Jagoda je jedna od omiljenih vrsta voća kod nas. Iako se zasnivanje zasada jagode obično povezuje sa proljećem i ljetom, ono se može obavljati tokom cijele godine. Nadolazeći period jeseni je takođe odličan ukoliko razmišljate o ovom procesu.
Stručnjaci navode različite periode kao najpogodnije za zasnivanje zasada jagode. Neko preporučuje da se ovaj proces obavi u toku ljeta, odnosno jula i avgusta mjeseca, ali isto tako postoje i oni koji kažu da je nadolazeći period jeseni najbolji za ovaj proces, odnosno bolji od proljeća. Bitno je samo sve obaviti na odgovarajući način kako bi rezultati bili dobri.
Jesenja sadnja je sigurnija od proljećne, a preporučuje se zato što je biljka u fazi mirovanja. Da sadnja bude dobro obavljena, neophodno je pravovremeno izvršiti pripremu zemljišta, te je jagodu najbolje posaditi na zemljišnom tlu koje je ravno, a ne strmo.
Za uspješnu sadnju potrebno je koristiti dobro razvijene živiće. Jesenja sadnja se obavlja od druge polovine septembra, pa sve do pojave prvih mrazeva. Uglavnom se preporučuje da se na 1 ha sadi 40 hiljada živića. Prije sadnje preporučljivo je živiće potopiti u vodu do 24 sata kako bi se osvježili, a potom u rastvor fungicida radi dezinfekcije, da bi se uništili patogeni koji se mogu razviti tokom čuvanja. Često se u vodu dodaju i neki od stimulatora rasta i razvoja. Korijenov sistem se prekrati za jednu trećinu, a zajedno sa uvenulim lišćem potpuno se uklone oni korijenovi koji su oštećeni. Kada je riječ o nekim načinima sadnje, korijenov sistem se prekraćuje pri samoj sadnji.
Sadni materijal
Najveći dio sadnog materijala jagode na domaćem tržištu potiče iz uvoza, a veliku zabunu proizvođačima stvaraju različite kategorije sadnog materijala jagode na deklaracijama različitih zemalja. Generalno, što je sadni materijal razvijeniji i kvalitetniji, on dobija veću oznaku koja se kreće od B do A++. Kvalitet, tj. razvijenost živića se lako može ustanoviti na osnovu broja živića u jednoj gajbi. Što je broj živića veći, to je sadni materijal lošiji. Kada je riječ o najrazvijenijim, kontejnerskim živićima, u jednu gajbu ih ne stane više od 60, a kod najlošijih kategorija sadnog materijala u jednu gajbu stane i do 1.200 živića. Ako živići pripadaju nekoj od loših kategorija, prinos u prvoj godini nakon sadnje može biti dosta niži ili može potpuno izostati ako se okasni sa sadnjom.
Pročitajte: Izbor živića za podizanje zasada jagode
Priprema zemljišta
Prije otpočinjanja pripreme zemljišta za podizanje jagodnjaka, neophodno je odnijeti zemljište na analizu, koja se obavlja u labaratorijama poljoprivrednih stručnih službi, da se odredi sadržaj osnovnih elemenata N, P, K i pH vrednost zemljišta, kao i ukupni i aktivni karbonati. Analiza je neophodna zbog izbora sorti i potrebne količine đubriva, stajnjaka i mineralnog đubriva. Zemljište za podizanje jagodnjaka potrebno je pripremiti pri umjerenoj vlažnosti radi očuvanja strukture.
Preporučljivo je pripremu zemljišta obaviti u toku ljeta ili najkasnije do početka jeseni, kako bi se postigla što bolja fizičko-hemijska svojstva zemljišta. Priprema zemljišta sastoji se u prethodnom rasturanju zgorelog goveđeg stajnjaka (20-40 t/ha) po površini zemljišta, potom oranje na dubini od oko 30 cm. Kao zamjena za goveđi stajnjak može se koristiti živinski stajnjak, koji u sebi sadrži puno azota, fosfora i kalijuma. Kada se obavlja faza pripreme zemljišta za sadnju jagoda, preporuka je da se mogu koristiti mineralna đubriva (700-1000 kg/ha). Oranje se obavlja na dubini 30-40 cm.
Pročitajte: SIVA TRULEŽ – Bolest koja može potpuno uništiti zasad JAGODE
Načini sadnje
Jagode se mogu saditi ručno i mašinski. Ručna sadnja se može izvoditi sadiljkom, u brazdice ili pomoću ašova i motike. Ovaj način sadnje je i najmasovniji. Mašinska sadnja se primjenjuje na većim površinama i za ovaj način sadnje jagode, pored mašina specijalno napravljenih za sadnju jagoda, uspješno se mogu koristiti mašine za sadnju paprike, kupusa ili duvana, ili pak mašine za sadnju podloga u rastilu. Najvažniji momenat pri sadnji živića je postavljanje sadnice na odgovarajuću dubinu. Sadnica mora biti posađena tako da centralni pupoljak bude tik iznad površine zemljišta. Važno je i da se biljkama obezbijedi dovoljna količina vode neposredno nakon sadnje. Zbog toga je najbolje sadnju obavljati po oblačnom vremenu, a zatim odmah početi sa zalivanjem koje mora biti intenzivno u naredne dvije sedmice.
Pročitajte: Prepoznajte nedostatak elemenata na listovima i plodovima JAGODE
Prihrana
Nakon završetka jesenje sadnje, jagode traže puno fosfora i kalijuma. Jagoda se u više navrata prihranjuje tokom jeseni u cilju formiranja dovoljne lisne mase i kvalitetnog pupoljka koji će osigurati visok prinos u narednoj godini. Za obavljanje prihrane jagoda koriste se lako rastvorljiva đubriva koja sadrže mikro i makroelemente u različitim formulacijama. U početku prihrane pravilno je upotrebljavati vodotopiva đubriva koja sadrže više fosfora zbog učvršćivanja korena. Nakon 7-10 dana od sadnje, prihranu vršiti sa vodotopivim đubrivima sa najviše azota, jer on najviše pospješuje vegetativni rast. Kasnije se u priharni upotrebljavaju đubriva koja sadrže kalijum koji pospješuje cvjetanje.