Naslovnica Blog Stranica 362

Ne zaboravite posaditi aroniju

Nije poznato kada se uistinu počelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite voćne vrste.

Međutim, pouzdano se zna da je u Evropu aronija pristigla iz istočnog dijela sjeverne Amerike. Aronija predstavlja listopadni grm visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujan rast. Međutim, pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju možemo oblikovati i kao manje drvo. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim kožastim listovima čija dužina iznosi 8 cm, a širina 5 cm. Aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetsko-dekorativnim svojstvima. A njezini plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana), kada od crvene krajem avgusta poprime ljubičasto crnu boju.

Plodovi dospijevaju u grozdovima, ne osipaju se i veoma su ugodnog okusa. Plod je bobica promjera 1,5 cm i težine 1-1,5 grama. Drugim riječima, aronija se svrstava u skupinu jagodičastog voća koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Biljka je samooplodna, prorodi treće godine nakon sadnje, ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu, s tim da njena puna produktivnost traje nešto više od 20 godina.

Upotreba plodova ove biljke je višestruka. Naime, poznati su brojni ljekoviti učinci njenih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana, sadrže i vitamine A, B, C te minerale koji su korisni za krvotok, koji uravnotežuju krvni pritisak, liječe jetrene i želudačane tegobe, čir, migrenu, šećernu bolest, aterosklerozu i brojne druge bolesti. A da je aronija vrijedan prirodni lijek najbolje potvrđuje podatak kako korištenje njenih ljekovitih plodova pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutrašnjeg uha.

Pročitajte: Aronija – Tri načina njenog razmnožavanja

Zanimljivo je da su njeni plodovi masovno korišteni nakon katastrofe u Černobilu. Osim toga, ruskim ljekarima aronija je sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966. godine osposobljena fabrika u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete.

Spomenimo još kako aronija fantastično dobro podnosi sve uslove uzgoja. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromašnim, kamenitim i manje kvalitetnim tipovima tala.

Vidljivo je da ova biljka ne traži posebnu njegu, a što se posebno odnosi na njenu zaštitu. Naime, aroniju ne napadaju štetnici, a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti bez uporabe pesticida. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra, čime se ostvaruju veoma visoki prinosi.

Ratarske kobasice – Priprema i recept

Ratarske kobasice izvanredno prijaju kao zakuska ili užina pri radu, izletu ili u kući. Ime su dobile po tome što su ih često upotrebljavali vredni ratari tokom teških proljećnih i ljetnjih radova u poljima.

Sastojci:

– 8,5 kg svinjskog mesa
– 1,5 kg svježe slanine
– 25 gr mljevenog crnog bibera
– 200 gr soli
– 100 gr slatke aleve paprike
– glavica bijelog luka
– tanka svinjska crijeva

Priprema:

Ratarske kobasice pravimo od svinjskog buta i masnijeg mesa (oko rebara, vrata i sl.) uz dodatak sirove slanine bez kožurice. Postupak je u svemu sličan pripremanju, dimljenju i sušenju sremskih kobasica. Ratarske kobasice dobre su i kuvane u raznim jelima.

Pročitajte: Najbolji recept za DOMAĆE KOBASICE

Vino od šipka – Lako, jednostavno i ljekovito /RECEPT/

Divlja ruža ili šipak (Rosa canina) ili divlje ruže u narodnoj medicini poznata je od davnina. Svrstan je među najdragocjenije biljke jer obiluje velikim količinama vitamina, minerala, organskih kiselina i drugih biološki aktivnih materija.

Najbolje je da se bere u septembru i oktobru po lijepom i suvom vremenu, a koristi se svjež ili osušen. Prezreo i nedozreo šipak sadrži znatno manje korisnih sastojaka i zato treba brati isključivo tvrde plodove crvenonarandžaste boje.

VINO OD ŠIPKA – JAKO LJEKOVITO

Zgnječite 500 g sušenog šipka, dodajte 500 g šećera, dobro izmiješajte i ostavite da kratko odstoji. Nalijte 3 litre vode i miješajte dok se šećer sasvim ne rastopi. Napitak pretočite u veliku teglu/staklenku, poklopite i ostavite da odstoji šest dana, a teglu/staklenku svakog dana protresite. Nakon šest dana vino procijedite i pijte po čašu dnevno. Ovo piće može stajati mjesec dana a da ne izgubi ljekovita svojstva ili promijeni ukus, piše biljemdozdravlja.com

Pročitajte: Recept za rakiju od šipka koja jača imunitet

Lan i jogurt idealne namirnice za regulisanje rada crijeva, čišćenje probavnog trakta i normalizaciju stolice

Svakome bi bilo poželjno da uradi detaljno čišćenje crijeva s vremena na vrijeme. Za to vam nije potrebna nikakva posebna oprema, kao niti dugotrajne kure liječenja. Dovoljno je da koristite lan i jogurt za čišćenje crijeva i rezultati neće izostati.

Lan ima dugi niz ljekovitih svojstava, a posebno se izdvaja po tome što je bogat omega- 3 masnim kiselinama. Neke vrste jogurta izvor su probiotika (dobrih bakterija) koje žive u probavnom traktu. Probiotici pomažu u eliminaciji štetnih mikroorganizama koji uzrokuju upale, te pomažu u prerađivanju hrane i na taj način izbacuju štetne tvari iz crijeva.

Lan i jogurt za čišćenje crijeva

Za čišćenje crijeva lanom biče vam samo još potreban jogurt ili kefir. Uz ovaj prirodni lijek u potpunosti očistite crijeva od nakupljenih sluzi, otrova i parazita.

Potrebni sastojci:

  • Sjemenke lana
  • Jogurt ili kefir

Kura liječenja provodi se lako, jednostavno na način da konzumirate pravi omjer sjemenki lana i kefira. Konzumirajte 1-3 žlice mljevenih sjemenki lana dnevno, i kroz 3 sedmice će te u potpunosti očistiti debelo i tanko crijevo. Ako ih pomiješate sa kefirom osigurat ćete da prirodni balans crijevne mikroflore ostane netaknut.

Pročitajte: Prirodno rješenje za lijena crijeva i lošu probavu

Za vrijeme kure, uzimajte sjemenke lana i kefir u sljedećem omjeru:

Prva sedmica: Jedna žlica mljevenog lana, pomiješati sa 100 ml kefira
Druga sedmica: Dvije žlice mljevenog lana, pomiješati sa 100 ml kefira
Treća sedmica: Tri žlice mljevenog lana, pomiješati sa 150 ml kefira

Ova metoda omogućava brzu i zdravu normalizaciju tjelesne težine i sagorijevanje masnih naslaga. Ima pozitivan utjecaj na regulaciju lipidnog metabolizma. Brašno od lanenog sjemena može apsorbirati, i eliminirati toksine iz organizma i smanjiti razinu kolesterola u krvi.

Obavezno pijte najmanje dvije litre vode dnevno dok traje kura. Čišćenje crijeva na ovaj način možete provesti jednom godišnje. Također, ova kura će vam pomoći ukoliko imate gastritis, kolitis, čir na želucu i dvanaestercu, bolesti urinarnog trakta, cistitis, prekomjernu težinu te narušen metabolizam.

Pročitajte: Napici uz koje ćete zaboraviti probleme s probavom

Voda i laneno sjeme

Stavite kašiku lanenog sjemena u zdjelu i prelite ga trećinom šolje ključale vode, miješate nekoliko minuta i zatim se prekrije salvetom i ostavite da odstoji do večeri.

Iscijedite mješavinu te večeri. Koristite vodenu gelastu masu u kojoj je laneno sjeme bilo potopljeno. Ovaj rastvor lanenog sjemena nanesite na očišćeno lice i vrat pomoću štapića za uši.

Kada se maska osuši na vašem licu, ponovo namažete. Ovu proceduru ponovite tri do pet puta.

Korisna svojstva ove čudesne maske od lana i vode su: Podiže crte lica, tonira i zateže kožu, umanjuje široke pore, hidrira kožu, služi i kao piling za kožu, smanjuje višak sebuma (loj kojeg luče žlijezde znojnice) na masnoj koži, pomaže sprečavanju formiranja akni i uklanjanju bubuljica sa lica, usporava stvaranje bora i eliminiše stvaranje tankih linija na licu, jer ima svojstva koja intenzivno usporavaju starenje.

 

Berkšir – Rasa svinja čiji je opstanak ugrožen

Berkšir je veoma rijetka rasa svinja koja vodi porijeklo iz istoimene engleske grofovije.

Smatra se da je ovo najstarija britanska rasa svinja, čiji je opstanak ugrožen. Prema podacima fonda za očuvanje rijetkih rasa, u Engleskoj je ostalo svega 300 priplodnih krmača.

Ova rasa je razvijena polovinom 19. vijeka ukrštanjem većeg broja pasmina, a prvo udruženje je formirano 1885. godine.

Pročitajte: Stočni grašak, bob i uljana repica u ishrani svinja

Berkšir je ranostrasna svinja, manjeg formata, crne boje sa karakterističnim bijelim predjelima na vrhu njuške, donjim dijelovima nogu i repu. Na glavi je uočljiva kratka, ulegnuta njuška i uspravne uši. Noge su slabe u odnosu na tijelo.

Važe za dobroćudne svinje, izuzetno mirne naravi sa veoma dobrim majčinskim instiktom. Osrednje su plodnosti, pa krmača prosječno prasi 8-9 prasadi.

Pročitajte: Aromatizovana hraniva povećavaju apetit

Meso je dobrog kvaliteta, cijenjeno zbog ukusa i sočnosti. Visok sadržaj masti ga čini pogodnim za dugo kuvanje i kuvanje na visokim temperaturama.

Pored mangulice i „poland china“ pasmina, berkšir je imao ulogu u nastanku slavonske svinje.

Nemate baštu – Evo koje biljke vole da ih uzgajate u stanu

Želite li jesti namirnice iz svog uzgoja, a niste od sretnika koji imaju vlastitu baštu, pokušajte uzgajati ovih pet biljaka u zatvorenom i nećete zažaliti.

Bavljenje povrtarstvom ima pregršt prednosti. Osim što omogućuje da jedete namirnice iz vlastitog, kontrolisanog uzgoja, ujedno je i besplatna antistres terapija. No, što je s onima koji se žale da nemaju gdje zasaditi svoj vrt? Rješenje postoji, pa čak i za male stanove u kojima nema puno mjesta i drugih uslova za uzgoj.

Naime, postoje biljke koje praktično vole da ih uzgajate u zatvorenim prostorima. Donosimo pet najpopularnijih.

1. Bosiljak

Ovaj začin poznat iz porodice metvice, sa slatkastim ukusom, poznat je u našim krajevima. Postoji niz sorti bosiljka koje jednostavno možete uzgajati u posuditi koju bi idealno bilo postaviti uz prozor postavljen na južnom pročelju stana. Voli puno sunca i topline.

Osigurajte posudu s dovoljno dobrom drenažom, a zemlja u njoj neka bude vlažna, no nemojte bosiljak „potapati“. Ne zaboravite da se bosiljak sjajno slaže sa sirom, paradajzom, supama, tjesteninom, pizzom…

Pročitajte: Sedam razloga zašto treba da koristite ljekoviti i moćni bosiljak

2. Aloe vera

Riječ je o biljci s dugim, kožnatim, mesnatim listovima. Posadite je u posudu i uzgajajte na sobnoj temperaturi od oko 21°C i uz mnogo svjetla.

Aloe vera preferira nešto suvlju zemlju pa je zalivajte svako 2 do 3 dana. Ova čudesna biljka umiriće opekotine od sunca, ogrebotine i svrb kože. Samo razlomite njen list tamo gdje je najdeblji i nanesite gdje je potrebno.

3. Paradajz

Ovo omiljeno ljetno povrće, koje je zapravo u biljnoj klasifikaciji voće, odličan je izvor vitamina A, C i K, kao i beta karotena koji štiti kožu od štetnih sunčevih zraka.

Odaberite neku sitniju sortu paradajza koja će biti idealna za vaš mali vrt u stanu. Paradajzu treba mnogo topline i svjetla tako da posudu postavite na najosunčanije mjesto u stanu. Zemlja cijelo vrijeme treba biti mokra, no ne i natopljena.

4. Korijander

Riječ je o osjetljivoj biljci, s „čipkastim“ listovima i oporim okusom. Omiljen je to začin u kuhinjama širom svijeta, počevši od meksičke do indijske i tajlandske, no jednako je omiljen i u Evropi.

Čuvajte ga od previsokih temperatura jer će se osušiti, no korijanderu treba puno svjetla. Najbolje bi bilo da ga posadite pokraj prozora orijentiranog prema istoku. Zemlja neka bude vlažna, no ne i natopljena.

Pročitajte: Šta je korijander, kako se gaji i koje su njegove prednosti za zdravlje

5. Špinat

Lisnata superhrana biće sretna ako je uzgajate u zatvorenom prostoru! Ne voli ni kad joj je prevruće ni kad je prehladno stoga smjestite posudu na sunčano mjesto i osigurajte joj sobnu temperaturu. Odaberite dublju posudu jer korijen špinata treba više prostora.

Vrlo brzo uživaćete u biljci bogatoj proteinima, vitaminima A i K, folnoj kiselini, vlaknima… Namirnica je to koja jača srce, memorijski sistem, a idealna je hrana za trudnice jer pomaže razvoju djeteta.

Zaštita, đubrenje i održavanje voćnjaka nakon berbe

Poslije berbe voća, a prije opadanja lišća posao u voćnjaku nije završen. Voćku treba održati u dobroj kondiciji obezbjeđujući joj odgovarajuće količine vode za normalan tok fizioloških procesa.

Voćnjak se nakon berbe, a prije opadanja lišća odnosno zimskog mirovanja voća ne smije prihranjivati azotnim đubrivima da ne bi došlo do produžavanja vegetacije. To bi dodatno oslabilo voćku i uvelo je nespremnu  u hladni zimski period. Uslijed niskih temperatura došlo bi do propadanja nedozrelih mladara. To bi značajno umanjilo prinos u narednom vegetacionom periodu i naštetilo samoj biljci.

Voćka se prihranjuje kada list skoro u potpunosti bude opao i prosječne temperature budu niže od 10°C . Tada su voćke u stanju prisilnog mirovanja. U našim uslovima to se dešava uglavnom u drugoj polovini novembra mjeseca.

U  jesenjoj prihrani voćaka pored stajskog đubriva se koriste i kompleksna mineralna NPK đubriva u formulaciji (7:20:30),(16:18:36),(5:20:30) itd. u zavisnosti šta se u tom momentu nudi na tržištu. Po iskustvenim normama za naše zemljište je ukupno potrebno oko 400 kg/ha. Preporuka je da se prihrana mineralnim đubrivima obavlja u dvije faze s tim da količine đubriva prepolovimo.

Prvu dozu kompleksnog đubriva od 200 kg  treba ubaciti u zemljište od prve polovine novembra, dok je drugu dozu potrebno inkorporirati u februaru mjesecu.

Poslije berbe biljku možemo prihraniti i ureom preko lista (folijarno).Ovaj vid prihrane ima dvojak karakter. Prvi je da ovakvim tretmanom skinemo preostalo lišće koje ne dozvoljava voćki da uđe u stanje mirovanja, a izazvano pojačanom prihranom azota tokom vegetacije. Ovakav tretman će obezbijediti do 70% azota biljci. Biljke će ovaj azot deponovati u korijen.

Za ovaj tretman bi trebalo sačekati u našim krajevima drugu polovinu novembra mjeseca da zeljasti dijelovi biljke sazriju i budu spremni za mirovanje. Preporučena doza uree po hektaru je od 45-55 kg. Ovakvim tretmanom će se povećati zametanje plodova za narednu vegetaciju što će utucati na povećanje prinosa za narednu godinu.

Pored prihrane biljke azotom doći će i do smanjivanja inokuluma od fuzikladija (Čađava pjegavost lista i krastavost ploda) jer urea po svom djelovanju će razgraditi list i prouzrokovati razgradnju kleistotecija ovog patogena. Ovakav tretman voćaka nakon berbe je i ekonomičan pošto će smanjiti izlaganje trošku potencijalnog poljoprivrednog proizvođača jer neće morati utrošiti standardne doze azotnog đubriva za majsku prihranu u zemljištu.

Pročitajte: Preporuke za jesenje đubrenje voćaka

Jesenjni folijarni tretmani su se pokazali naročito važni za razvoj velikih, zdravih listova u lisnoj gronji, koji su opet odgovorni za razvoj jakih cvjetova i cvjetnih pupoljaka. Ovakav pristup koji podrazumijeva kombinovanje fertirigacije sa folijarnom aplikacijom azota povećava efikasnost usvajanja azota od strane biljke, dok smanjuje količinu azota primjenjenu uobičajnim putem preko zemljišta.

Prije ovog tretmana u jesenjem periodu potrebno je suzbiti korove u voćnjaku. To možemo uraditi prostim košenjem ili primjenom herbicida. Razlog ovome je da se smanji potencijal korova u narednom vegetacionom periodu koji bi onemogućio nesmetan rast i razvoj voćke koju pripremamo za plodonošenje u narednoj godini. Korov ima plići korijenov sistem i uzima sebi hranu od đubriva koja su namijenjena gajenoj biljci.

U konvencionalnom voćarenju za suzbijanje korova koriste se razne vrste herbicida. Jedan od tih herbicida je na bazi glifosata. On ima translokaciono djelovanje i nije selektivan. Uobičajna doza ovog sredstva je 4 od 6 l/ha ukupne površine. S obzirom da se herbicid aplicira samo na rizosferu (zona tla uz korijen biljke što uključuje tkivo i samu površinu korijena koja je pod njegovim direktnim uticajem) ispod voća treba obratiti pažnju na njegovo doziranje.

U praksi se jako dobro pokazao u kombinaciji sa Deherbanom 2,4-D (2,4-diklorfenikosi) sirćetna kiselina 600 g/L.  Preporučena doza za Deherban je 1l/ha. Treba pripaziti i ovaj tretman uraditi prije opadanja lišća da bi se herbicid mogao što bolje aplicirati na korove. Da bi aplikacija herbicida bila potpuna potrebno je dodati okvašivač u ovaj rastvor. Okvašivač smanjuje površinski napon kapljica vode i stim poboljšava dejstvo herbicida.

Poslije svih ovih radova potrebno je uraditi tretman na biljci bakarnim preparatima. Preporučuje se miješanje bakra sa mineralnim uljem radi boljeg prijanjanja za stablo i njegovog izrazitog ovicidnog djelovanja. U zavisnosti ponude na tržištu i finansiske moći proizvođača mogu se koristiti bakarna sredstva različitih formulacija.

Npr. Nordox 0,15% + Mineralno ulje 3% ili Bakarni oksihlorid 0,75% + M.U. 3% itd.

Poželjno je da temperatura vazduha bude od 12°C pa naviše i po mogućnosti da je vedar dan. Jon bakra pri toj temperaturi je aktivan (oko 2 sata) i ima svoje baktericidno i fungicidno djelovanje.

Kada se završe sve ove radnje i dođe do opadanja lišća može da se krene u zimsku rezidbu, piše Aleksandar Misita/pssrs.net

Njega cvijeća u novembru – 5 korisnih savjeta

Novembar nam donosi hladne dane, ali obično još uvijek nema snijega. Zato je važno da u baštama i plastenicima uradimo sve što možemo da zaštitimo naše biljke i pripremimo zemljište za predstojeći, još hladniji period. Pogledajte 5 savjeta koji će vam pomoći u tome.

Prihrana

Nemojte prihranjivati biljke u novembru. U ovom periodu one više ne rastu, pa im prihrana nije potrebna. Zapravo, kiša će isprati hranljive materije i one mogu završiti u lokalnim rijekama i potocima, i tako uzrokovati zagađenje.

Pročitajte: Da li bosiljak može da opstane po hladnom vremenu

Malčiranje

Novembar je idealni mjesec da nanesete jesenji malč na biljke koje su osjetljive na niske temperature kao što su afrički ljiljan i plameni ljiljan. Tako ćete ih zaštititi od smrzavanja.

Takođe, ukoliko uzgajate biljke na glinenom tlu, i njega možete malčirati. Sada ono nije tvrdo, ali još nije ni nakvašeno i ljepljivo od zimske hladnoće. Malčiranje će pomoći da se poboljša i održi dobra struktura tla.

Zaštitite osjetljive biljke od mraza

Uvjerite se da niste zaboravili nijednu veoma osjetljivu biljku napolju. Sve njih je potrebno da unesete u zatvorene prostorije na odgovarajuće temperature.

Tako, kukurek rijetko prirodno procvjeta do kraja decembra, ali ga možete ohrabriti da cvjeta malo ranije. Pokrijte ga krpama, unesite u topli staklenik ili ga postavite do prozora u kući. Na taj način podstičete cvjetanje.

Imajte u vidu da ide sve hladnije vrijeme, pa su velike saksije u opasnosti od pucanja na mrazu. Da to spriječite, prekrijte ih folijom ili flisom kako bi se izolovale tokom zime.

Pročitajte: Kako gajiti ORIGANO u saksiji?

Uredite baštu ili plastenik

Važno je da vaša bašta ili staklenik budu uredni. Zato, sakupite opalo lišće i možete ga dodati u gomilu komposta. Takav kompost, koji nastaje od raspadnutog lišća, je odličan poboljšivač zemljišta, a može se koristiti i kao podloga za sjetvu sjemena.

Kada je riječ o obrađivanju i kopanju novih cvjetnih leja, savjet je da to ne radite po kišnom vremenu jer hodanje po nakvašenom tlu može izazvati zbijanje zemljišta koje će vam otežati kasniji posao.

Riješite se korova

Korov se i te kako može javiti i u novembru, pa ga držite pod kontrolom redovnim okopavanjem zemljišta. Zapravo, sada je pravo vrijeme da sa novoobrađenih površina iskopate višegodišnji korov sa dugim korijenom, kao što su maslačak i sljez.

 

Zadnji radovi koje ne smijete preskočiti u bašti ove jeseni

Ako sad planirate vrt za iduću sezonu vodite računa o bojama – kontrastno lišće i cvijeće stvara zanimljiviju sliku u bašti.

Prije nego podvučemo crtu i kažemo da je sezona u bašti, barem što se tiče cvjetnica, gotova, potrebno je odraditi završne radove. Ako sad planirate baštu za iduću sezonu vodite računa o bojama – kontrastno lišće i cvijeće stvara zanimljiviju sliku u bašti. Tu je i razlika u visini – korištenjem uspravnih biljaka s nižom travom stvaraju se različiti nivoi u bašti što čini krajolik dinamičnijim.

Takođe, razmislite o vrstama koje sadite, da bi vam bašta tokom cijele sezone prštala bojama sadite biljke čija sezona cvatnje se izmijenjuje. Na taj način ćete, kad jedna biljka posusatne imati drugu u punom cvatu – od proljeća do kasne jeseni.

Želite li pak imati baštu punu boja i ove jeseni prionite poslu te nabavite jesensko cvijeće koje voli hladnije temperature i još nije kasno za njegovu sadnju. Maćuhica (viola) je definitivno najbolji izbor. Otporna je na zimu. Naraste oko 15 cm. Možete je nabaviti na pijacama, vrtnim centrima ili cvjećarnicama po vrlo povoljnim cijenama i to u mnogobrojnim bojama.

Pročitajte: Šta raditi u bašti kada je zemlja mokra?

Erika (Erica) je biljka koja voli zimu, a optimalna temperature za prezimljavanje je 5 stepeni. Volite li imati cvijeće na balkonu početak oktobra je pravo vrijeme da ljetne vrste zamijenite zimskima. Erika je dobar izbor. Pernetia (Pernetia mucronata) je grm s bobicama koji podnosi mraz I lijepo ga je vidjeti u vrtu.

Od ostalih radova u vrtu svakako se pobrinite oko travnjaka, osjetljivije biljke malčirajte kako biste ih zaštitili od hladnoće. Uklonite opalo lišće i grane s tla, prije svega s travnjaka. Ako imate povrtnjak možete posaditi kulture koje prve plodove daju zimi, poput raznih salata, a možete i pripremiti tlo za zimski period kako biste na proljeće imali spremni gredice za sadnju.

Ako ste zasadili mlade voćke ovih dana, pazite na zalijevanje, a ako temperature padnu osigurajte im adekvatnu zaštitu. Tu je i vrtni alat – da bi vam trajao dobro ga očistite i pohranite na suvo mjesto.

Ako planirate posaditi voće, pravi je trenutak za to – Ove vrste voćaka možete saditi u jesen

Obilje plodova slika je vrta koja će se zadržati sve do prvih jesenskih dana kada započinje priprema za sljedeću sezonu.

U planiranju sezone uvelike će pomoći vrtlarski dnevnik ispunjen vrijednim zapažanjima vezanih uz sjetvu, sadnju, pojavu eventualnih bolesti ili rotaciju plodoreda. U njemu se zapravo nalaze savjeti koji se odnose na najbolje vrijeme sjetve, sadnje te izbor vrste povrća prilagođenih vlastitim mikroklimatskim uvjetima područja u kojem se nalazi vrt ili balkon. No, bez obzira na specifičnosti svakog vrta jesen je godišnje doba kada se povrtnjaci pripremaju za novu sezonu, a voćke i bobičasto voće za zimu, kao i za sadnju i sijanje kasnih sorti povrća.

JESEN JE VRIJEME ZA PRESAĐIVANJE

Biljke koje su posađene na jesen imaju dovoljno vremena da razviju korijenov sistem, zbog čega mogu odmah na proljeće krenuti s intenzivnim rastom. Voće i bobičasto voće zato se po pravilu sade u jesen kada je tlo dovoljno vlažno i još toplo od ljeta. Da se mlada biljka ne bi smrznula važno je prilikom presađivanja duboko i široko prekopati mjesto sadnje te ako je potrebno dodati pijesak ili drenažne cijevi.

Pročitajte: Za podizanje voćnjaka birajte sortu i gledajte korijen

BOGATA JESENSKA SJETVA

Kod sijanja je važno dobro pripremiti zemlju kako bi osigurali povoljne usove za klijanje. Budući da je zemlja topla, a sunce još jako, dobro je par dana prije sijanja zasjeniti gredicu, a zemlju dobro navlažiti.

Jesen na balkonu

Biljke u teglama treba unijeti u zatvoren prostor što je kasnije moguće jer boravak u zatvorenom nije uobičajen za njih, zbog čega su pod stresom. Sobni javor, citrus ili čajevac otporni su na temperature oko i malo ispod nule. Blagi mraz (otprilike -5 °C) pak podnose otporne biljke, kao što su japanski lovor, sobna jela, lovor i maslina.

KOMPOST – SRCE VRTA

Izrada kompostne hrpe još je jedan od jesenskih poslova u vrtu koji se obavlja svake sezone. Otpalo lišće, organski otpad, grančice, pokošena trava, kao i kuhinjski ostaci, sve su to sastojci jedne kompostne hrpe koja će, ako se pravilno izradi, postati idealno đubrivo na proljeće.

10 VRSTA BOBIČASTIH VOĆAKA KOJE MOŽETE SADITI U JESEN

• ARONIJA – Aronia melanocarpa

• GOJI – Lycium chinense

• MALINA – Rubus idaeus

• KUPINA – Rubus fruticosus

• OGROZD – Ribes uva- crispa

• RIBIZ (bijeli, crveni, crni) – Ribes sp.

• JOSTA – Ribes × nidigrolaria (križanac crnog ribiza i ogrozda)

• BOROVNICA – Vaccinium myrtillus

• SIBIRSKA BOROVNICA – Lonicera caerulea var. Kamtschatica

• BRUSNICA – Vaccinium vitis-idaea

Pročitajte: Voćnjak bez plodova – Zašto?

SADNJA BOBIČASTOG VOĆA

Ako ste planirali posaditi bobičasto voće, pravi je trenutak za to. Vegetacija je pri kraju, a još je dovoljno toplo i zemlja je rahla. Prije nego što uopće krenete u tu avanturu, treba odabrati pravo mjesto. Savjetujemo da birate osunčano mjesto, kako bi plodovi mogli sazreti. Imate li više sadnica koje želite posaditi jednu pokraj druge, izračunajte koliko mjesta trebate, imajući na umu da razmak između posađenih grmova mora biti otprilike 1 m.

1. Ubodite dva štapa na ukupnom razmaku sadnje i povežite ih špagom.

2. Tako ćete dobiti ravninu u koju ćete pravilno posaditi sadnice.

3. Nakon toga iskopajte jame otprilike 30×30 cm, tako da je razmak između dvije jame 70 cm. 30 + 70 cm =100 cm (potreban razmak).

Na dno svake jame stavite malo odstajalog stajskog đubriva. Važno je da je đubrivo dovoljno odstajao tokom nekoliko godina kako procesi raspadanja ne bi bili aktivni, jer bi aktivni gnoj u protivnom mogao prouzročiti propadanje korijenova sustava. Zatim stavite sloj iskopane zemlje i izmiješajte s gnojem koji ste stavili prethodno.

4. Na to položite korijen biljke koji trebate zatrpati ostatkom zemlje. Važno je da biljku zatrpate zemljom do korijenovog vrata (mjesto između korijena i stabljike). Nakon toga dobro ugazite zemlju oko biljke da hladnoća ne bi prouzročila podizanje zemlje i izbacivanje biljke. Potom zaštitite mlade biljke tako da obložite svježu zemlju oko njih slamom. To će pomoći pri zadržavanju vlage, ali i u zaštiti od hladnoće.

5. Obilno zalijte.