Nedjelja, 29 Maja, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneŽivinarstvoUzgoj kokošaka: Kad je najbolje vrijeme za nosivost?

Uzgoj kokošaka: Kad je najbolje vrijeme za nosivost?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Našao sam balans između uživanja u prisustvu pernatih životinja i prilike to unovčiti, kaže nam Darko Šmit, koji je od stare kuće sâm napravio prostor za uzgoj peradi i još uvijek je dograđuje.

Tridesetogodišnji Darko Šmit ideju da se intenzivno bavi peradarstvom posljednje tri godine, dobio je već u djetinjstvu.

“Kad smo još brat i ja bili klinci, imali smo ogromno dvorište gdje je uvijek bilo hiljade raznovrsnih pernatih životinja. Meni je to nekako ostalo blisko. Kasnije, tinejdžeru svakako dobro dođe neki dinar sa strane pa sam tako uzeo sebi nekih par koka nosilja. Uvijek zatreba jaje u kući pa treba nekom komšiji 10-15 jaja i to je krenulo sa dvadesetak kokošaka. Kad se pročulo podigao sam broj na 50 koka, a onda mi ni to nije bilo dovoljno”, kaže Šmit za Agroklub i dodaje da kad je sam došao u situaciju sebi priuštiti, uzeo je jednu skromnu, staru kućicu sa poprilično zaraslim dvorištem u kojem je počeo graditi objekte od nule.

PROČITAJTE: Rase koka nosilja – Koje kokoške odabrati?

“Iz godine u godinu jato je raslo dok nisam došao do brojke koju imam sad.”

Perad za priplod

Takođe, kad se pojavila potreba za proširenjem jata, naš sagovornik počeo je paralelno uzgajati guske, patke, domaće i pazinske ćurke, ukrasnu perad poput divljih pataka, morki ili biserki. Njihov broj svodi se na oko 200, te ih koristi isključivo za rasplod.

“Selektujem matična jata i bavim se prodajom male živine, odnosno izleglih ćurića, pačića i guščića”, kaže nam Šmit objašnjavajući kako je sâm napravio svoje inkubatore.

Saznajemo i da od oko 400 kokošaka koje tek trebaju postati noseće, trenutno ima njih  200 produktivnih od kojih stiže prihod prodajom jaja.

“U suštini, razlika u starosti kod njih je stalno šest mjeseci između dva jata, onda ih smjenjujem.”

Vrlo važno održavanje temperature

U početku je, kaže, jednodnevne piliće uzimao ranije, kad je relativno hladno, da bi kokoška bila zdrava i krenula sa nosivošću već tokom juna, najkasnije u avgustu kako ne bi imao smanjenu produktivnost. To se ispostavilo kao greška…

“Veoma je teško održati temperaturu ako je veliki objekat, a malo jato i može doći do velikog broja uginuća ili se pile ne razvije kako treba. Potrebno im je poprilično toplo vrijeme, nekih 30 i više stupnjeva. Tako da sam pomjerio kupovinu jednodnevnih pilića za maj i pomjerio nosivost za dva mjeseca kasnije. Tu sam u suštini imao najviše poteškoća. Uslovi su veoma bitan faktor i definitivno, kvalitet hrane, ali pored sitne razlike između cijene proizvođača nisam vidio neku bitnu razliku u produktivnosti”, objašnjava naš sagovornik koji je pomoć imao uglavnom pretraživajući internet i konsultovajući se sa prijateljem koji se, kako nam kaže, bavi ovim uzgojem već godinama.

Mađarski podsticaji i povećanje jata

U planu mu je subvencija koju daje mađarska vlada – bespovratnih kredita sa učešćem od oko 20 odsto.

“Čekam da bude konkurs koji meni odgovara, a ne želim da mi gazdinstvo zastarjeva kako ne bih došao u situaciju da izađe neki Javni poziv koji zahtjeva da imanje bude godinu dana staro, a moje bude dvije”, pojašnjava nam Šmit pričajući da mu je plan u naredne tri do četiri godine povećati brojnost jata na najmanje 500 koka nosilja i sklopiti dogovor sa nekim velikim proizvođačem.

“Jedan lanac supermarketa je ove godine krenuo isključivo sa prodajom jaja iz slobodnog uzgoja, takođe mogu se bazirati na lokalne markete koji bi mogli da plasiraju moje proizvode. Na kraju krajeva pijaca je stalno dostupna. Da bih ušao u promet sa lokalnim prodavnicama i, eventualno, nekim manjim restoranima treba mi proizvodnja od 10.000 jaja mjesečno.”

Ogroman profit nije prioritet

Kako kaže, svakako je veća produktivnost ukoliko su koke u kavezima i to je do ličnog izbora.

“Meni nije bio prioritet stvarati imperiju i ogroman profit. Sve je krenulo kao hobi i koja para sa strane. Ko želi profitirati od ovoga, bolja varijanta bi bila kavez zato što je produktivnost bolja. Svakako je matično jato zdravije kada je napolju na slobodi, a jaja su mnogo boljeg kvaliteta”, zaokružuje svoju priču Darko Šmit.

Izvor: agroklub.ba

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

lavlja griva

Lavlja griva – Gljiva izuzetnih svojstava

Lavlja griva ili Hericium erinaceus jestiva je gljiva koja izgledom neodoljivo podsjeća na grivu divlje mačke. Stigla je iz Azije – Japana i Kine,...