Naslovnica Blog Stranica 346

KO MALČIRA – Manje kopa, đubri i zaliva

Radi smanjenja upotrebe herbicida i ekonomičnije rane proizvodnje povrća posljednjih godina intenzivirano je malčiranje povrća. To je stara agrotehnička mjera koja doprinosi boljem očuvanju zemljišne vlage, znatno povećava temperaturu zemljišta, sprečava pojavu korova, što doprinosi većoj produktivnosti biljaka.

Malčiranje je značajno sa aspekta proizvodnje zdravstveno bezbijedne hrane, ne samo što isključuje upotrebu herbicida, već i zbog manje relativne vlažnosti vazduha, smanjenja biljnih bolesti, čime se redukuje i upotreba fungicida. Malč materijal smanjuje ispiranje nitrita u dublje slojeve, što doprinosi boljem iskorišćavanju azotnih đubriva i smanjuje mogućnost zagađenja vodenih tokova azotom.

U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji povrća malčiranje se masovno koristi.

Malčiranje je nastalo kao prenijeto zapažanje iz prirode, koja je na najbolji način odredila uslove života, i gdje mi primjećujemo da ne postoji golo zemljište, osim ako nije pod lošim uticajem čovjeka ili nekih nepovoljnih prirodnih faktora. Golo zemljište je izloženo različitim jako nepovoljnim uslovima, sunčevi zraci ga jako isušuju, vjetrovi odnose gornje slojeve, koji su najbogatiji humusom, kiša takođe ispira humus, ali i razara gornji sloj i strukturu zemljišta. Pod tim i drugim nepovoljnim uslovima se stvara kora na zemljištu, nepropusna za vazduh, i mraz zahvata duboke slojeve zemljišta, što se jako nepovoljno odražava i na narednu proizvodnu godinu.

Pročitajte: Zaštitite jagode od golomrazice malčiranjem

Kompost nastaje direktno u zemljištu pod malčom

Zemljište prekriveno malč materijalom je idealno stanište za različite vrste insekata i ostale životinje koje konstantno buškaju zemljište i unose organsku materiju, te tako stvaraju kompost direktno u zemljištu. Još jedna direktna korist od zemljišta koje je prekriveno malčom je bujniji razvoj biljaka na ovakvim podlogama. Povećana aktivnost ispod površine zemljišta je prirodni izvor ugljenične kiseline, koju proizvode različiti mikroorganizmi, a biljke je upijaju sitnim otvorima na naličju lišća. Tako se povećava količina ugljenih hidrata u samoj biljci, a time je i porast i bujnost biljaka veća.

I organski i sintetički materijali se koriste za malčiranje

Najčešći materijali za malčiranje su kora četinara i nekih lišćara, iglice četinara, otkos trave, treset, kompost, slama, piljevina, ali i sintetička folija.

Organska materija ima prednost za malčovanje nad sintetičkim biorazgradivim folijama. Veliku primjenu imaju i prethodni usjevi – usjevi koji se usijavaju i čine takozvani zeleni malč. Preporuka istraživača je da se isprobava malčovanje sa različitim dostupnim organskim materijama i da se prate rezultati, jer se mogu postići iznenađujuće kombinacije koje daju odlične rezultate. I samoniklo bilje daje odlične rezultate. Odlični rezultati se postižu ako se mišjakinja, koja se inače smatra za opasnu korovsku biljku, ostavi da od jeseni do proljeća prekrije parcelu. Ona će sačuvati sva fizičko-hemijska svojstva zemljišta.

Pročitajte: Malčiranje za početnike – Zašto, kada i kako?

Dešava se u praksi da ipak ispod crne folije nikne korov

Ako se primjenjuje malčovanje običnom crnom folijom, prinos se povećava za 25-50%. Ta crna folija se često koristi kod uzgoja jagode. Ona štiti tlo od isparavanja i zadržava toplinu, ali ne propušta vlagu iz spoljne sredine, a takođe onemogućava cirkulaciju vazduha. Dešava se u praksi da ipak ispod crne folije nikne korov, koji posle izlazi kroz otvor za biljke. Postoje i perforirane folije koje omogućavaju bolju regulaciju vlage i vazduha. Procenat se povećava ako se koristi živi malč: ovas, grahorica, raž, crvena djetelina i drugi usjevi.

Smanjuje se ukupna količina herbicida

Tamo gdje je primjenjeno malčiranje nicanje korova se odlaže za oko 4 sedmice pa se u tom slučaju koriste samo selektivni herbicidi. Time se smanjuje ukupna količina herbicida u proizvodnji, ne koriste se herbicidi koji se unose u zemljište, čime se izbjegava kontaminacija zemljišta i podzemnih voda, te se vezana hraniva vraćaju biljkama.

Pročitajte: Kako boja folije za malčiranje utiče na gajene biljke

Insekti prerađuju lišće i tako stvaraju nov sloj humusa

Malč treba posuti na obrađeno zemljište prije nego što dođe do isušivanja, a neophodno ga je i često dodavati, jer se razlaže velikom brzinom, a i insekti ga odnose pod površinski sloj zemljišta i ostavljaju golo tlo. Praksa pokazuje da u jesen ne treba ni sklanjati lišće sa površine zemljišta, jer će i njega insekti preraditi i tako stvoriti nov sloj humusa.

Nedostatak malča se ispoljava kada je godina izuzetno vlažna, jer se u tim uslovima puževi namnože, i pričinjavaju veliku štetu, pa je u tim uslovima rješenje da se malčira u tankom sloju samo na teškim zemljištima. Izuzev toga, koristi su velike.

Biljka idealna za dom – Dekorativan izgled i raskošna ljepota alokazije

Decembar je za mnoge najljepše doba u godini. Ovih dana razmišljaćemo o uređenju naših enterijera u prazničnom duhu, pripremi slasnih recepata za porodična druženja, ali i o poklonima za naše najbliže.

Na listama poklona zasigurno će se naći i biljke, naravno, ako u svojoj blizini imate nekoga ko ih voli uzgajati. A alokazija, posebno njena vrsta pod nazivom Black Velvet, prava je kraljica enterijera. Njeni veliki, tamnozeleni baršunasti listovi unijeće raskoš u svaku prostoriju. Kako je zelena boja Božića i Nove godine, ova baršunasta ljepotica zasijaće punim sjajem upravo u vrijeme praznika.

Pročitajte: Sobne biljke koje čuvaju zdravlje jer efikasno čiste vazduh

Briga i uzgoj

Alokazija Black Velvet je egzotična tropska biljka, prepoznatljiva po tamnozelenim listovima, sa svijetlim, gotovo srebrnim žilicama. Odgovaraju joj svijetle prostorije s indirektnom sunčevom svjetlosti. U ljetnoj sezoni traži sobnu temperaturu od 20 do 25 stepeni, a zimi najmanje 18 stepeni Celzijusa.

S obzorom na to da je riječ o tropskoj biljci, to znači da joj je za razvoj i rast potrebna i visoka vlažnost, pa je potrebno redovno prskanje – poželjno je koristiti raspršivač koji stvara malene kapljice.

Što se zalijevanja tiče, pazite da ne pretjerate. Dobro drenirano tlo pomoći će vam tako da ćete, čim voda iscuri iz teglice u tanjirić, znati da je vrijeme za kraj zalijevanja. Najbolja je metoda jednom sedmično saksiju sa biljkom uroniti u zdjelu sa vodom kako bi upila vode onoliko koliko joj je stvarno potrebno.

Pročitajte: Čarobna božićna zvijezda može potrajati cijelu godinu, ako se pridržavate ovih pravila

Presađivanje

Lako je shvatiti kada je vrijeme za presađivanje biljke – golim okom možete vidjeti kada je saksija postala mala za biljku. Dodatni pokazatelj je korijenje cvijeća upleteno u grozd zemlje, a ponekad čak i počne izlaziti iz saksije. U prosjeku je presađivanje potrebno jednom godišnje. Posude treba da budu visoke i uske, od keramike ili plastike, a njihova veličina samo nekoliko centimetara viša od saksije u kojoj je biljka prethodno bila.

Kako i kada orezati jorgovan /VIDEO/

Jorgovan je ukrasno drvo, koje u svojim cvijetovima, listovima i stabljici skriva i brojna ljekovita svojstva.

Da biste imali što više prelijepih cvjetova na drvetu jorovana morate ga redovno orezivati.

Kako da orežete ovo prelijepo drvo pogledajte u videu:

Više o ljekovitosti jorgovana pročitajte na linku ispod:

Ljekovitost JORGOVANA – Evo kako se koristi!

Voćnjak sa 1.300 sadnica za potrebe Јavne kuhinje „Obrok ljubavi“ (VIDEO)

Na zemljištu budućeg socijalnog preduzeća „Oaza mira“ u banjalučkom naselju Ramići, danas je zasađen voćnjak sa 1.300 sadnica. Razne voćne sorte doniralo je preduzeće „Јapan Tobako“. Veliku akciju podržalo je i Ministarstvo poljoprivrede.

Udruženje građana „Mozaik prijateljstva“ počelo je realizacijuju osnivanja socijalnog preduzeća „Oaza mira“, koje će u budućnosti proizvoditi hranu za potrebe Јavne kuhinje „Obrok ljubavi“.

Prvi korak učinjen je danas.
– Danas imamo priliku da im pomognemo na konkretan način te smo okupili ekipu od oko 20 ljudi koji će pomoći da se ovaj voćnjak podigne na najbolji mogući način i da se Udruženju omogući da samo proizvodi potrepštine za javnu kuhinju koja priprema obroke za socijalno ugrožene stanovnike – rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Goran Bursać.

On je naveo da Ministarstvo planira da ovom udruženju pomogne i tako što će na drugoj lokaciji u Ramićima na proljeće podići plastenike, u kojima će se proizvoditi povrće, kao i manji voćnjak,te pomoći renoviranje objekata koje Udruženje posjeduje i izgradnju fabrike za proizvodnju industrijskih krpa.

Predsjednik udruženja „Mozaik prijateljstva“ Miroslav Subašić zahvalio je predstavnicima Ministarstva za podršku u realizaciji vizije i ideje Udruženja da napravi svoje socijalno preduzeće.

– Srećan sam što su sa nama danas ljudi iz struke, koji će nam pomoći da se ove sadnice zasade na pravi način i da imaju što veći prinos u budućnosti – rekao je Subašić.

Udruženje građana „Mozaik prijateljstva“ svakog dana pripremi od 600 do 1.000 obroka za socijalno ugrožene. Nadaju se da osnivanjem socijalnog preduzeća u budućnosti neće zavisiti od donacija.

Zašto luk ne bi trebalo držati u frižideru

I dok postoji bezbroj razloga zbog kojih bi trebalo da volite sve vrline vašeg frižidera, neke namirnice nikako ne bi smjele da mu priđu. Frižider može da dehidrira hljeb, stvrdne med i učini krompir slađim. A vjerovali ili ne, ovo pravilo se odnosi i na luk.

Luk može da ostane svjež i do 30 dana ako ga držite na pravom mjestu – koje mora da bude suvo i hladno, ali to nikako nije frižider.

Pročitajte: Domaći bijeli luk bije bitku sa kineskim – koji argumenti pobjeđuju

Evo i zašto

Kada se luk ohladi, hladna i vlažna sredina u frižideru pretvara skrob u šećere (isto se dešava i sa krompirom) i on postaje mekan ili gnjecav jako brzo. A pritom vam može zasmrditi frižider i učiniti da sve ima ukus luka.

Umjesto toga, držite luk u mrežastoj kesi ili u činiji na suvom, hladnom mjestu poput plakara, a svježi mogu da ostanu i na sobnoj temperaturi, ali znatno kraće – 7 dana.

Pročitajte: Ovim trikovima ćete produžiti životni vijek krompira

Takođe, nemojte ga stavljati u vreće jer je luku potreban vazduh kako bi disao i nikako ih ne držite zajedno sa krompirom jer on ispušta vlagu koja može ubrzati propadanje luka.

Ovo pravilo se ne odnosi na mlad luk pošto on ima više vode i treba ga ohladiti.

Ako imate ovaj cvijet u kući ovih 10 stvari morate znati o njemu

Neko ga zove Decembar, a drugi Božićni kaktus – kako god da ga zovete nećete pogriješiti, jer ovaj cvijet najljepše cvijeta u decembru.

Ako u kući gajite ovaj divni cvijet, evo šta morate da znate o Božićnom kaktusu:

1. Božići kaktus nije stvarno kaktus

Uprkos svom imenu, božićni kaktus nije kaktus. Iako je sočan i zadržava vlagu u svojim listovima, članovi porodice Schlumbergera ne smatraju se pravim kaktusom. Šta ovo znači? Pa, to znači da nisu otporni na sušu kao pravi kaktusi, pa ih treba češće zalivati i ne mogu da podnesu toplotu direktnog sunca. Božićni kaktusi su prije tropske biljke nego biljke koje žive u pustinji.

2. To je biljka epifit

Božićni kaktusi su epifiti. Epifit je biljka koja raste na površini druge biljke. Da se ​​ne pomiješaju sa parazitom, epifiti se ne hrane biljkom iz koje rastu i ne oštećuju je. Umjesto toga, epifitska biljka uzima vodu i hranljive materije kroz svoje lišće i plitki korijenov sistem preko vazduha, kiše i organske materije koja se skuplja na biljci domaćinu. Korjenov sistem epifita je manje gust od biljaka koje rastu u tlu, a korijeni se uglavnom koriste za prianjanje uz biljku na kojoj raste. Ovo je važno uzeti u obzir pri odabiru tla za vaš božićni kaktus. Želite rastresito, pjeskovito tlo koje se brzo ocijedi, tako da korijenje ne postane zbijeno ili mokro.

3. Božićni kaktus i nije božićni kaktus

On nikad neće procvjetati na Božić, jer cvjetanje započinje u novembru. Ali komercijalizacija ovog cvijeta natjerala je cvjećare da ga nazovu božićni kaktus da bi ga prodali oko praznika.

Pročitajte: Decembar ili božićni kaktus: Ako uradite ovo, cvjetaće bujnim cvijetom cijele zime!

4. Možda nećete morati da presađujete ovaj kaktus

Dok će većinu biljaka morati da se presađuju jednom svake godine ili dvije, Schlumbergera zapravo radi bolje kada su malo vezane za korijen. U stvari, prečesto njihovo presađivanje može prouzrokovati štetu, jer se segmenti mogu otkinuti, a biljke su lako podvrgnute stresu velikim kretanjem. Sve dok vaša biljka još uvijek daje novi rast i cvjeta svake godine, najbolje je ostaviti je u saksiji u kojoj se nalazi.

5. Božićni kaktus mora da miruje da bi cvjetao

Ako želite da vaša biljka cvjeta, morate da oponašate okidače životne sredine koji dovode do toga da uđe u period mirovanja. U svom prirodnom staništu u Južnoj Americi, Schlumbergera miruje dok noći postaju sve duže i hladnije. Ovo omogućava biljci da uđe u svoj ciklus cvjetanja i pusti pupoljke.

Ako vaš kaktus ne doživi ove hladne, 14-časovne noći, nikada neće ući u stanje mirovanja. Ovo je uzrok broj jedan božićnog kaktusa koji nikada ne cvjeta, i to je iznenađujuće lako riješiti.

6. Razmnožite božićni kaktus lako i besplatno

Jednostavno isijecite oštrim makazama grančicu božićnog kaktusa i posadite ga u saksiju. Zalivajte i ne dirajte više.

7. Tokom ljeta, božićni kaktus odmah izbacite napolje

Samo ga držite negdje gdje nema direktnog sunca i zalivajte ga redovno. Neka napolju ostane sve do sredine jeseni.

8. Božićni kaktus ima osjetljivu kožu, može da izgori

Ne držite ga na prozoru gdje ima direktnu svjetlost. Ako mu listovi izgore postaće ljubičasti ili crveni. Sklonite ga daleko od sunca i ne brinite za njega.

Pročitajte: Kako se razmnožava božićna zvijezda

9. Božićni kaktusi su bezbijedni za kućne ljubimce

Za razliku od mnogih popularnih biljaka, božićni kaktusi nisu toksični za pse i mačke. Kada je riječ o prazničnim biljkama, lista netoksičnih biljaka je nevjerovatno kratka. Ako izaberete biljku kao božićni poklon za vlasnika kućnog ljubimca, kaktus za Božić je odličan izbor.

10. Božićni kaktusi mogu da vas nadžive

Drugi razlog zašto se čini da svi imaju praznični kaktus je taj što su oni neuništivi. Ako se pravilno njeguje, nije neuobičajeno da ove biljke žive decenijama. Internet je prepun lokalnih vijesti o ogromnim božićnim kaktusima starim sto godina ili starijim. Ove džinovske biljke često prelaze s generacije na generaciju postajući živa baština. Možete očekivati da će vaša biljka u prosjeku živeti najmanje 30 godina.

Koje je najprofitabilnije povrće za uzgoj tokom zime?

Proizvodnja povrća u zimskom periodu može biti veoma uspješna i profitabilna. Najvažnije je da odaberemo odgovarajuću vrstu i osiguramo plastenik koji odgovara ovakvoj proizvodnji. Termine sjetve i berbe potrebno je prilagoditi potražnji tokom zimskih praznika. Osim toga, važno je da spriječimo izmrzavanje biljaka u godinama sa ekstremno niskim temperaturama.

Na našem se području tradicionalno za zimsku potrošnju uzgajaju zelena salata, špinat, mladi luk. Međutim, ovaj spisak je znatno duži. Kelj, razne vrste ljekovitog i začinskog bilja, razne salate, rotkvice, pak čoi, cikla su vrste čije uzgajanje može biti uspješno u ovom periodu.

Zelena salata

Zelena salata je tradicionalno zimsko povrće čijim uzgojem možemo ostvariti dobru finansijsku korist. Ova vrsta povrća se odlikuje brojnim varijetetima, sortama, hibridima koji se razlikuju po dužini vegetacije, boji i obliku listova, okusu, otpornosti. Naše tržište je naviknuto na salate glavičarke, ali se mogu uzgajati brojne lisnate za kojima postoji potražnja od strane ugostiteljskih objekata. Sve veća je potražnja za mješavinama mladih biljaka ove vrste.

Rukola, matovilac, slačica i mizuna su samo neke od lisnatih vrsta koje se lako uzgajaju i mogu biti alternativa klasičnoj zelenoj.

Pročitajte: Kalendar povrtarstva – Kada i šta raditi u bašti

Mizuna

Prava je šteta što se ovo povrće sporadično uzgaja. Poznata je pod nazivima japanska salata, a zbog boje svojih listova koja ide od tamno preko svjetlije zelene do zagasito crvene, veoma je slična mješavinama raznih salata. To je usjev koji se u zatvorenom prostoru može sijati od septembra do marta. Berba se obavlja rezidbom u nekoliko navrata. Može da se miješa sa drugim lisnatim salatama.

Prednost mizune u odnosu na običnu zelenu je što može da podnese smrzavanje poslije kojeg se oporavi. Ovo vrijedi kada temperatura ne pada ispod -40֯C. U većini slučajeva je usjev dovoljno prekriti agrotekstilom kako bi je sačuvali.

Ljekovito i začinsko bilje

Mnoge vrste ljekovitog i začinskog bilja mogu biti izuzetno profitabilne za uzgoj tokom zime. Ružmarin, timijan, bosiljak ili korijander se prodaju čitave godine, jer postoji potražnja od strane restorana i trgovina. U zavisnosti od vrste zatvorenog prostora možemo se posvetiti njihovu uzgajanju. Da bismo osigurali uspješnu proizvodnju potrebno je obezbjediti zagrijavanje barem u najhladnijem dijelu godine.

Pročitajte: Za ranu proljetnu berbu – Predzimska sjetva graška

Mikropovrće i klice

Ova proizvodnja je postala veoma popularna zbog potražnje, brzog uzgojnog ciklusa i dobre cijene na tržištu. Pokretanje proizvodnje klica je jeftinije, jer ne traži opremu koja je neophodna za proizvodnju mikropovrća.

Sjeme koje se koristi mora biti kvalitetno, netretirano, poželjno da potiče iz organske proizvodnje, a jako je važan i izbor supstrata koji mora biti namijenjen za uzgoj rasada na organski način.

Mladi luk

Mladi luk je tradicionalno zimsko povrće i veliki broj proizvođača se odlučio za proizvodnju. Potrebno je obezbjediti dovoljno prostora, kvalitetno, dobro drenirano zemljište. U zavisnosti od krupnoće, lučice se sade na dubini od 10 do 15cm, a međuredni razmak se kreće od 10 do 15cm. Optimalna temperatura za rast i razvoj je između 7 i 20֯C.

Pročitajte: ZIMSKA PROIZVODNJA SALATE – Kako da izbjegnete trulež biljaka?

Rotkvice

Rotkvice su najprofitabilnija vrsta koja se uzgaja u plasteniku, jer spada u povrće sa najkraćim periodom od sjetve do berbe. One su veoma tražene na tržištu, jer su neizostavni dio salata u restoranima. Prednost ove povrtne vrste što dobro podnosi niske temperature.

Špinat

Špinat kojega uzgajamo u plastenicima ima povoljnije uslove razvoja, čistiji je i ima bolji okus zbog manje izloženosti kolebanju temperature i sadržaja vlage u zemljištu. Berba se obavlja u nekoliko navrata.

Ljuske od jaja kao dodatak ishrani biljaka

Ukoliko želite da dodatno nahranite zemlju vaših biljaka, dodajte im ljuske jaja.

KAKI – Uzgoj i rezidba japanske jabuke

Kaki ili japanska jabuka nije voće samo lijepog izgleda i prekrasnog stabla nego i punog ukusa i vrijednih sastojaka – vitamina A, željeza, kalijuma i kalcijuma te je bogata vlaknima.

Sadnja i njega

Japanska jabuka voli sunce, a dobro podnosi i niske temperature (sve do -18 stepeni) pogodno je za sadnju i u našim krajevima, gdje se za njega odlučuju više oni u obalnim područjima, nego kontinentalnima.

Možete ga saditi u proljeće i jesen. Neka mjesto na koje sadite kaki bude sunčano, kako bi tokom godine dobilo što više svjetla i sunca. Iskopajte jamu do otprilike 0,7 m, te smjestite korijen u nju – neka pritom kalemljeno mjesto bude iznad površine tla. Zaspite korijen zemljom, dobro je utisnite i preko nje stavite stajso đubrivo i oko 500 g NPK 7:20:30. Zalijte obilno vodom. Nakon toga je redovno đubrite stajskim i mineralnim đubrivom.

Kako bi imala čvršće uporište, poduprite sadnicu dodatnim štapom. Potrebno je dvije do tri godine nakon sadnje da stablo, čija krošnja stvara piramidalni oblik i ima kovrdžave, gotovo neugledne listove, urodi plodom. Dobro je, ako niske temperature zimi potraju, da tlo oko stabla u jesen preventivno obložite opalim lišćem.

Pročitajte: Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji

Orezivanje

Rezidba na oblik

Ako se plodovi zametnu na mladicama koje su potrebne za oblikovanje uzgojnog oblika, svakako ih treba odstraniti s mladica dok su još mali kako ih zbog svoje težine ne bi povili. Kako ima dosta lomljive grane pa treba uskladiti broj plodova i nosivost pojedininih grana kako ne bi došlo do štete. Važno je na vrijeme poviti mladice kako bi se dobili širi uglovi grananja koji daju bolju nosivost krošnje i ujedno omogućuju bolji prodor svjetlosti u nju.

Za oblikovanje krošnje treba birati najbolje i najčvršće izbojke pa zbog toga za potpuno oblikovanje krošnje može biti potrebno i do pet godina.

Pročitajte: Japanska crvenolisna trešnja

Rezidba na rod

S rezidbom se ne smije pretjerati kako se jednogodišnji izbojci ne bi previpe izdužili i slomili pod teretom plodova. Osim toga, to pogoduje zasjenjivanju, što nepovoljno djeluje na zametanje cvjetnih pupova i dozrijevanje plodova. Sve nerodne mladice koje rastu okomito prema gore i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje treba odstraniti u početku rasta kako bi se spriječilo zasjenjivanje.

Rezidbom u razdoblju mirovanja treba sve izbojke koji su donijeli rod, a nalaze se na povoljnom mjestu, skratiti na dva pupoljka kako bi se iz njih razvili dugi, jednogodišnji izbojci koji će u drugoj godini dati rodne mladice. Tako će se spriječiti „bježanje“ rodne površine na vanjski dio krošnje.

 

Kraljevska BEGONIJA – Sobna, dekorativna biljka raskošno obojenih listova

Kraljevska begonija je jedna od najatraktivnijih lisnih, sobnih dekorativnih biljaka.

Iz nadzemnog sočnog i nerazgranatog stabla izrastaju krupni, asimetrični listovi, obrasli finim dlačicama. Privlačnost se ogleda u njihovom gustom rasporedu i raskošnim bojama, od smeđecrvene, blijedozelene, srebrne do ružičaste.

Cvjetovi su neupadljivi i ne doprinose privlačnosti biljke. Za pravilnu njegu u zimskom periodu, obezbijediti temperaturu od 16 do 22ºC, svijetla mjesta koja su zaštićena od direktnog sunca i visoku relativnu vlažnost vazduha.

Pročitajte: TAČKASTA BEGONIJA – Jednostavna za gajenje, a očarava nježnim izgledom

Ovo će se postići, ako se saksija sa biljkom postavi na pometač u veću posudu ispunjenu vodom, tako da donja ivica saksije dodiruje površinu vode. Orošavanje ili prskanje biljke izbjegavati, jer to stvara tamne mrlje na lisnoj površini i može dovesti di truljenja listova.

Umjerena vlažnost zemlje u saksiji i prihranjivanje na 15 dana doprinijieće bujnom rastu i dekorativnom izgledu biljke.

Razmnožava se lisnim reznicama, koje treba da imaju trouglast oblik na presjeku nerava, i sade se u vlažan pijesak. Na temperaturi od 25ºC poslije 4-6 nedjelja, uz obilno orošavanje, mlade, ožiljene biljke posaditi u mješavinu hranljive zemlje koja sadrži listovke, dobro pregorelog stajskog đubreta i pijeska, uz postavljanje obavezne drenažeod krhoitna saksija na dno posude.

Pročitajte: Bolesti i štetočine cvijeća

U istu mješavinu zemlje presađuju se svake ili svake druge godine već odrasle biljke. Razmnožavanje se može obavljati tokom cijele godine.