bi što manje udisali dim. Rade i na edukaciji stanovništva, jer mnogi ne znaju kakav štetan uticaj ima spaljivanje otpada.

LAKE ZA ODRŽAVANJE I SVIMA USPJEVAJU – 7 začinskih biljaka, koje možete da uzgajate u svojoj kuhinji!

Uzgajanje začina u kuhinji je odličan način da uštedimo na vremenu koje ćemo potrošiti za odlazak u nabavku, a o novcu i kvalitetu da i ne govorimo.

Isto tako, začini koje smo sami posadili su mnogo zdraviji od onih kupovnih.

Mnogi ljudi sanjaju o tome da u svojoj kuhinji posade začine koje će koristiti prilikom spremanja jela. Isto tako, začini i biljke će vam uvijek biti pri ruci, i što je najbolje od svega, biće svježi.

Ovo su neke od jestivih biljaka koje slobodno možete uzgajati u svom domu, a njihov korijen možete sačuvati i kasnije ponovo iskoristiti za presađivanje.

Pročitajte: Ovo su začini koje lako možete gajiti na balkonu

Korijander

Posadite korijander u malo veću saksiju i redovno ga zalivajte. Sadnice korijandera će se pojaviti u roku od nekoliko nedjelja nakon sadnje. On može da poraste čak do 50 cm u visinu, zbog čega je bitno da mu obezbijedite dovoljno prostora.

Mirođija

Ako želite da uzgajate mirođiju kod kuće, imajte na umu da ona voli sunčevu svijetlost, pa je ostavite na takvom mjestu. Takođe je bitno da joj dodajete veštačko đubrivo dva puta mjesečno.

Peršun

Dan prije sadnje stavite sjeme peršuna u činiju sa vodom. Peršun se sadi na 0,5 cm dubine i potrebno je da sjeme prekrijete sa malo zemlje. Poslije toga sadnice stavite na tamno mjesto i zalivajte ih svaki drugi dan. Kad porastu listovi, sadnice prebacite na neko mjesto pored prozora.

Pročitajte: Najljepši začini uvijek pri ruci: Kako da sami, bez muke, uzgojite omiljene začine!

Ruzmarin

Sjeme ruzmarina se sadi u vlažnu zemlju na 15 cm dubine. Sjeme će klijati oko mjesec dana. Važno je da u tom periodu održavate zemlju vlažnom i da biljci obezbijedite svjež vazduh.

Majčina dušica

Za sadnju majčine dušice iskoristite lonac dubok oko 15 cm. Navlažite zemlju prskalicom za vodu i posadite nekoliko sjemena, pa ih prekrijte sa jednim centimetrom zemlje. Za razliku od korijandera, majčina dušica zahtijeva povremeno i umjereno zalivanje.

Origano

Ova biljka nije zahtijevna za sadnju, osim što joj je potrebno mnogo sunčeve svjetlosti. Napravite rupu u zemlji dubine 0,5 cm i unutra postavite sjeme origana. Dok je biljka još uvijek mlada, zalivajte je 3 do 4 puta dnevno. Već rascvjetalu biljku zalivajte svaki drugi dan.

Dvije KM za kilogram samostalno ubrane aronije

Na plantaži aronije u Kuljanima kod Novog Grada ove godine svi zainteresovani mogu da uberu plodove, a za kilogram će izdvojiti dvije marke.

Vlasnik Branislav Kolundžija rekao je Srni da je tako odlučio zbog nedostatka berača.

„Za sada uglavnom dolaze Novljani koji vode računa o svom zdravlju. Dolaze oni koji znaju koliko je aronija korisna“, navodi Kolundžija.

Pročitajte: Šteta na usjevima kukuruza u Semberiji od 30 do 70 odsto

Prema njegovim riječima, vremenske prilike su uticale na prinos, ali ne i na kvalitet plodova.

„Ove godine prinos će biti umanjen zbog vremenskih prilika. Prošle godine bilo je oko sedam tona i berba je završena za 15 dana“, rekao je Kolundžija.

Kolundžija je naveo da će dio roda za koji ne bude vladalo interesovanje preraditi u džem.

Pročitajte: Kupina traženija i od maline – Kupci dolaze na noge voćarima

Plantaža aronije sa 7.000 sadnica sorte nero na 36 dunuma zasađena je prije šest godina i jedina je proizvodnja aronije u BiH koja ima sertifikat za organsku proizvodnju.

Kolundžija je na porodičnom imanju izgradio i hladnjaču u kojoj je moguće plodove aronije čuvati duže vrijeme.

Napitak koji će ubrzati metabolizam

Ljeto se primiče kraju i jesen je idealno vrijeme da počnete piti čaj. Ako ne znate od kojeg krenuti, zeleni čaj dobar je izbor jer može prilično ubrzati metabolizam. Inače, metabolički proces odgovoran je za pretvaranje hrane i pića koje konzumiramo u energiju.

“Pijenje zelenog čaja navečer umjesto grickanja ili ujutro umjesto kave s mlijekom smanjite će broj kalorija koje unosite, a i pomoći će da brze sagorite koju”, kaže nutricionistica Lauren Harris-Pincus.

Pročitajte: Napitak za pročišćavanje začepljenih arterija

Kako zeleni čaj ubrzava metabolizam?

“Ovaj topli napitak prepun je antioksidansa i zdravih fitokemikalija i može ubrzati metabolizam”, kaže Pincus. Antioksidansi koji se nalaze u zelenom čaju povezani su i sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Među antioksidansima u zelenom čaju nalazi se i EGCG za kojeg je dokazano da ubrzava metabolizam. Prema jednom istraživanju upravo taj pojačava proces termogeneze, bitan proces metabolizma koji zagrijava tijelo i sagorijeva kalorije.

Pročitajte: Napitak koji vam može pomoći da regulišete rad štitnjače

Dokazano je i da poboljšava oksidaciju masti te razlaganje masnih kiselina.

Jedno istraživanje, provedeno u Japanu, pokazalo je da redovito pijenjezelenog čaja snižava krvni tlak, razinu kolesterola kao i postotak masnoće u tijelu.

POLENOM protiv alergije i začepljenog nosa – Iskoristite ga na najbolji način

Dolaskom hladnijih dana javljaju se respiratorni problemi, kao i mnoge alergije izazvane ambrozijom, ili zagađenjem vazduha.

Ukoliko i vi imate ovakvih problema, predlažemo vam da lijek potražite u prirodi, i to kod pčela.

Pčele efikasno redukuju histamin, supstancu koja izaziva alergiju i zbog koje nam curi nos i suze oči, a kapci otiču.

Kako je efikasan u liječenju mnogih respiratornih bolesti, od astme pa do hroničnih infekcija sinusa, polen je postao i te kako popularan kada su prirodni lijekovi u pitanju.

Pročitajte: Kako da koristite med i propolis protiv čira na želucu i gastritisa

Takođe, polen je zdraviji ako su mu granule različitih boja, jer to znači da je sakupljen sa različitih biljaka.

Kako se pravilno uzima polen

Polen možete da dodate u kašu koju jedete za doručak, da ga sipate u kašaste napitke ili da ga jedete s voćem.

I sa polenom treba biti oprezan

Polen takođe može da izazove alergiju, posebno ako ste imali reakciju na travu ili na sijeno. Stoga, treba napraviti test.

Pročitajte: Kako se pravilno koriste PROPOLIS kapi?

Stavite dvije-tri granule ispod jezika i sačekajte par minuta. Ako ne bude reakcije (ni kijanja, ni suznih očiju), sažvaćite ih polako i progutajte. Potom sačekajte da prođe 24 sata, i pratite eventualne simptome. Ako ih ne bude, nastavite da uzimate polen prema navedenim uputstvima.

Naravno, ako nikada prije niste koristili polen, potrebno je da se prethodno konsultujete sa svojim ljekarom.

Prava biljka za jesen – Kako se gaji DAN I NOĆ?

Hladnije ljetne večeri i dolazak jeseni idealno su vrijeme za biljku dan i noć.

Rokovi sjetve za ozime kulture

0

Proizvođači koji siju veće površine pšenicom, trebali bi u sjetvenoj strukturi imati sorte različite dužine vegetacije, jer različite vremenske prilike pogoduju različitim sortama.

Rani rokovi sjetve u pravilu imaju manje nedostataka u usporedbi sa zakašnjelim rokovima. Takva agrotehnička mjera može imati svoje opravdanje ukoliko se iz organizacijsko-tehničkih ili nekih drugih razloga sjetva svih površina na nekom gospodarstvu ne može obaviti unutar optimalnih rokova. U ranim rokovima sjetve uglavnom je moguća vrlo kvalitetna predsjetvena priprema tla, što omogućuje dobro i ujednačeno klijanje i nicanje usjeva.

Količina sjemena potrebnog za sjetvu unutar ranih rokova može se stoga osjetno smanjiti u usporedbi s onom koja se uobičajeno primjenjuje u preporučenim, a posebno u zakašnjelim rokovima sjetve. Niže norme sjetve su moguće zbog znatno manjih gubitaka u nicanju. Osim toga duže je i jesensko razdoblje do ulaska u zimu, što omogućava jaci rast i razvoj usjeva. Stoga se primjerice sjetva pšenice u ranim rokovima može obaviti sa svega 150 do 200 kg sjemena po hektaru ovisno o specifičnoj veličini (masi) sjemena pojedine sorte što su značajno manje količine sjemena od uobičajenih. Time je moguće ostvariti veću ekonomsku dobit budući da su se smanjila ulaganja u proizvodnju.

Povećanjem broja dana jesenske vegetacije, što je slučaj u vrlo ranim rokovima sjetve, usjevi ozimih žitarica mogu jako izbusati i stvoriti veliku vegetativnu masu. To nepovoljno utiče na njihovu otpornost na niske temperature tokom zimskog perioda, a posebice tokom januar i februar kada usjev prelazi u tzv. generativnu fazu kada je znatno osjetljiviji na niske negativne temperature (<-10°C). Međutim, problemi ove vrste su od sve manje važnosti zbog globalnih procesa zatopljenja koji nisu zaobišli ni naše krajeve pa su nam nažalost i zime sve toplije.

Samo optimalni rokovi sjetve omogućavaju dobro klijanje, nicanje i razvoj usjeva u cilju ostvarenje najpovoljnije fenofaze za ulazak u zimski period, a to je početak busanja s jednim do tri izboja ovisno o kulturi. Sjetva unutar optimalnih rokova je naročito važna kod ječma i raži budući da ranije prelaze u vlatanje i klasanje u proljeće. Stoga kod tih kultura moramo obavezno osigurati zadovoljavajuće nabusavanje u jesenskom razdoblju.

Kasna sjetva (tijekom studenoga) redovito se provodila u razdoblju prije 20-30 godina kada su naša velika domaćinstva bila slabo opskrbljena mehanizacijom. To je imalo za posljedicu i više od 30 sjetvenih dana tijekom jeseni. Danas je najčešći razlog zakašnjelih rokova sjetve neodgovarajuća pretkultura (primjerice kukuruz za suho zrno ili šećerna repa) koja prekasno napušta parcelu pa se obrada tla za ozime žitarice ne može pravovremeno obaviti.

Pročitajte: Osnovno đubrenje i prihranjivanje pšenice

U kasnijim rokovima sjetve sije se nešto dublje čime se želi podstaknuti formiranje čvora busanja na većoj dubini, a na taj način se mogu smanjiti štete od golomrazice. Međutim, uslijed visoke vlažnosti tla koja je karakteristična u kasnim rokovima sjetve predsjetvena priprema tla u pravilu nije zadovoljavajuća. U slabo pripremljenoj sjetvenoj posteljici sjeme dijelom ostaje na površini tla, a dijelom je nedovoljno pokriveno. To može rezultirati u osjetno reduciranom i neujednačenom nicanju.

Nadalje, odmicanjem od optimalnih rokova ulazimo sve dublje u jesen kada dolazi do pada temperatura zraka pa se usjev sporije razvija i raste. Štoviše, nicanje ponekad može nastupiti tek ispod snježnog prekrivača. Usjev iz kasnih rokova sjetva ulazi nedovoljno razvijen u zimski period kada biva izložen čitavom nizu nepovoljnih vanjskih čimbenika (niskim temperaturama, stajaćim vodama, sriježi i dr.), a što može izazvati znatna oštećenja i ugibanje biljaka. Slabo razvijen usjev neće pretrpieti nikakva oštećenja samo u slučaju natprosječno toplih zima s malo oborina. Sve ozime žitarice su najosjetljivije na izmrzavanje u periodu klijanje-nicanje pa najveće štete mogu nastati pri prekasnoj sjetvi u jesen.

Tek iznikle biljčice lako ugibaju pri niskim temperaturama budući da nemaju formiran čvor busanja, a konus rasta im je nedovoljno zaštićen listovima. Potencijalne štete od izmrzavanja znatno umanjuje prisustvo snježnog pokrivača koji je dobar toplinski izolator. Pri identičnoj temperaturi zraka, minimalna temperatura tla na dubini čvora busanja je tim viša što je veća debljina snježnog pokrivača.