Naslovnica Blog Stranica 356

Biljka babin zub (Tribulus terrestris) – Ljekovitost, čaj, priprema

Agrosavjet
-
0
Biljka babin zub (Tribulus terrestris) – Ljekovitost, čaj, priprema

Babin zub (lat. Tribulus terrestris) je samonikla zeljasta biljka iz porodice Zygophyllaceae, koja, iako manje poznata kod nas, distribuira se po cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih svojstava. Može dostići visinu do 60 cm.

Gdje raste i kako izgleda?

Uglavnom raste na mjestima sa hladnijom klimom, ali se takođe može naći i tamo gdje su klimatski uslovi topliji, pa čak i na mjestima gdje zemljište nije baš plodonosno. Biljka babin zub se čak može naći i u pustinjskim predjelima. Naročito je rasprostranjena u sušnim suptropskim predjelima južne Evrope (i na Balkanu), Azije i Sjeverne Amerike.

Stabljike babinog zuba je dlakave, razgranate i polegle, a mogu da budu dugački i do 1 m. Listovi su parno perasti, a čine ih 5 do 8 jajastih listića sivozelene boje. Cvjetovi babinog zuba su pojedinačni, dvopolni, pravilni, mali i sastoje se od pet žutih latica. Babin zub ima deset prašnika, a ova biljka tokom godine može da stvori i do 5700 sjemena.

Sjemenke biljke babin zub su toliko oštre da bi mogle da probuše i gumu na biciklu ili da izazovu povredu ako se zgaze bosim stopalom.

Pročitajte: Čaj od kantariona i origana ima jaka antiupalna dejstva, ali evo kako ga morate pripremati

Babin zub Tribulus terrestris – ljekovitost

Ljekovita svojstva babinog zuba leže u tome što ova biljka sadrži saponine, protodioscin i protogracilin. Ove supstance podstiču organizam na lučenje polnih hormona – testosterona. Da ne bude zabune, biljka babin zub ne sadrži hormone, ona samo sadrži aktivne komponente koje podstiču proizvodnju hormona. Dakle, ljekovitost koju biljka babin zub ima primarno je usmjerena na jačanje libida, kako kod muškaraca, tako i kod žena.

Za ovu biljku se smatra i da pozitivno utiče na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Pomaže kod liječenja angine pektoris, visokog krvnog pritiska i visokog holesterola. Pored toga, biljka babin zub je pogodna za one koji imaju problema sa anemijom i slabom cirkulacijom, a koristi se i kod problema sa slabim varenjem, uključujući i zatvor i nadimanje.

Biljka babin zub posredno utiče na poboljšanje izgradnje mišićne mase, pa je koriste čak i bodibilderi, jer prirodno povećanje testosterona doprinosi izgradnji mišića.

U tradicionalnoj kineskoj medicini ova biljka se koristi kao sredstvo za čišćenje jetre prilikom trovanja hranom i prejedanja, a pokazala se i kao veoma efikasan prirodni diuretik, kao i za liječenje genito-urinarnog trakta.

Još jedna ljekovita prednost ove biljke je u tome što se vjeruje da sprečava pojavu kamena u bubregu. Ima i antiseptičko dejstvo, pa tako umanjuje rizik od pojave infekcija urinarnog trakta.

Biljka babin zub je pogodna i za one koji imaju problema sa kožnim oboljenjima kao što su ekcem, psorijaza ili šuga.

Korišćenje ove biljke je dobro za prevenciju nastanka arteroskleroze.

Stari Grci su čaj od biljke babin zub koristili za popravljanje raspoloženja.

Babin zub čaj

Biljka babin zub se najčešće koristi u vidu čaja. Za pripremu čaja od babinog zuba koriste se osušeno korijenje i sjeme biljke. Ukoliko imate neku od nabrojanih tegoba, čaj od babinog zuba vam može pomoći da je prebrodite.

Čaj od babinog zuba se koristi čak i kod gonoreje, bolesti jetre, raznih zapaljenjskih procesa, bolova u zglobovima, lepre, kašlja, glavobolje, vrtoglavice, sindroma hroničnog umora i za poboljšanje sportske performanse.

Postoje i kapi od biljke babin zub, koje pomažu kod impotencije i neplodnosti, normalizovanja lučenja hormona testosteron, povećavanja mišićne mase i poboljšanja funkcije bubrega.

Pročitajte: Napitak od žira – Ima brojne prednosti po zdravlje

Priprema čaja

Prelijte dvije male kašike čaja sa 4 dl hladne vode, poklopite i ostavite da odstoji preko noći. Ujutru stavite na ringlu da proključa, pa ga procijedite i ohladite. Preporučena doza je dvije šolje dnevno – jedna ujutru, a jedna uveče prije večere. Čaj od biljke babin zub maksimalno smijete piti 2 mjeseca u kontinuitetu. Potom se pravi pauza od najmanje mjesec dana.

Babin zub afrodizijak

Kao što smo već napomenuli, biljka babin zub je najpoznatija po tome što je prirodni afrodizijak kako za muškarce, tako i za žene. Naime, istraživanja su pokazala da konzumiranje proizvoda od babinog zuba oralnim putem podstiče libido i erekciju kod muškaraca, a to je sve zato što podstiče proizvodnju testosterona, pa i spermatozoida.

Biljka babin zub je pogodna i za žene jer utiče na regulisanje menstrualnog ciklusa, podstiče ovulaciju, pa je kao takva idealna za plodnost i povećavanje libida i kod žena.

Neželjena dejstva

Ako se pravilno dozira po preporuci, konzumiranje biljke babin zub ne dovodi do nekih neželjenih dejstava. Jedino što može izazvati jesu grčevi u stomaku i ako do toga dođe, savjet je da se javite ljekaru, bez čije konultacije i ne bi trebalo da konzumirate ovu biljku.

Babin zub nikako ne smijju konzumirati djeca, kao ni trudnice, dojilje, osobe koje pate od stomačnih problema i čira na želucu.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Zimska rezidba vinove loze

Agrosavjet
-
0
Zimska rezidba vinove loze

Vinogradari znaju za legendu koja kaže da je koza brsteći prva „orezala“ vinovu lozu. Naredne godine ljudi su primjetili da su te loze dale bolji i kvalitetniji rod.

Osnovni cilj i zadatak zimske rezidbe vinove loze je obezbjeđivanje planiranog prinosa i kvaliteta grožđa. Takođe, stvara se i održava odgovarajući uzgojni oblik i odbacuju se suvi dijelovi čokota. Zimska rezidba doprinosi uspostavljanju povoljnog odnosa između rasta i razvića pojedinih organa vinove loze.

Kod vinove loze, rodna loza je jednogodišnji lastar koji se nalazi na dvogodišnjoj lozi. U osnovi jednogodišnjeg lastara primjećuju se kružni nabori, ova vrsta nabora se naziva spavajuća okca. Spavajuća okca su nerodna i ne uzimaju se u obzir pri redovnoj rezidbi. Iznad spavajućih okaca, pri osnovi lastara nalaze se jedno ili dva okca koja su nešto krupnija od njih i nazivaju se crna okca. Po pravilu crna okca su nerodna i ne uzimaju se u obzir pri planiranju prinosa. Prava ili zimska okca su rodna okca, ona se nalaze na jednogodišnjem lastaru na svakom koljencu, i to iznad ožiljka od otpale lisne drške. Ožiljak od otpale lisne drške služi kao orijentir prilikom redovne rezidbe i određivanja koliko okaca ćemo ostaviti na lastaru.

Pri obavljanju rezidbe uvijek moramo razmišljati o rezidbi sljedeće godine, ostavljajući odgovarajuće elemente na čokotu. Kakva će biti rezidba zavisi od sorte, odnosno gdje sorta formira najveći broj rodnih okaca po dužini lastara, dakle rezidba vinove loze je sortno specifična. Tako npr. sorte sa Balkana i iz bazena Crnog mora formiraju okca bliže osnovi, pa se kod njih se većinom primjenjuje kratka rezidba.

Duga i mješovita rezidba se primjenjuje kod sorti čija su donja okca slabije rodnosti, a to je slučaj sa većinom zapadno – evropskih sorti. U godinama sa manje padavina tokom proljeća i ljeta, rodna okca smještena su bliže osnovi lastara i treba primjeniti kraću rezidbu. U kišnim godinama rodna okca se razvijaju dalje od osnove, pa treba primijeniti nešto dužu rezidbu.

Rezidba jednogodišnjeg lastara se obavlja tako da se on oreže 1 do 2 cm iznad okca, i to ukoso na suprotnu stranu od okca. Na taj način se sprečava curenje vode i soka od suzenja po okcu, koji bi se zbog toga mogao smrznuti ili istrunuti.

Kod nas su zastupljena uglavnom dva uzgojna oblika.

Kordunica (Cordon), preporučuje se za sorte koje zahtjevaju kratku rezidbu, odnosno za one sorte koje imaju donja okca visoke rodnosti. Kordunica je uzgojni oblik koji se sastoji od stabla , jednog ili dva kraka na kojima su raspoređeni rodni čvorovi, u kojima se vrši rezidba na kondire. U svakom rodnom čvoru se ostavlja po jedan ili dva kondira od po 2-3 okca.

Gijov uzgoj (Guyot), sastoji se od luka i kondira. Prošlogodišnji luk koji je donio rod se uklanja do osnove, a sa prošlogodišnjeg kondira donji lastar režemo na kondir od 2 okca, a lastar koji je u višem položaju režemo na luk 8-12 okaca, koji kasnije vežemo za žicu.

Rezidbu treba obaviti u periodu potpunog mirovanja vinove loze. Istraživanja su pokazala da rezidba izvedena neposredno posle opadanja lišća ili neposredno prije kretanja vegetacije utiče na kasnije sazrijevanje grožđa, kao i slabiji porast lastara. U agroekološkim i klimatskim uslovima juga Hercegovine, rezidba vinove loze se obavlja od decembra do kraja februara mjeseca. U sjevernijim, odnosno kontinentalnim područjima, rezidba se obavlja od kraja februara i tokom marta mjeseca.

Pripremite vašu baštu za zimu

Agrosavjet
-
0
Pripremite vašu baštu za zimu

To što je jesen u punom jeku, a zima nam polako dolazi nikako ne znači da treba da zapostavite vašu baštu jer postoji mnoštvo sitnica koje treba da uradite da biste je pripremili za zimu, a samim tim i za novu proljetnu sezonu.

Ako ste jedna od onih osoba kojima zima i hladnoća nikako ne odgovaraju upravo zato što ne možete više vremena provoditi u svojim bašticama onda će vas ova lista obaveza sigurno obradovati. Obucite gumene čizmice, dobro se obucite i krenite u vašu bašticu.

Uklonite većinu jednogodišnjig biljaka i podrežite višegodišnje

Nipošto nemojte uklanjati baš sve ostatke jednogodišnjih biljaka jer će vam ptičice ove zime biti zahvalne na tome jer većina njih sadrži sjemenke koje će im pomoći da se prehrane. Većinu biljaka iščupajte iz korijena i ostavite za kompost, samo pazite da biljke koje kompostirate nisu zaražene plijesni ili nekim drugim oboljenjem. Višegodišnje biljke podrežite gotovo do korijena, da bi na proljeće mogle ponovno rasti.

Pročitaje: Pametna bašta – U njoj će vam rađati tačno ono što vam treba! Bez korova i prekopavanja!

Odrežite suve grane vašem cvijeću i grmlju

Ako u bašti imate ukrasno zelenilo, dobro ga pregledajte i posijecite sve suve grančice. Obrezivanje ruža ostavite za proljeće.

Uklonite suvo lišće sa travnjaka

Ako lišće po sebi nema crne tačkice to znači da je zdravo i možete ga staviti oko biljaka kao zimsku zaštitu. U suprotnom jednostavno uklonite lišće i bacite.

Zaštitite ruže i sve osjetljivije višegodišnje biljke

Oko korijena biljka stavite piljevinu ili ono lišće koje ste popkupili da biste zaštitili korijen od hladnoće. Zaštitu sklonite tek u rano proljeće.

Pročitajte: Napravite sami organsko đubrivo i bašta će vam bujati bez hemije

Počnite sa kopanjem nakon prvog mraza

Neke od lukovica cvijeća iskopajte odmah nakon prvog mraza i sačuvajte ih da ih posadite ponovno na proljeće. Tu milsimo na gladiole, ljiljane, dalile i dr.

I na kraju, spremite šupu sa alatom, sve dobro očistite, operite i složite do sljedeće sezone. Napravite spisak svega što ste uzgojili i uradili ove godine, ali i onoga što tek treba da uradite kad stigne proljeće. To će vam biti zaista dobra motivacija da sve dobro isplanirate, na vrijeme pripremite zmljište i sadnice.

UŽIČKI GOVEĐI PRŠUT – PRIPREMA I DIMLJENJE

Agrosavjet
-
0
UŽIČKI GOVEĐI PRŠUT – PRIPREMA I DIMLJENJE

Čuveni užički goveđi pršut, poznat je delikates na široko. Pravi se od mesa starijih – planinskih krava i volova (4-8 godina).

Poslije klanja, hlađenja i iskošćavanja, sa kvalitetnijih dijelova (leđa i buta) odstrani se loj i vezivno tkivo i isijecaju se mesne „trake“, debljine 3 do 5, šitine 5 do 11 i dužine oko 30 cm.

Meso se dobro utrlja solju i slaže na drveno postolje u hladnoj i provjetrenoj prostoriji.

Meso, bez dosoljavanja i preslaganja tako odstoji sedam dana. Nakon toga (bez odsoljavanja i ispiranja), meso se poveže kanapom, kači na štapove i unosi u pušnicu. Dimljenje traje od 17 do 25 dana u zavisnosti od veličine pršuta.

Polije tridesetak dana meso se može jesti, a u punoj zrelosti je nakon 60 dana. Pikantnog je, aromatičnog i blago slanog ukusa, ima ujednačenu tamno smeđu boju, a u prosjeku je tamno crvene boje.

Pročitajte: DIMLJENA DOMAĆA ŠUNKA – PRIPREMA I SUŠENJE

Kako da napravite ljiljanovo ulje

Agrosavjet
-
0
Kako da napravite ljiljanovo ulje

Ljiljan je divan cvijet i njegovo ulje je najbolji izbor za kožu poslije sunčanja. Uz to dobro je i u borbi protiv ekcema, osipa, lišajeva. Saznajte kako da ga napravite i koristite.

Pored toga što liječi mnoge kožne bolesti, ljiljanovo ulje možete koristiti i svakodnevno, za suvu kožu, posebno za dijelove na laktovima i koljenima, jer ima omekšavajuća svojstva.

Cvijet ljiljana možete kupiti u cvjećarama ili sami uzgojiti u svom vrtu. Kako je odličan protiv opekotina, fenomenalno njeguje kožu poslije dugotrajnog izlaganja suncu. Ukoliko vam je koža pocrvenela ili ste blago izgoreli trebate se istuširati hidratantnim gelom i obilno nanijeti ljiljanovo ulje. Sljedeći dan koža gotovo da vam se neće guliti, a zadržaćete boju.

Pročitajte: Kako da znate da ste kupili pravo maslinovo ulje

Da bi ste napravili ulje najbolje je da koristite bijeli ljiljan. Pored cvjetova potrebno vam je i čisto maslinovo ulje. Cvjetove i prašnike ljiljana potopite u maslinovo ulje u omjeru 1:3. Smjesu ostavite u staklenoj tegli na suncu mjesec dana. Prije korišćenja ulje je potrebno procijediti i presuti u tamniju teglu. Nakon toga, držite ga na hladnom mjestu (može i u frižideru).

Kod manjih problema sa kožom i poslije sunčanja potrebno je samo na čisto tijelo nanijeti ulje i ostaviti da se upija par sati. A, ukoliko je riječ o opekotini, operite je prvo hladnim čajem od kamilice, pa na nju stavite gazu natopljenu ljiljanovim uljem. Ukoliko se osuši, gaze mijenjajte i dodavajte novo ulje. Postupak pranja kamilicom ponavljajte samo dva puta na dan, ujutru i naveče. Za par dana opekotina bi trebala biti sanirana, a što je najbolje, ožiljaka nema.

Đumbir nije potrebno guliti

Agrosavjet
-
0
Đumbir nije potrebno guliti

Upotreba đumbira u kuhinji najbolji je način da dodate okus baš svakom jelu, a stručnjak za začine otkriva da ga nije potrebno guliti.

Zdravstveni benefiti ovog mirisnog začina su brojni; ne samo da će poboljšati probavu već će i ublažiti upale.

A ovo su sasvim dovoljni razlozi da ga koristite što češće. Pretpostvaljamo da kod korištenja svježeg đumbira polazite od pretpostavke da ga je prije upotrebe potrebno oguliti!

I tako u smeću završi mnogo mirisnog svježeg začina. Izgleda da sve radimo pogrešno.

Pročitajte: Zašto bi svaki dan trebalo da popijete šoljicu čaja od đumbira

Najbolji način da ogulite đumbir?

Izgleda da je jedini tačan odgovor – ne treba da ga gulite uopšte. Dr Kanchan Koya, stručnjak za začine, otkriva da je „kora“ đumbira jestiva, pa guljenje nije neophodno. Prema njenim riječima, u kori se nalazi dvaput više korisnih polifenola nego u mesu i – još važnije, bogatija je jedinstvenim i različitim spojevima.

Budući da je kora pomalo vlaknasta, najbolje je koristiti u supama ili čaju – odnosno onda kada ćete jelo/napitak prije konzumiranja procijediti, piše MindBodyGreen.

Ipak, za sve one kojima bi ta vlakna smetala – Koya prepopručuje da đumbir „ogulite“ tako što ćete koru sastrugati kašikom. Tako ćete sačuvati više svježeg mirisnog začina nego kada biste upotrijebili nož ili peeler.

Bolesti i štetočine cvijeća

Agrosavjet
-
0
Bolesti i štetočine cvijeća

Zaštita od biljnih bolesti i štetočina je dio mjera njege kome se mora posvetiti pažnja odgajivača. Svakako, da pravilno gajene biljke, u optimalnim uslovima sredine rjeđe napadaju štetočine i teže oboljevaju.

No, ipak, ako se bolest ili štetočina pojavi, najprije takvu biljuku odmah treba izolovati, kako se bolest ne bi prenijela na ostale vrste i dovela u opasnost dugogdišnji trud.

Ukratko iznosimo koje su najčešće bolesti i štetočine i kako se suzbijaju.

BOLESTI CVIJEĆA

Najčešće se javljaju pepelnica, plamenjača, rđa i trulež žila.

  1. Pepelnica se manifestuje u vidu pepeljaste skrame na površini lista (cinerarija, begonija). Suzbija se preparatima na bazi sumpora.
  2. Plamenjača se ispoljava u vidu masnih, svijetlozelenih pijega na licu lista, dok se na naličju zapažaju bijele mrlje, a suzbija se fungicidima za suzbijanje plamnjače.
  3. Rđa se ispoljava u vidu crvenkastih pijega na zelenim dijelovima biljke, a suzbija fungicidima za suzbijanje plamenjače.
  4. Trulež žila nastaje uslijed prevelike vlažnosti zemljišta, a sprječava se presađivanjem u novu hranljivu rastresitu zemlju, i dobrom drenažom na dnu saksije, kao i prskanjem nekim od sistemičnih fungicida.

ŠTETOČINE CVIJEĆA

Najčešće se javljaju lisne vaši, crveni pauk, trips ili štitaste vaši, a od podzemnih štetočina, gliste razni crvići, itd.

  1. Lisne vaši napadaju mlade biljke, a javljaju se u pretjerano zagrijanim i neprovjetrenim prostorijama. Suzbijaju se nekim od insekticida-aficida.
  2. Crveni pauk, takođe, napada zelene dijelove biljke, u suvim, toplim i neprovjetrenim prostorijama. Suzbija se prskanjem preparatima akricidima (može te ih naći u svakoj poljoprivrednoj apoteci)
  3. Tripsi oštećuju biljke sisanjem sokova iz lišća i cvijetnih pupoljaka. Za suzbijanje koristiti insekticide.
  4. Gliste, iako obično korisne, u saksijama su štetne, a uništavaju se tako što se saksije sa cvijećem postave u toplu vodu, oko 40 ºC, glise izlaze napolje, te ih je lako mehanički odstraniti.

Arnika je cvijet koji liječi i donosi dobit

Agrosavjet
-
0
Arnika je cvijet koji liječi i donosi dobit

Brojne su ljekovite biljke koje čovjek gaji, a jedna od njih arnika cvijet koji donosi dobit. Arnika je višegodišnja biljka. Podzemni dio je debeo i valjkast. Iz njega izraste slabo razgranata stabljika visoka do 50 cm sa jednom ili tri cvjetne glavice, zlatnožute boje, smeštene pojedinačno na vrhu stabljike.

Arnika cvet cveta od juna do avgusta, ima specifično smolasti miris. Listovi su smešteni pri dnu i dugoljasto-jajastog su oblika. Gore na stabljici znatno su manji i uži a čitava biljka je pokrivena kratkim dlakama.

Pročitajte: Arnika – ljekovita svojstva, djelovanje i recept za posebnu domaću mast

Arnika cvijet – uzgoj

Raste na nadmorskoj visini do 3.000 m, uz srednju godišnju temperaturu od 2 do 5°C, a može podneti apsolutne minimalne temperature od minus 40°C i apsolutne maksimalne do 35°C. Uz intenzivno osvjetljenje traži visoku vlagu vazduha pa je optimum srednje godišnje relativne vlage od 60 do 75 %. Uzimajući u obzir činjenicu da je brčanka zakonom zaštićena i da je uz to cijenjena na tržištu ljekovitog i aromatičnog bilja, važno je uvesti je u poljoprivrednu proizvodnju i tako ujedno zaštititi od nestajanja na prirodnim staništima.

Uzgoj može ići u dva smjera:

  1. klasični plantažni uzgoj na oranicama
  2. vraćanje na njena nekadašnja prirodna staništa

Jedini postojeći kultivar brčanke, nastao osamdesetih godina prošloga vijeka u Njemačkoj je „Arbo“ i njega treba koristiti samo u uzgoju na oranicama. Preduslov uspješnog klasičnog plantažnog uzgoja brčanke odnosi se na pripremu proizvodne površine dubokim oranjem u jesen te proljetne pripreme za sadnju presadnica, koja se sastoji od tanjiranja te nekoliko drljanja u cilju uništavanja tek izniklih korova. Nakon pripreme tla slijedi polaganje organskoga „malča“ od sijena. Ova tehnološka mjera, koja dalje izostavlja đubrenje mineralnim đubrvima, prihvatljiva je i u konvencionalnoj i u ekološkoj plantažnoj proizvodnji.

Priprema zemljišta za sadnju arnike

Organski „malč“ svojim će razlaganjem obogatiti tlo organskom, a potom i mineralnim materijama, smanjiće evaporaciju i ispiranje hraniva te djelovati na poboljšanje strukture tla i sastav mikroflore. Isti način pripreme tla primjenjuje se i u uzgoju američke arnike, no tokom njenog uzgoja važno je osigurati dovoljne količine vode (navodnjavanje), a na povećanje prinosa povoljno djeluje đubrenje osnovnim hranivima (azot, fosfor i kalijum), svako u količini od 50 kg/ha. Nezavisno o tome je li u planu sadnja brčanke na plantažama ili uvođenje u prirodno stanište tokom proljeća ili jeseni, važno je proizvesti presadnice odgovarajućeg kvaliteta.

Direktna sjetva nije preporučljiva jer su veliki gubici sjemena zbog njegove slabe klijavosti u poljskim uslovima, a koji mogu biti veći od 80%. Uzgoj presadnica s grumenom supstrata u zaštićenom prostoru traje oko dva mjeseca. Prvi koraci obuhvataju nabavku prikladnog komercijalnog organskog supstrata s nižom pH-vrijednošću (5,5) i elektrokonduktivnošću (EC 40 mS/m), kao i nabavku kontejnera za sjetvu (čvrsti polietilen, različiti broj (veličine) lončića, dubine 9 cm).

Nakon punjenja kontejnera supstratom, preporuča se inokulacija supstrata peletama izrađenima na osnovi mikorizne gljive Trichoderma harzianum (dostupna na tržištu), koja se inače nalazi u sastavu prirodne mikroflore tla, a stvarajući simbiotski odnos s biljkama, pozitivno djeluje na njihov rast i razvoj. U svaki lončić stavlja se jedna peleta i utisne u supstrat. Nakon inokulacije slijedi sjetva blagim utiskivanjem dvije sjemenke po lončiću, koje se ostavljaju na površini supstrata. Nakon toga se kontejner prekriva vrlo tankim slojem vermikulita ili riječnoga pijeska, koji će tek pridržavati sjemenke prilikom navodnjavanja i osigurati im pristup svjetlosti.

Arnika – njega usjeva

Redovnim navodnjavanjem i održavanjem temperature zaštićenog prostora u rasponu od 5 do 25°C osiguravaju se povoljni uslovi za nicanje i dalji rast mladih biljaka. Budući da je početni rast mladih biljčica brčanke nakon klijanja sjemena veoma spor, a navodnjavanje supstrata treba biti redovno i relativno obilno, tokom uzgoja presadnica dolazi do neminovnog ispiranja hranjivih materija iz supstrata. Kako brčanka negativno reagira na fertirigaciju (prihranu zalivanjem), kao i na zalivanje tvrdom vodom iz vodovoda, relativno se brzo javlja nedostatak hraniva, kao i nepoželjna alkalna reakcija supstrata, koji se manifestiraju žućenjem i odumiranjem listova, odnosno, propadanjem biljaka.

Zbog navedenih razloga, u cilju stimulacije daljnjeg rasta, mlade biljke treba pikirati. Kako brčanka već u ranoj fazi razvoja formira dubok korijen, biljčice treba pikirati u lončiće volumena 2 dl, dubine najmanje 10 cm, takođe punjene već spomenutim supstratom. Pikirane biljke nastavljaju razvoj sljedećih nekoliko nedjelja, tokom kojih korijen prožima supstrat i formira se veća lisna površina. Ovaj je postupak naposle važan kod interpolacije na prirodna staništa gdje nema dodatnih agrotehničkih mjera, koje bi mogle stimulisati rast biljaka.

Sadnja presadnica na prethodno pripremljenu oraničnu površinu može se obaviti četverorednom sadilicom povrća na razmak [(0,3 m × 3) + 0,6 m] × 0,25 m, čime se ostvaruje sklop od 110.000 biljaka/ha.

Pročitajte: Ehinacea – Jednostavna za uzgoj i veoma ljekovita

Američka arnika

Za razliku od brčanke, kod koje su nerjetko prisutne poteškoće u uzgoju, uzgoj američke arnike znatno je lakši. Ona će uspješno rasti na tlima blago kisele do neutralne reakcije, sa pH-vrijednosti između 6 i 7,2.

Može se uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili iz presadnica. Budući da su biljke znatno bržeg i robusnijeg rasta od biljaka brčanke, uzgoj presadnica traje kraće, nije potrebna inokulacija supstrata peletama mikorizne gljive i ne treba provoditi pikiranje.

Sadnja presadnica može se obaviti na isti način kao i kod brčanke, ali zbog brzog i bujnog rasta sadi se na veće razmake koji osiguravaju sklop od 20.000 do 40.000 biljaka po hektaru. Uzgoj ovih biljnih vrsta prati nepoželjna pojava korova pa se kao redovno agrotehničke mjere njegova suzbijanja na oraničnim površinama primjenjuju okopavanje (brčanka, zbog malog razmaka između redova u trakama), međuredna kultivacija (američka arnika, brčanka u razmacima između traka) i košnja iznad rozete listova (biljke interpolirane na prirodna staništa).

Prinosi

Prinosi, izraženi u kilogramima suvoga cvijeta znatno zavise od uslova uzgoja i starosti usjeva. U brčanke mogu biti od 300 do gotovo 1.000 kg/ha, a u američke arnike od 50 do 100 kg/ha u prvoj godini te 350 do 500 kg/ha u drugoj i trećoj godini uzgoja. U eteričnom ulju cvjetova sadržani su visoko cijenjeni organski spojevi (monoterpeni i seskviterpeni poput felandrena, humulena, kariofilena, mircena i timola, a od posebne su važnosti seskviterpenski laktoni helenalinskog tipa).

Proizvodnja cvata arnike, kao i svega drugog ljekovitog bilja, usko je vezana uz proces sušenja. Važno je očuvati osnovna svojstva cvijeta, odnosno njegovih djelatnih materije pravilnim odabirom postupka sušenja u sušarama, sjenicima ili nekim drugim prikladnim prostorima. Drogu treba čuvati u kutijama, papirnatoj ili staklenoj ambalaži, izvan uticaja svjetla i vlage.

Autori: dr. sc. Ines Pohajda / doc. dr. sc. Ivanka Žutić, PSSS

Mediteranska travarica od šipka

Agrosavjet
-
0
Mediteranska travarica od šipka

Upotreba šipka ponovo je dobila na popularnosti u posljednje vrijeme jer je ustanovljeno da sadrži mnogo vitamina C. Šipak je pored toga bogat izvor karotina i vitamina P. U šipku ima još i vitamina E i vanilina, od čega zdrobljene koštice imaju ugodan miris. Zbog vitamina C šipak služi kao sredstvo za jačanje imuniteta. Šipak sadrži i treslovine koje imaju sposobnost stezanja, a to olakšava probleme sa prolivom, posebno onima koji je izazvan groznicom.

Ovaj put vam predlažemo recept za mediterasnku travaricu od šipka:

SASTOJCI:

  • 1 l grape
  • 100 g crvenog šipka

PRIPREMA:

Očistiti plodove od dlačica i macerirati u staklenoj posudi skupa sa grapom 3 nedjelje na toplom mjestu. Često protresati.

Po isteku vremena procijediti, uliti u boce i prije upotrebe ostaviti da odleži na tamom mjestu 3 mjeseca. Ova grapa lagani je laksativ

Pročitajte još neke recepte od šipka:

Svetomir golim rukama zadavio vučicu koja mu je napala koze /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Svetomir golim rukama zadavio vučicu koja mu je napala koze /VIDEO/

Svetomir Potić, stočar iz pirotskog sela Koprivštica, prije dva dana zadobio je teške tjelesne povrede boreći se s vukom. U namjeri da zaštiti stado koza od divlje zvijeri, Svetomir je golim rukama zadavio krupnu vučicu.

O borbi Svetomira s vukom svjedoče teške povrede na njegovim rukama. Preko 20 ujeda i brojni podlivi nisu ga spriječili da se odmah iz bolnice uputi ka svojim kozama na pojati na Staroj planini. Kaže da ga je kritične noći probudio bjesomučni lavež ovčarskih pasa, piše RTS.

„Ja sam mislio da se nije možda neko kuče prišunjalo. Izašao sam o osvetlio reflektorom i šutnuo nogom. Tada sam video da je u pitanju kurjak“, prisjeća se Svetomir.

Tokom borbe ga je vučica prevarila, jer je pustio misleći da je ubio. Tada je skočila i izujedala ga po rukama, a borba se nastavila.

Povrijeđen i krvav nije uspio da uključi mobilni telefon, ali se odvezao do obližnjeg sela da zatraži pomoć. Kaže da ga za sedam godina, koliko čuva koze na Staroj planini, nikada nije napao vuk.

Osim rana i jedne povrijeđene koze Svetomir je zaradio i trofej koji je okačen na šljivu.

1...355356357...1.008Stranica 356 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia