Četvrtak, 28 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneUkrasno i ljekovito biljeKatalpa ili cigaraš je dekorativno drvo koje odbija insekte - Sadnja i...

Katalpa ili cigaraš je dekorativno drvo koje odbija insekte – Sadnja i uzgoj

Katalpa ili cigaraš (lat. Catalpa bignonioides W.) je listopadno stablo iz porodice Bignoniaceae kojoj pripada više od 900 vrsta, a naziv cigaraš dobilo je zbog mahuna koje izgledom podsjećaju na cigare.

Stablo katalpe može doseći visinu od 18 metara i pritom stvara široku krošnju nepravilnog oblika. Krivudavo deblo je prekriveno svijetlosmeđom korom koja u starosti postane gruba.

Listovi su nasuprotni i jednostavni, ali dosta veliki – mogu biti dugi od 20 do 30 cm. Rastu na dugim peteljkama, imaju cjelovit rub i pri osnovi su srcolikog oblika, a na vrhu usko ušiljeni. Naličje im je prekriveno dlačicama, a ako listove pokušamo smrviti prstima, ispuštaju neugodan miris. U odnosu na ostala listopadna stabla, kod katalpe se listovi razvijaju nešto kasnije.

Cvjetovi katalpe su bijele boje i pomalo podsjećaju na cvjetove divljeg kestena. Rastu skupljeni u uspravne metlice piramidalnog oblika, a svaki cvijet na donjoj usni ima izražene žute mrlje te mnoštvo smeđih pjega.

Cvatnja se odvija u junu i julu, a cvijeće ima neugodan miris. Plod katalpe je viseća mahuna koja je u početku ljepljiva i zelene boje, ali dozrijevanjem poprimi sivosmeđu boju. Može biti duga do 50 cm i sadrži veliki broj sitnih plosnatih sjemenki od kojih svaka ima krilca pa se stoga lako raznose vjetrom. Zrele mahune se održe na stablima i preko zime.

Pročitajte: Kako DRVO KAFE možemo uzgajati kod kuće?

Sadnja i razmnožavanje katalpe

Budući da katalpa dobro podnosi niske temperature i gradska onečišćenja, često se sadi u perivojima, parkovima i na drugim gradskim površinama. Njeni listovi odbijaju razne insekte, osobito komarce, pa je možete saditi u dvorištu. Nema nešto posebno razvijen korijen pa ne bi trebala postojati opasnost od oštećenja temelja na stambenih objektima, ali se svejedno preporučuje saditi je dalje od kuće ili bilo kojeg drugog objekta.

Za uzgoj katalpe pogodna su vlažna, plodna i dobro drenirana zemljišta pH-vrijednosti od 5,5 do 7. Sadi se na mjestu do kojeg dopire puno sunčeve svjetlosti i koje je zaštićeno od jakih vjetrova. Za uzgoj katalpe iz sjemena, sjemenke se stavljaju u posude ispunjene zemljom za lončanice. Nekoliko sjemenki stavi se na površinu i tek lagano prekrije zemljom. Mlade biljke ne podnose direktno sunce pa posude treba držati u sjeni i uz temperaturu od 15 do 20 stepeni. Tlo treba održavati vlažnim, ali ne previše natopljenim.

Sadnice se na stalno mjesto mogu presaditi nakon što narastu nekoliko centimetara i formiraju jedan ili dva lista, ali bilo bi bolje držati ih u posudama još neko vrijeme dok sasvim ne ojačaju kako ih ne bi zagušili korovi ili uništili štetnici i bolesti. Najbolje vrijeme za sadnju na otvorenom je proljeće, a sadnice se sade u rupe koje su tek malo dublje i šire od posuda u kojima su uzgajane.

Uzgoj i održavanje katalpe

Katalpa se može orezivati u bilo koje doba godine, ali kako ne bi došlo do izostanka cvatnje ipak je bolje obaviti orezivanje nakon te faze. Mlada stabla treba redovno zalivati, odnosno onda kada tlo na površini postane suvo na dodir, a starenjem se učestalost zalivanja smanjuje.

Probleme kod uzgoja ovog stabla mogu predstavljati lišće koje pri jačem dodiru širi neugodan miris, kao i veće količine cvijeća koje završi na tlu nedugo nakon cvatnje. Uz to, problem mogu predstavljati i mladi izbojci iz korijena pa ih treba redovno uklanjati kako ne bi došlo do nekontroliranog širenja.

Pročitajte: Svileno drvo – Kako da gajite omiljenu vrtnu biljku svakog baštovana

Bolesti i štetočine

Od bolesti se kod katalpe može pojaviti pepelnica, a kako bi se spriječilo širenje zaraze potrebno je odstraniti zaražene dijelove stabla. Takođe može doći i do gljivičnog oboljenja koje uzrokuje štetu na korijenskom sistemu te tako sprječava opskrbu vodom pa dolazi do odumiranja grana.

Od štetočina se mogu pojaviti crne i zelene gusjenice koje mogu dovesti do potpune defolijacije, ali stablo se uspije oporaviti i nakon toga razviti novo lišće. Te gusjenice su odličan mamac za ribu pa neki strastveni ribolovci imaju mini nasade katalpe kako bi uvijek imali dobar mamac.

Pročitajte: MAGNOLIJA – Drvo raskošnog cvijeta koje će vašem dvorištu dati kraljevski izgled

Primjena katalpe

Katalpa je dobra medonosna biljka i pčele s nje skupljaju nektar te manju količinu cvjetnog praha. Ima mekano, ali izuzetno trajno drvo koje se nekad koristilo za izradu željezničkih pragova i telegrafskih stupova koji su neimpregnirani mogli trajati i do 20 godina.

Iako plodovi katalpe izgledom podsjećaju na mahune, oni se ne konzumiraju i nemaju nikakvu posebnu nutritivnu vrijednost. Nekada su imali primjenu u narodnoj medicini pa su se koristili u liječenju kožnih infekcija, konjunktivitisa i astme, ali ljekovita svojstva nikada nisu naučno dokazana.

Kora i lišće katalpe imaju blago sedativna i laksativna svojstva, a upotrebljavali su se za pripremu čajeva i obloga za koje se smatralo da pomažu u liječenju infekcija, ogrebotina, rana, pa čak i ugriza zmija. Za razliku od kore, lišća i plodova, korijen katalpe je jako otrovan. Iako se drugi dijelovi smatraju sigurnima za upotrebu, ipak bi se prije toga trebalo posavjetovati sa stručnom osobom.

 

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

voćnjak

Jesenji tretman koštičavog voća

Koštičavo voće (breskva, kajsija, šljiva, višnja, trešnja i dr.) u zavisnosti od voćne vrste, sortimenta i lokaliteta, nalazi se u fazi od početak obezbojavanja...