Naslovnica Blog Stranica 412

Prava biljka za jesen – Kako se gaji DAN I NOĆ?

Hladnije ljetne večeri i dolazak jeseni idealno su vrijeme za biljku dan i noć.

Rokovi sjetve za ozime kulture

0

Proizvođači koji siju veće površine pšenicom, trebali bi u sjetvenoj strukturi imati sorte različite dužine vegetacije, jer različite vremenske prilike pogoduju različitim sortama.

Rani rokovi sjetve u pravilu imaju manje nedostataka u usporedbi sa zakašnjelim rokovima. Takva agrotehnička mjera može imati svoje opravdanje ukoliko se iz organizacijsko-tehničkih ili nekih drugih razloga sjetva svih površina na nekom gospodarstvu ne može obaviti unutar optimalnih rokova. U ranim rokovima sjetve uglavnom je moguća vrlo kvalitetna predsjetvena priprema tla, što omogućuje dobro i ujednačeno klijanje i nicanje usjeva.

Količina sjemena potrebnog za sjetvu unutar ranih rokova može se stoga osjetno smanjiti u usporedbi s onom koja se uobičajeno primjenjuje u preporučenim, a posebno u zakašnjelim rokovima sjetve. Niže norme sjetve su moguće zbog znatno manjih gubitaka u nicanju. Osim toga duže je i jesensko razdoblje do ulaska u zimu, što omogućava jaci rast i razvoj usjeva. Stoga se primjerice sjetva pšenice u ranim rokovima može obaviti sa svega 150 do 200 kg sjemena po hektaru ovisno o specifičnoj veličini (masi) sjemena pojedine sorte što su značajno manje količine sjemena od uobičajenih. Time je moguće ostvariti veću ekonomsku dobit budući da su se smanjila ulaganja u proizvodnju.

Povećanjem broja dana jesenske vegetacije, što je slučaj u vrlo ranim rokovima sjetve, usjevi ozimih žitarica mogu jako izbusati i stvoriti veliku vegetativnu masu. To nepovoljno utiče na njihovu otpornost na niske temperature tokom zimskog perioda, a posebice tokom januar i februar kada usjev prelazi u tzv. generativnu fazu kada je znatno osjetljiviji na niske negativne temperature (<-10°C). Međutim, problemi ove vrste su od sve manje važnosti zbog globalnih procesa zatopljenja koji nisu zaobišli ni naše krajeve pa su nam nažalost i zime sve toplije.

Samo optimalni rokovi sjetve omogućavaju dobro klijanje, nicanje i razvoj usjeva u cilju ostvarenje najpovoljnije fenofaze za ulazak u zimski period, a to je početak busanja s jednim do tri izboja ovisno o kulturi. Sjetva unutar optimalnih rokova je naročito važna kod ječma i raži budući da ranije prelaze u vlatanje i klasanje u proljeće. Stoga kod tih kultura moramo obavezno osigurati zadovoljavajuće nabusavanje u jesenskom razdoblju.

Kasna sjetva (tijekom studenoga) redovito se provodila u razdoblju prije 20-30 godina kada su naša velika domaćinstva bila slabo opskrbljena mehanizacijom. To je imalo za posljedicu i više od 30 sjetvenih dana tijekom jeseni. Danas je najčešći razlog zakašnjelih rokova sjetve neodgovarajuća pretkultura (primjerice kukuruz za suho zrno ili šećerna repa) koja prekasno napušta parcelu pa se obrada tla za ozime žitarice ne može pravovremeno obaviti.

Pročitajte: Osnovno đubrenje i prihranjivanje pšenice

U kasnijim rokovima sjetve sije se nešto dublje čime se želi podstaknuti formiranje čvora busanja na većoj dubini, a na taj način se mogu smanjiti štete od golomrazice. Međutim, uslijed visoke vlažnosti tla koja je karakteristična u kasnim rokovima sjetve predsjetvena priprema tla u pravilu nije zadovoljavajuća. U slabo pripremljenoj sjetvenoj posteljici sjeme dijelom ostaje na površini tla, a dijelom je nedovoljno pokriveno. To može rezultirati u osjetno reduciranom i neujednačenom nicanju.

Nadalje, odmicanjem od optimalnih rokova ulazimo sve dublje u jesen kada dolazi do pada temperatura zraka pa se usjev sporije razvija i raste. Štoviše, nicanje ponekad može nastupiti tek ispod snježnog prekrivača. Usjev iz kasnih rokova sjetva ulazi nedovoljno razvijen u zimski period kada biva izložen čitavom nizu nepovoljnih vanjskih čimbenika (niskim temperaturama, stajaćim vodama, sriježi i dr.), a što može izazvati znatna oštećenja i ugibanje biljaka. Slabo razvijen usjev neće pretrpieti nikakva oštećenja samo u slučaju natprosječno toplih zima s malo oborina. Sve ozime žitarice su najosjetljivije na izmrzavanje u periodu klijanje-nicanje pa najveće štete mogu nastati pri prekasnoj sjetvi u jesen.

Tek iznikle biljčice lako ugibaju pri niskim temperaturama budući da nemaju formiran čvor busanja, a konus rasta im je nedovoljno zaštićen listovima. Potencijalne štete od izmrzavanja znatno umanjuje prisustvo snježnog pokrivača koji je dobar toplinski izolator. Pri identičnoj temperaturi zraka, minimalna temperatura tla na dubini čvora busanja je tim viša što je veća debljina snježnog pokrivača.

Savjeti za uspješnu sadnju jagoda na jesen

Jagoda je jedna od omiljenih vrsta voća kod nas. Iako se zasnivanje zasada jagode obično povezuje sa proljećem i ljetom, ono se može obavljati tokom cijele godine. Nadolazeći period jeseni je takođe odličan ukoliko razmišljate o ovom procesu.

Stručnjaci navode različite periode kao najpogodnije za zasnivanje zasada jagode. Neko preporučuje da se ovaj proces obavi u toku ljeta, odnosno jula i avgusta mjeseca, ali isto tako postoje i oni koji kažu da je nadolazeći period jeseni najbolji za ovaj proces, odnosno bolji od proljeća. Bitno je samo sve obaviti na odgovarajući način kako bi rezultati bili dobri.

Jesenja sadnja je sigurnija od proljećne, a preporučuje se zato što je biljka u fazi mirovanja. Da sadnja bude dobro obavljena, neophodno je pravovremeno izvršiti pripremu zemljišta, te je jagodu najbolje posaditi na zemljišnom tlu koje je ravno, a ne strmo.

Za uspješnu sadnju potrebno je koristiti dobro razvijene živiće. Jesenja sadnja se obavlja od druge polovine septembra, pa sve do pojave prvih mrazeva. Uglavnom se preporučuje da se na 1 ha sadi 40 hiljada živića. Prije sadnje preporučljivo je živiće potopiti u vodu do 24 sata kako bi se osvježili, a potom u rastvor fungicida radi dezinfekcije, da bi se uništili patogeni koji se mogu razviti tokom čuvanja. Često se u vodu dodaju i neki od stimulatora rasta i razvoja. Korijenov sistem se prekrati za jednu trećinu, a zajedno sa uvenulim lišćem potpuno se uklone oni korijenovi koji su oštećeni. Kada je riječ o nekim načinima sadnje, korijenov sistem se prekraćuje pri samoj sadnji.

Sadni materijal

Najveći dio sadnog materijala jagode na domaćem tržištu potiče iz uvoza, a veliku zabunu proizvođačima stvaraju različite kategorije sadnog materijala jagode na deklaracijama različitih zemalja. Generalno, što je sadni materijal razvijeniji i kvalitetniji, on dobija veću oznaku koja se kreće od B do A++. Kvalitet, tj. razvijenost živića se lako može ustanoviti na osnovu broja živića u jednoj gajbi. Što je broj živića veći, to je sadni materijal lošiji. Kada je riječ o najrazvijenijim, kontejnerskim živićima, u jednu gajbu ih ne stane više od 60, a kod najlošijih kategorija sadnog materijala u jednu gajbu stane i do 1.200 živića. Ako živići pripadaju nekoj od loših kategorija, prinos u prvoj godini nakon sadnje može biti dosta niži ili može potpuno izostati ako se okasni sa sadnjom.

Pročitajte: Izbor živića za podizanje zasada jagode

Priprema zemljišta

Prije otpočinjanja pripreme zemljišta za podizanje jagodnjaka, neophodno je odnijeti zemljište na analizu, koja se obavlja u labaratorijama poljoprivrednih stručnih službi, da se odredi sadržaj osnovnih elemenata N, P, K i pH vrednost zemljišta, kao i ukupni i aktivni karbonati. Analiza je neophodna zbog izbora sorti i potrebne količine đubriva, stajnjaka i mineralnog đubriva. Zemljište za podizanje jagodnjaka potrebno je pripremiti pri umjerenoj vlažnosti radi očuvanja strukture.

Preporučljivo je pripremu zemljišta obaviti u toku ljeta ili najkasnije do početka jeseni, kako bi se postigla što bolja fizičko-hemijska svojstva zemljišta. Priprema zemljišta sastoji se u prethodnom rasturanju zgorelog goveđeg stajnjaka (20-40 t/ha) po površini zemljišta, potom oranje na dubini od oko 30 cm. Kao zamjena za goveđi stajnjak može se koristiti živinski stajnjak, koji u sebi sadrži puno azota, fosfora i kalijuma. Kada se obavlja faza pripreme zemljišta za sadnju jagoda, preporuka je da se mogu koristiti mineralna đubriva (700-1000 kg/ha). Oranje se obavlja na dubini 30-40 cm.

Pročitajte: SIVA TRULEŽ – Bolest koja može potpuno uništiti zasad JAGODE

Načini sadnje

Jagode se mogu saditi ručno i mašinski. Ručna sadnja se može izvoditi sadiljkom, u brazdice ili pomoću ašova i motike. Ovaj način sadnje je i najmasovniji. Mašinska sadnja se primjenjuje na većim površinama i za ovaj način sadnje jagode, pored mašina specijalno napravljenih za sadnju jagoda, uspješno se mogu koristiti mašine za sadnju paprike, kupusa ili duvana, ili pak mašine za sadnju podloga u rastilu. Najvažniji momenat pri sadnji živića je postavljanje sadnice na odgovarajuću dubinu. Sadnica mora biti posađena tako da centralni pupoljak bude tik iznad površine zemljišta. Važno je i da se biljkama obezbijedi dovoljna količina vode neposredno nakon sadnje. Zbog toga je najbolje sadnju obavljati po oblačnom vremenu, a zatim odmah početi sa zalivanjem koje mora biti intenzivno u naredne dvije sedmice.

Pročitajte: Prepoznajte nedostatak elemenata na listovima i plodovima JAGODE

Prihrana

Nakon završetka jesenje sadnje, jagode traže puno fosfora i kalijuma. Jagoda se u više navrata prihranjuje tokom jeseni u cilju formiranja dovoljne lisne mase i kvalitetnog pupoljka koji će osigurati visok prinos u narednoj godini. Za obavljanje prihrane jagoda koriste se lako rastvorljiva đubriva koja sadrže mikro i makroelemente u različitim formulacijama. U početku prihrane pravilno je upotrebljavati vodotopiva đubriva koja sadrže više fosfora zbog učvršćivanja korena. Nakon 7-10 dana od sadnje, prihranu vršiti sa vodotopivim đubrivima sa najviše azota, jer on najviše pospješuje vegetativni rast. Kasnije se u priharni upotrebljavaju đubriva koja sadrže kalijum koji pospješuje cvjetanje.

Počela je berba jabuka – Na šta je trenutno važno obratiti pažnju?

U toku je berba jabuka – kraljice voća. Ono što je vrlo važno znati nakon berbe ove voćne kulture je to na koji je pravilan način skladištiti, i koji se problemi javljaju prilikom čuvanja plodova. Na ovu temu za naš portal govori Marija Kolundžija, inženjer zaštite bilja. Proizvođači jabuka, ove informacije obavezno trebate znati!

Plodovi jabuke u hladnjaču moraju ući zdravstveno ispravni

Kako kaže naša sagovornica, jabuka je voćna vrsta koja se najduže čuva i jedina koje se čuva duže od nekoliko mjeseci, faktički 5,6 dok se duge koštičave voćne vrste čuvaju do jednog mjeseca u komori, sa izuzetkom kruške koja se čuva malo duži vremenski period. Počela je berba ranih sorti jabuke, prvenstveno sorte Gala.

„Ono što je važno da bi nam se voće čuvalo u hladnjači što duže je da uđe u nju zdravstveno ispravno, to jest da ne uđe sa određenim patogenima u hladnjaču. Ako uđu plodovi koji imaju u sebi simptome patogena, taj inokul se može širiti u komori, mislim prvenstveno na čađavu krastavost (Venturia inaequalis), ali mi se nadamo da su plodovi koji nam ulaze u komoru dobro zaštićeni i nema simptoma navedene bolesti“, rekla je Kolundžija.

Pročitajte: Jabuka gala – Aromatična sorta jabuka

Monilija je važan skladišni patogen

Ističe da kada se govori o drugim skladišnim patogenima, a prvenstveno misli na gljive iz roda Monilija (Monilinia fructicola i Monilinia fructigena)  i na gljive Colletotrichum, to su patogeni od kojih radimo zaštitu u toku vegetacije, znači plodovi koji ulaze u komoru trebaju biti zaštićeni dobro od ovih prouzrokovača bolesti, prvenstveno se misli na rod monilija.

Tretmane trebamo raditi 15 dana prije berbe i 7 dana pre berbe. Tu imamo aktivne materije koje imaju dosta kratku karencu, znači Fludioksonil (3 dana karence ili 7 dana), to su sve aktivne materije koje imaju karencu 7 dana za skladišni tretman pre berbe.

Povrede od berbe ili od insekata mogu biti ulaz za patogene

Ono što je takođe važno, ističe ona, je da patogeni prave uslove za infekciju kada imamo vlažno vrijeme i kada su temperature visoke. Ljeto je bilo relativno suvo, sem što su unazad desetak dana prisutne padavine, ali proizvođači ne treba da se zavaraju.

„Proizvođači trebaju da znaju da bez obzira što nam se za naredni period predviđa suvlje vrijeme i te jutarnje rose koje prosto imamo zbog razlike u temperaturi mogu stvoriti uslove za razvoj skladišnih patogena. Ono što patogeni traže su određena spoljna mjesta, ulazi. To mogu da budu povrede od berbe, mogu da budu povrede od insekata. Svaki taj plod koji nam kasnije u toku skladištenja pokaže simptome to jest bude zaražen različitim gljivičnim bolestima, sa sobom povlači i plodove oko njega“, naglašava Kolundžija za AGROmedia portal.

Zbog toga je važno, dodaje, da proizvođači za sorte jabuke koje su ostale urade ozbiljne tretmane od skladišnih patogena upravo zbog toga što nikad ne znaju kada će robu prodati, koliko će se ta roba čuvati u skladištu.

Pročitajte: Kolačara i petrovača – Stare, zaboravljene sorte jabuka

Stjenice ili smrdibube tražiti u gornjem dijelu krošnje

Još jednu stvar ističe koja je vrlo važna kada je riječ o tretmanima pri kraju i na koju u ovom periodu treba obratiti pažnju kada je reč o sortama koje se neće brati u naredne dvije nedjelje i duže su stenice ili smrdibube.

Halyomorpha halys je štetočina koja može praviti ozbiljne probleme u posljednjem dijelu vegetacije jabuke, prvenstveno mislim na sorte koje će se najkasnije brati – Greni Smit, Fudži i Pink Lejdi, dakle na sorte koje dolaze u oktobru. Zašto? Zato što biljke kojima se ona hrani, prvenstveno mislim na soju, se skidaju, žnje se soja, nema je i ona mora negdje dopunski da se hrani da bi mogla da završi razviće“, navodi Marija Kolundžija.

Kako kaže, radi se insekticidima sa kraćom karencom iz grupe piretroida čija je karenca 7 dana. Stjenice su nešto što može da prevari, jer ih neprimjećujemo. Naša sagovornica ističe da njih treba tražiti u gornjem dijelu krošnja, ako su protivgradne mreže u gornjim visinama zasada. Ako vidimo ili larve ili imaga, to jest prisutnost jedinki stenica, obavezno je raditi tretmane jer štete od istih mogu biti vrlo ozbiljne.

Monilija i stjenice su karantinski patogen /štetočina

„Još jednu vrlo bitnu stvar je važno napomenuti – monilija i stenica su karantinski patogeni ili štetočine za većinu zemalja, pa nam faktički takvi plodove ne mogu ići u izvoz u druge zemlje, ili možemo ako izvezemo neke kamione sa ploblematičnim plodovima jabuke, dobiti zabranu za to nešto drugo što i dalje stoji u komorama“, zaključuje za kraj naša sagovornica.

Izdvojeno dodatnih 8,2 miliona KM za sanaciju posljedica vremenskih neprilika

Vlada Republike Srpske je posredstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Agencije za agrarna plaćanja zaključno sa avgustom ove godine izdvojila dodatnih 8,2 miliona KM za sanaciju posljedica vremenskih neprilika, poremećaja na tržištu i održanja investicionog ciklusa.

Iz resornog ministarstva je, nakon kritike opozicionih partija na tom planu, saopšteno da je sredstvima Agrarnog budžeta i Kompenzacionog fonda obezbijeđeno 17,7 miliona KM za podršku investicijama.

– Ukupno će biti podržano 1.787 korisnika. U tom smislu, za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije biće uloženo 9,6 miliona KM za 1.262 korisnika, za investicije u stočarskoj proizvodnji 2,7 miliona KM za 180 korisnika, za investicije u biljnoj proizvodnji 1,2 miliona KM za 248 korisnika, kao i 3,8 miliona KM za investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda za 87 korisnika – navode iz resornog ministarstva.

Oni ističu da je Vlada zbog povećane cijene stočne hrane izdvojila dodatnih dva miliona KM uzgajivačima svinja, pri čemu je obračunata premija u iznosu od 43 KM po grlu.

– I ova sredstva su već isplaćena proizvođačima – naglasili su u Ministarstvu.

Za štetu od mraza isplaćeno je 865.605 KM za više od hiljadu proizvođača voća i 2.100 hektara zasada oštećenih od proljećnog mraza, te je izdvojeno dodatnih 500.000 KM za zanavljanje voćnih zasada.

– Za potrebe investicija u projekte navodnjavanja na ime pripreme tehničke dokumentacije i izgradnje sistema za navodnjavanje u periodu 2013-2020 ukupno je ugovoreno 44,33 miliona KM, od toga iz kredita Svjetske banke 30,02 miliona KM, dok je učešće lokalnih zajednica 4,17 miliona KM, a Vlade 10,14 miliona. Takođe, za potrebe individualnih sistema za navodnjavanje iz sredstava Agrarnog budžeta se izdvaja 0,5 miliona KM godišnje – navedeno je u saopštenju.

Pročitajte: Inspektoratu i Ministarstvu poljoprivrede uručeni ključevi terenaca – Vrijednost vozila veća od 200.000 evra

Iz resornog ministarstva su ukazali da se sve ove i ostale mjere koje realizuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede realizuju u skladu sa strateškim dokumentima za koje Vlada angažuje domaće naučne institucije sa relevantnim međunarodnim referencama.

– Opozicione predstavnike kojima su puna usta brige za domaću poljoprivredu i poljoprivrednike pozivamo da, umjesto praznih riječi i dezinformacija, preduzmu konkretne aktivnosti na njivi, u selu, mjesnoj zajednici, lokalnom parlamentu i demonstriraju svoje znanje i vještine kojima tvrde da raspolažu – zaključuju u resornom ministarstvu.

Član Resora za poljoprivredu Gradske organizacije SDS-a Banjaluka Saša Lovrić poručio je danas da je poljoprivrednicima u Srpskoj, koji će ove godine pretrpjeti ogromnu štetu zbog suše i kasnih mrazeva, potrebna konkretna pomoć Vlade.

Pekmez od šljiva po bakinom receptu

Pekmez od šljiva – Svi se sjećamo domaćeg pekmeza koji su spremale naše bake i mame. Danas, kada osjetimo taj poznati miris domaćeg pekmeza, svima nam isti tren navru uspomene iz vremena kada smo odrastali.

A među najpopularnije domaće proizvode zasigurno se ubraja i pekmez od šljiva. Sada kad je vrijeme za spremanje zimnice donosimo bakin recept koji nam otkriva kako napraviti pravi domaći pekmez od ovog voća, koji će biti rado viđen gost na svakom stolu.

Odlično će ići uz palačinke, kao i razne kolače, ali i uz fini hljeb, a prema ukusu i margarin. Ovom pekmezu nema premca bez obzira na to da li ste ga odabrali za doručak, večeru ili ukusne poslastice.

Recept

Sastojci:

  • 7 kg šljiva
  • 1 kg šećera
  • cimet i/ili klinčić i/ili 2 vrećice vanilin šećera (po želji)

Priprema:

Šljive dobro operite, povaditi košpice i naveče stavite u šerpu u kojoj ćete kuvati pekmez, a zatim dodajte šećer, otprilike na kilogram šljiva 150 g šećera. Dobro promiješajte i ostavite preko noći da šljive puste svoj sok.

Nakon što su šljive odstajale, stavite pekmez da se kuva uz stalno miješanje (ako želite šljive prije kuvanja sameljite na mašinu za meso, da ne bi ljuska bila prevelika). Po ukusu pred kraj kuvanja dodajte cimet i/ili klinčiće i/ili 2 vrećice vanilin šećera, ali imajte na umu da svi ti začini preuzmu fini ukus šljiva.

Za ovu količinu šljiva i šećera pekmez treba dakuvate otprilike dva i po sata, uz stalno miješanje, pogotovo pred kraj.

Pročitajte: Slatko od šljiva – Tradicionalni recept

Sterilizacija tegli

Prije nego što ulijete vrući pekmez, tegle i poklopce je potrebno dobro oprati (s više ispiranja čistom vodom) te sterilizovati.

Sterilizovati ih možete u rerni na temperaturi između 100 i 150 stepeni desetak minuta (okrenute tegle otvorom prema dolje).

Pažljivo ih vadite i koristite rukavicu kako se ne biste opekli jer su tegle vruće te ih odmah okrenite uspravno kako bi izašla sva preostala vlaga.

Možete ih okrenuti i ponovno staviti u rernu za brže sušenje na dva minuta.

Pročitajte: Čuvanje plodova šljive – Svježi zalogaji u zimskim danima

Pasterizacija

Nakon što ulijete vruć pekmez u sterilizovane tegle, potreban je postupak kojim ćete napraviti vakuum u teglama nakon zatvaranja, a to postižete pasterizacijom.

Kod kuvanih zimnica ovaj postupak inače nije potreban jer će vrući vazduh u kombinaciji s vrućom teglom automatski napraviti vakuum i dovoljno će biti da ih napunjene, zatvorene i prevrnute naopako samo umotate u deku ili deblji stolnjak.

Ovako pripremljeni pekmez bez problema možete konzumirati godinu i više dana.

Zlatna trojka – Med, cimet i voda za očuvanje zdravlja cijelog organizma

Kombinacija meda i cimeta posebno je značajna kod srčanih tegoba, a preporučuje se konzumiranje pomiješane mješavine namazane na parče hljeba svakog jutra.

Evo kako da napravite najbolje PAPRIKE U PAVLACI

Obogatite vašu zimnicu još jednim receptom – paprike u pavlaci.

Police prepune šarenih teglica bude najtoplije sjećanje na djetinjstvo, a domaća zimnica predstavlja način da tokom najhladnijih mjeseci jedemo domaće, tradicionalno spremljene delikatese, po porodičnim receptima. Mi vam dajemo nekoliko savjeta kako zimnica može lako, brzo i ukusno da se spremi.

Pročitajte: Spremite se za zimu: Barene paradajz paprike

Sastojci:

  • 1 kg paprika
  • 1,5 kg kisele pavlake
  • so

Pročitajte: Žute paprike punjene kupusom

Priprema:

Paprike operite, očistite od sjemenki i osušite. U svaku papriku sipajte po pola kašičice soli i ostavite sat vremena. Nakon tog vremena ih okrenite da izađe tečnost koju je paprika pustila. U pavlaku dodajte 2-3 kašike soli i promešajte. Dno posude u kojoj ćete slagati paprike prvo stavite 2 prsta pavlake, a zatim ređajte paprike punjene pavlakom. Poslije svakog reda paprike ide red pavlake, a poslednji sloj treba da bude 2 prsta pavlake. Papriku dobro zatvoriti i držati u frižideru nedjelju dana.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Biljka puzavica – Zeleni listići u obliku niske bisera privlače svačiju pažnju

Sukulentna biljka puzavica čiji listići podsjećaju na nisku bisera, a čiji je izvorni naziv Senecio rowleyanus, trenutni je favorit mnogih zaljubljenika u biljke.

Privlače pažnju bilo da bobice padaju preko stola ili police za knjige, ili čak dok visi na sunčanom prozoru. Iako biljka izgleda nježno, radi se o sukulentu za koji ne traži posebnu njegu.

O biljci

Senecio rowleyanus puzavica je porijeklom iz jugozapadne Afrike. Njeno okruglo lišće, koje često posjeća i na grašak, skladišti vodu, što ovu biljku čini otpornom na sušu i uvijek svježu dok visi na prozoru vašeg doma. Može uspijevati i na otvorenom, ali ne na direktnom suncu, nego u područjima sa svijetlom sjenom.

Nažalost, ova biljka je otrovna za mačke i pse, a u rijetkim slučajevima može izazvati i blagu iritaciju kože kod ljudi, pa je potrebno držati je na sigurnom mjestu daleko od vas i vaših krznenih prijatelja.

Pročitajte: Kaladijum – Kako se gaji cvijet zanimljivih, šarenih listova?

Ne voli direktnu svjetlost

Ako se drži u zatvorenom prostoru, ova biljka preferira jaku, indirektnu svjetlost, najbolje možda uz prozor okrenut prema jugu ili dio doma koji dobija dovoljnu količinu sunčeve svjetlosti. Ako se drži na otvorenom, birajte za njih mjesto u blago zasjenjenom području u toplijim mjesecima i unutra u zatvorenom prostoru tokom zime. Kao i kod većine biljaka, držite ovaj sukulent dalje od klima-uređaja ili drugih područja s propuhom: ako lišće počne opadati, to bi mogao biti znak da je biljci prehladno.

Zalijevanje

Ova biljka je dosta otporna na sušu, te uvijek sačekajte da se zemlja u saksiji osuši između svakog zalijevanja. Da biste bili sigurni da ne zalijevate previše, zabodite kažiprst u zemlju i provjerite je li gornjih nekoliko centimetara suvo – tek tada treba da nastavite sa zalijevanjem. Mali listovi nalik biserima zadržavaju vodu i ako dobiju pravu količinu, ostaće u punom obliku. Promjena oblika može ukazivati na prekomjerno ili premalo zalijevanje.

Pročitajte: Ovaj predivni cvijet preživjće bez zalivanja i dok ste na godišnjem odmoru

Odgovarajuća saksija

Posuda u koju ćete zasaditi ovu puzavicu mora ponuditi dobru drenažu, stoga je terakota odlična za ovu biljku, ali i ona mora biti odgovarajuće veličine kako bi se loza prirodno spuštala, prenose Nezavisne.

Kako spriječiti da vam ove jeseni pauci ulaze u dom

Viđamo ih po dvorištu i prostorijama i ljeti, ali dolaskom hladnijih dana pauci se mogu zavući u vaš dom i uzrokovati probleme ako se razmnože. Kako biste to spriječili, isprobajte ove savjete.

1. Ulje paprene metvice i eterična ulja

Čuju zvukove i osjete mirise, a paprena metvica nije im baš najomiljeniji. Stavite ulje i vodu u bocu s raspršivačem i poprskajte prostorije po domu, ćoškove i tamnija područja. Osim metvice, ne vole ružu, cimet, lavandu ni ulje čajevca.

2. Pazite na pukotine

Pauci neće hodati vašim dnevnim boravkom ili spavaćom sobom tek tako, ako se nemaju gdje zavući. Pripazite da sanirate sve pukotine u zidovima, stropu i podovima kako ne bi mogli stvoriti ‘dom’ kod vas.

3. Redovno čistite

Pazite da nigdje ne ostavljate hranu, da skupljate mrvice i ostale sitne insekte kako ne biste privukli ove dosadne nametnike. Redovito usisavajte prostorije kako ne bi razvukli mrežu negdje, prenosi Večernji list.