Naslovnica Blog Stranica 328

Kako se čuva ruska salata i šta da radite sa njom ako vam ostane poslije praznika?

Ruska salata je kraljica svake praznične trpeze, jer je laka za pripremu, zasitna a sastojci nisu skupi. Ali svi znamo kako je kada već „treći dan“ jedemo rusku salatu uz neko meso, ili na parčetu hleba… Najčešće napravimo previše, pa imamo rusku salatu u frižideru danima.

Morate biti oprezni, jer ova salata ima relativno kratak rok trajanja. Zbog majoneza, kuvanog krompira i mesa koje ste iskoristili – neko je pravi sa šunkom, neko sa piletinom a postoji i posna ruska salata – postoji šansa da se pokvari.

Pročitajte: ŠTA S OSTACIMA PEČENJA? Otkrijte kako ga najbolje zamrznuti i smije li se podgrijavati

Najpre, nemojte da ostane napolju nakon što su se svi poslužili, uvek je vratite u frižider. Mnogi prave grešku i posudu s ruskom pokrivaju samo folijom, što znači da mikroorganizmi sa drugih namirnica u frižideru mogu da uđu u tu posudu.

Ruska salata uvek bi trebalo da stoji u frižideru u posudi koja se dobro zatvara, tako da vazduh i mikroorganizmi ne mogu da uđu. Negde ćete pročitati da je rok trajanja pet dana, ali mi vam savjetujemo da je čuvate na temperaturi oko četiri stepena Celzijusa i pojedete u roku od tri dana, da biste bili sasvim bezbjedni.

U šumi od jutra do mraka – srećniji od onih koji rade po kancelarijama?

Stari običaji iako sve više gube trku sa modernim načinom života, ipak se u pojedinim selima i dalje pomno čuvaju.

Tako je na obroncima Murtenice gdJe mlade rabadžije ne odustaju od teškog, ali berićetnog posla.

Ma koliko bilo nezahvalno uprežu svoje volove i izvlače drva iz šume. Sve je manje onih koje se bave ovim zanatom, ali petnaestogodišnji Dragan Paunović iz sela Jasenovo nije jedan od onih koji su odustali.

„Od malih nogu sam zavoleo volove i rad sa njima. UvIJek smo u štali imali najmanje po jedan par volova tako da su mi uvIJek bili na raspolaganju. Dosta mojih vršnjaka sa ovih padina uživa u ovom poslu isto kao i ja. SvJestan sam da je ovo izuzetno težak posao, ali mora neko i ovo da radi jer ne može svugdJe traktor gdJe mogu da zađu volovi“, kazao je za RINU ovaj mladi rabadžija.

Iako ih život nije mazio, čist vazduh i zdrava hrana kumovali su njihovom dugom i zdravom životu. Skoro niko od ovih planinaca ne zna ni šta je „burnout sindrom“, dok kod ljudi koji svoj radni vIJek provode u kancelarijama polako poprima oblike epidemije.

„Težak je ovo posao, treba snage i vJeštine sa volovima. Mogao sam i ja da odem ovadve ali se ipak nisam odrekao kućnog praga i volovske zaprege“, kaže za Milojko Vatazević iz Kućana koji ima malo duži staž od mladog Dragana.

Za obavljanje ovog teškog posla neophodni su dobri volovi, koji se posebnim komandama uče od malena, jer kad prerastu njihova snaga se ne može tako lako obuzdati. Koliko je ovaj posao nekada bio popularan u zlatiborskom i zlatarskom kraju govori i podatak da je svaka kuća imala bar po jedan par volova i time se mJerila imućnost domaćinstva. Danas je situacija ipak malo drugačija.

Zašto vezivati ​​listove bijelog luka u čvor

Bijeli luk je važna i apsolutno nezamjenljiva kultura, odavno poznata po svojim blagotvornim svojstvima. Da bi dobili dobru žetvu bijelog luka, iskusni vrtlari koriste različite poljoprivredne tehnike, od kojih je jedna vezanje listova u čvor sedmicu prije berbe.

Listovi zimskog i proljetnog bijelog luka, vezani u čvor, često se mogu naći u baštama iskusnih vrtlara. Na pitanje zašto je to potrebno, možete čuti sljedeći odgovor: „uvijek se to radilo da se bijeli luk bolje čuvao“ ili „još je moja baka radila da bi glavice bile veće“.

Pogledajmo koji su razlozi za korištenje tako naporne agrotehničke mjere.

Na šta utiče vezivanje listova

Formiranje lukovice bijelog luka događa se istovremeno s kontinuiranim rastom listova. A sredinom ljeta počinje postepeno otjecanje hranjivih materija iz nadzemnog dijela u lukovicu. Međutim, kod bijelog luka ovaj proces je prilično spor; lišće stari i odumire manje intenzivno nego, na primjer, kod crvenog luka. Taj proces je stres za cijelu biljku, zbog čega se nadzemni dio počinje brže sušiti. Vezivanjem pera u čvor možemo ubrzati formiranje lukovice i berbu u pogodno vrijeme.

Osim toga, mnogi vrtlari tvrde da glavice bijelog luka, koje imaju zavezane listove, bolje rastu i dudu otpornije.

Kada i kako vezati listove

Listovi bijelog luka mogu se vezati nekoliko sedmica nakon uklanjanja cvjetnih stabljika, 5-7 dana prije berbe. Usput, kako ne bi oštetili biljke, cvijetnu stabljiku ne treba izvlačiti, povlačiti ili lomiti, već odrezati 3-5 cm od vrha. Na biljci se može ostaviti jedna cvijetna stabljika, kako bi se preciznije odredilo vrijeme žetve. Čim se cvijetne stabljike počnu ispravljati, možete svezati listove u čvor.

Cvijetno stablo / Foto: ogorod.ru

Čvor se formira na gornjim listovima bijelog luka. Ako su predugački, možete vezati ne jedan, već dva čvora. Nije potrebno previše zatezati, povlačiti listove i lomiti ih, kako ne bi oštetili nadzemni dio. Neki vrtlari čak pletu pletenicu, ali ova metoda je napornija.

Svezani čvor na listu kod bijelog luka / Foto: ogorod.ru

Preporučljivo je bijeli luk vezati rukavicama kako ga ne bi ozlijedili noktima.

Kada ne treba vezivati ​​listove bijelog luka: Luk koji se koristi za proizvodnju sjemena ne treba vezivati u čvor

Ciklama je glavna zvijezda zime, a uz ovaj trik bujno će cvjetati

Ciklama cvjeta elegantnim cvjetovima u širokoj paleti boja – od bijele, ružičaste, crvene, ljubičaste pa sve do dvobojnih kombinacija i latica čiji su rubovi kovrdžavi.

Jedna od najtraženijih zimskih sobnih biljaka zasigurno je ciklama. Ova višegodišnja biljka s podzemnom stabljikom u obliku gomolja pripada porodici Primulaceae (jaglaci).

Pročitajte: EVO KAKO DA CIKLAMA UVJEK CVJETA

Prema starim vjerovanjima, ciklama je cvijet iskrenosti, ljubavi, sigurnosti i sreće. Tamo gdje ona raste, zlo nema moći. Ona poravnava račune i izglađuje nesporazume. Biljku krase i specifični listovi srcolikog oblika, a nerijetko znaju biti obrubljeni srebrnastom ili zlatnom čipkom. Dobro njegovana ciklama može cvjetati sve do marta.

Za to vrijeme treba otkidati ocvale cvjetove, pažljivo zalivati i redovno jednom sedmično prihranjivati.

Postoje mnoge biljke koje nastavljaju cvjetati i nakon prvih slabijih mrazova, kao da se ništa nije dogodilo. Prvi od njih svakako je neven. On zapravo ne voli velike vrućine i tada obolijeva od pepelnice i prestaje s cvjetanjem. Ako zime budu izrazito blage, čak i prezimi do proljeća, s time da onda samo kratko razdoblje malo većih hladnoća ne cvjeta. Vrlo slično nevenu ponaša se i kalifornijski mak. On takođe ne voli vrućine i čeka zahlađenje da opet procvjeta.

Pročitajte: Kako da sačuvate ciklamu tokom hladnih zimskih dana

I gaura će nastaviti cvjetati nakon prvih minusa. Hrizanteme takođe mogu podnijeti mrazove. S cvjetanjem često nastavljaju i lavatera, i alcea rosea, i crni sljez… većina vanjskih sljezolika dobro podnosi prvi mraz i nastavlja s cvatnjom. Zijevalica takođe često procvati poslije mrazova.

Pet odličnih ideja za recikliranje jelke nakon skidanja ukrasa

Šta s jelkom nakon skidanja ukrasa? Najlakše ju je baciti, ali možda vas neka od naših ideja nadahne da je iskoristite.

Ako imate jelku u saksiji ili pak vještački bor nemate tih problema, ali ako vaš dom krasi živo rezano drvo valja razmisliti kako ga pametno reciklirati. S tim na umu donosimo vam nekoliko ideja. Ako nemate kantu za vrtni otpad ili vlastiti kompost možete naći novu namjenu jelki.

Pročitajte: Trik da praznična jelka duže zadrži iglice – Dodajte tajni sastojak u vodu za zalivanje

Pretvorite je u prirodni osvježivač vazduha

Iskoristite maksimalno prekrasan miris borovine – otrgnite borove iglice i dodajte ih u zdjelu potpurija.

Pretvorite drvce u kućni dodatak

Ako ste vješti s testerom i brusilicom, praznična jelka savršena je sirovina za pretvaranje u podmetače za piće, držače za svijeće… Prije nego što se odlučite za ovaj projekat, imajte prostora za sušenje drva prije nego što ga upotrijebite. Garaža ili vrtna šupa odlično će poslužiti.

Pomoću grana zaštitite vrt

Grane praznične jelke savršen su način da tokom zime zaštitite svoje gredice i povrtnjak od mraza.

Pročitajte: Koji četinar posaditi u dvorištu?

Za pripremu roštilja

Ova vrsta drveta savršena je za podsticanje vatre na otvorenom, a i mesu će dati poseban miris. Raspilite drvce na manje dijelove, spremite na suvo mjesto i u proljeće spravite roštilj s ukusom bora.

Pretvorite jelku u malč

Za malčiranje i kompost za prihranu vrta, možete koristiti prazničnu jelku. Obavezno prvo izrežite stablo na manje dijelove.

Možda niste znali, ali januar je idealan mjesec za sadnju bijelog luka

Ako u septembru i oktobru niste stigli zasaditi bijeli luk, januar je idealan mjesec da to učinite. Bez obzira na to kada smo ga posadili, svaki će bijeli luk biti spreman za berbu tek sredinom ljeta.

Iako se pojmovi kao što su “jesenski” ili “proljetni” bijeli luk često se koriste u povrtarskoj terminologiji, postoji i zimski bijeli luk.

Za sadnju je nabolje koristiti domaći bijeli luk koji je prilagođen podneblju u kojem se nalazi vaša bašta. Osnovna razlika između jesenskog i proljetnog bijelog luka u tome je što će onaj koji smo posadili ranije (dakle u oktobru) imati dužu vegetaciju i automatski bolju priliku da razvije krupniju glavicu. Obrnuto, onaj koji smo posadili u proljeće imaće na raspolaganju manji broj mjeseci da se posve razvije, pa će biti i manji.

Pročitajte: Proljetni bijeli luk – Kada i kako se sadi

No to nisu jedine razlike. Naime, treba znati da je bijeli luk posađen u jesen vodenastiji i ne traje tako dugo kao proljetni. Razlog je vjerovatno u tome što je biljka u kratkom razdoblju morala osigurati zalihu energije u svoju lukovicu, pa je i njezin sadržaj koncetrovaniji, a glavica čvršća i trajnija.

Češnjeve treba saditi gusto, odnosno na razmak od 10 cm. Sadnja tokom januara vegetaciju produžuje za dobra dva mjeseca, pa se tako može očekivati i zadovoljavajuća veličina glavica. I ne samo to. Za ovu je biljku dobro da u svom razvojnom ciklusu prođe hladno razdoblje u kojem je temperatura niža od 10 stepeni.

Stoga, ako češnjeve posadimo tokom januara, možemo biti više-manje sigurni da će hladnoća obaviti svoj posao i pripremiti hemijske procese potrebne za početak klijanja vrlo rano u proljeće.

Pročitajte: Kako pravilno čuvati bijeli luk da zadrži svježinu

Uzdignute gredice prikladne su za uzgoj bijelog luka jer su uvijek toplije i ocjeditije od okolnoga tla. Njegova je vegetacija kraća od jesenskog, ali duža od proljetnog, pa na taj način treba gledati i na rezultate. I takve će biljke biti spremne za berbu u sredini ljeta kada se njihovi listovi potpuno osuše. No kvalitetom će se ipak pomalo isticati, što znači da će njegove lukovice biti krupne i trajati duže od jesenskih. Stoga, ako ovog vikenda uspijete pronaći malo vremena za jednu malu vrtlarsku akciju, očistite gredicu od korova i započnite sadnju.

 

Cvijet kome u januaru treba puno pažnje – afrička ljubičica

Afrička ljubičica ne voli da joj je hladno, ali ne podnosi ni vrućinu stoga je bitno održavati temperaturu stalnom između 15 i 27 stepeni.

Iako je, kad govorimo o sobnim cvjetnicama, trenutno najaktuelnija ciklama, postoji još jedna sobna biljka koja je mnogima omiljeni izbor tokom zimskih mjeseci. Riječ je o afričkoj ljubičici koja cvijeta svojim prekrasnim, nježnim i svilenkastim cvjetovima u bijeloj, ružičastoj, žutoj i ljubičastoj boji čak deset mjeseci u godini.

No, iako je mnogi vole, ne polazi im za rukom uspješno uzgojiti pa često uvene nakon prvog cvjetanja. Uz savjete koje vam donosimo uvidjećete greške koje pravite i dobiti rješenje za uspješan rast i cvatnju.

Pročitajte:  Kako se njeguju AFRIČKE LJUBIČICE? Cvjetaju tokom cijele godine i jedne su od najpopularnijih biljaka na svijetu

Dobro je ljubičice držati na izvoru svjetla – na primjer prozorskoj dasci, no nipošto ne smiju biti na udaru direktnog sunca. Takođe, ne smije biti na pretoplom mjestu – ali svakako ne bi trebala biti ispod 15, kao ni iznad 27 stupnjeva. Kako joj hladnoća često dolazi od tla, dobro je staviti izolaciju u vidu komada stiropora koji će biti između podloge i tanjirića saksije.

Najbolje ju je zalivati odstajalom vodom koja je sobne temeperature. Preporučuje se stavljati vodu u tanjirić, a ne direktno u zemlju. Nakon otprilike pola sata iscijedite višak vode. Kada ljubičica cvati, pazite da ne pretjerujete s količnom vode, jer je tada treba manje nego inače.

Ako primijetite da ljubičica počinje venuti, a redovno ste je zalivali i na dobroj je poziciji, to znači da ste koristili previše vode pa je presadite. Dakle, zemlja nikako ne bi trebala biti raskvašena.

Pročitajte: Da li se vašim afričkim ljubičicama “oklembesilo” lišće? Evo zbog čega se to dešava

Požutili listovi i izostanak cvjetanja ukazuju na to da ljubičica nema dovoljno svjetla. No ni previše svjetla nije dobro – u tom slučaju pojaviće se tačkice na listovima i cvjetovima. Bilo bi dobro okretati teglu s vremena na vrijeme, tako će bolje uspijevati.

Idealan je trenutak za mali kućni povrtnjak pun začinskih biljaka

Uzgojem vlastitog ruzmarina, bosiljka ili peršuna moći ćete kontrolisati kvalitet začina koje koristite.

Idealan je trenutak za planiranje malog kućnog povrtnjaka prepunog mirisnih začinskih biljaka koje ne samo da će svojim izgledom uljepšati naš dom, nego će biti i ukusan dodatak našim jelima.

Imate kuhinju s dovoljno prirodnog svjetla? Pa šta čekate? Danas se na tržištu mogu pronaći brojni sistemi za izradu visećih vrtova koje možete postaviti na zid u kuhinji, a svoj savršeni vrt možete lako osmisliti i sami!

Pročitajte: Ako želite da uzgojite veliki žbun bosiljka obezbijedite mu ove uslove

Na primjer, prozorski okvir iskoristite za postavljanje šipki na koje ćete potom objesiti kantice sa zelenim biljčicama, složite mali vrt na prozorskoj dasci, pričvrstite staklenke sa zasađenim biljkama na neiskorištene bočne strane kuhinjskih ormarića ili pak od odrezanih staklenih boca složite sistem u kojem biljke same po potrebi crpe vodu. Biljke kao što su limunska trava, menta, kopar, majčina dušica ili matičnjak takođe uspijevaju u zatvorenim prostorima pa se možete zabaviti kombinovanjem i degustiranjem njihovih zelenih listova.

Pročitajte: 5 grešaka zbog kojih vam ZAČINSKO BILJE ne uspijeva

Pri planiranju obratite pažnju na nekoliko ključnih faktora – koliko stvarno dopire sunčeve svjetlosti u vaš prostor jer pojedinim biljkama treba barem pet sati sunca na dan, provjerite pri kupovini treba li vaša začinska biljka biti smještena u duboku posudu (kao što je na primjer slučaj s koprom ili korijanderom) te imajte na umu da svaka sadnica mora imati na raspolaganju prostor za oticanje vode koju potom možete i sami baciti i time spriječiti stvaranje plijesni i truljenje korijena.

7 mitova o mačkama u koje mnogi vjeruju

Mačke su čudesne, krznene, male nindže sa kojima dijelimo životni prostor već duži vremenski period. Ipak, o njima još uvijek postoji puno dezinformacija, a ovo su samo neke od njih.

Većina ljudi daje odraslim mačkama mlijeko, neki ih čak hrane i povrćem, iako to nije prirodno. Pored ovih, saznajte još neke zablude vezane za mačke koje su se prosto zadržale do današnjih dana.

Mačke vole mlijeko

Mačke, kao i drugi sisari, piju mlijeko dok su još male, ali kada se odviknu od majčinog mlijeka prestaju da proizvode sve enzime koji su im potrebni za varenje mlijeka. To znači da je većina mačaka netolerantna na laktozu.

Postoji još jedan problem sa mlijekom, a to je sadržaj masti i kalorija. Kada date mački količinu mlijeka jednaku zapremini njene glave to je kao da vi jedete galon punomasnog sladoleda. To znači da se mačke mogu i ugojiti od mlijeka, ali ipak i dalje vole sam ukus ove bele tečnosti.

Pročitajte: Smanjen rizik od srčanog udara i bolji imunitet – Kako mačke utiču na naše zdravlje?

Njihovi brkovi im pomažu pri održavanju ravnoteže

Savremeno vjerovanje govori da su brkovi povezani sa ravnotežom mačaka. Međutim, to nisu njihovi brkovi, pošto im oni služe za navigaciju i senzornu percepciju.

Brkovi mačaka su od istog materijala kao i rogovi drugih životinja, od keratina. Na mjestu gdje su brkovi povezani sa mačijim licem postoji veoma mnogo nerava pomoću kojih mačke osjećaju promjene u vazduhu koje se događaju dok se približavaju zidovima i drugim preprekama. A tačno je to da su im brkovi dugi koliko im je tijelo široko.

Gubitak brkova može da učini mačke dezorijentisanim, zbunjenim i uplašenim.

Mačke se uvijek dočekaju na noge

Maćke ne mogu uvijek da se dočekaju na noge. One to čine, jer imaju sposobnost da uvijaju svoje kičme na način koji bi ubio čovjeka. Kada skoče, ili padaju, njihov osjećaj ravnoteže im poravna prednju polovinu, dok se savitljiva kičma okreće i poravnava zadnju polovinu za siguran pad.

Iako je to refleks, još uvijek mu treba vremena. Ako mačka pada sa niske visine, najčešće neće imati vremena da se preokrene u potpunosti i onda će sletiti na bok. Čak i ako se dočekaju na noge, ne izađu uvijek nepovređene. Ako padnu sa velike visine i noge ne mogu da apsorbuju udar, to može dovesti do slomljenih kostiju, unutrašnjih trauma, pa čak i do oštećenja mozga.

One su po prirodi usamljene

Mačke mogu apsolutno da prežive same, ali kada se okupljaju u grupama one često stvaraju tesni čvor koji se okreće oko jedne osnovne grupe ženki. Ne samo da se divlje mačke okupljaju u kolonijama, već dijele odgovornosti, učestvuju zajedno u podizanju mačića, čak imaju i svoje najbolje prijatelje.

Mačke u kolonijama se obično uparuju zajedno, udružuju, provode mnogo vremena timareći se i pozdravljajući se nosevima.

Pročitajte: Evo kako se mačke ponašaju ako osjete negativnu energiju i loše ljude

Mačke ne razlikuju boje, ali mogu vidjeti u mraku

Mačke na neki način imaju poteškoća kod razlikovanja zelene i crvene boje. Oči mačaka su podešene tako da prikupljaju plave i ljubičaste boje, kao i zelenkastožute boje, tako da one i vide svijet kao i osobe koje ne razlikuju zelenu i crvenu, ali sa malo više zelene boje.

Mačije oči obrađuju informacije brže od naših očiju, pa zbog toga mogu vidjeti dio mišijeg repa u travi. Ćelije u očima im pomažu da vide i u mraku i daju im dodatnih 20 odsto stepeni perifernog vida u poređanju sa nama, ali i dalje ne mogu vidjeti u potpunom mraku. Mačkama je potrebno malo svjetlosti da bi bile u stanju da vide, a u uslovima slabog osvjetljenja i sumraka, daleko su ispred nas.

Mačke jedu povrće

Dosta hranljivih sastojaka koji su potrebni mačkama da prežive dolaze iz mesa. Takođe im je potreban veliki broj proteina, više nego drugim životinjama. Nedostatak ovih hranljivih sastojaka i proteina ih može dovesti do problema sa kožom, gubitkom sluha, pa čak i do problema sa srcem i jetrom. Vegeterijanska ishrana sadrži i visok nivo ugljenih hidrata, a mačke tu količinu ne mogu to da svare. Mačke koje su prisiljene na vegeterijansku ishranu mogu pobjeći od kuće u potrazi za hranom.

Pročitajte: Zašto mačke vole spavati vlasnicima pod nogama

Kućne mačke su isto što i divlje

Divlje mačke su rođene i odgajane van kuće i bez kontakta sa ljudima. Nikada nisu imale dobar odnos sa ljudima, obično ih se plaše. One nisu društvene, baš zbog takvog života.

Sa druge strane, kućne mačke poznaju ljude i znaju da ljudi mogu biti ljubazni. One mogu biti uplašene, ali možete ponovo dobiti njihovo povjerenje. Ali mačke koje su živile u kući i izbačene su napolje, mogu postati divlje. Takve mačke, kao i divlje, nauče da ne vjeruju ljudima.

Četiri neobična načina za uzgoja rasada

Pored uobičajenih saksija i odsječenih boca, ovdje možete pronaći i rasad u najneobičnijim posudama. Odabrali smo  3 najneobičnije metode uzgoja.

Uzgoj rasada u puževima

Vjerovatno je svaki baštovan vjerovatno čuo za uzgoj sadnica u puževima, ali jesu li svi probali? Ova metoda svakako zaslužuje vašu pažnju.

Da biste dobili puža, potrebno je da uzmete rolu tankog pjenastog polietilena, razvaljajte ga po dužini, jednu polovinu sipajte zemlju i raširite sjemenke bliže rubu, zatim navlažite zemlju i sjemenke. Umotajte materijal sa sjemenom u rolnu, stegnite gumicom za tegle, stavite u tanjir, tepsiju ili neku drugu posodu.

Gotove puževe stavite u posudu tako da rub na kojem se nalaze sjemenke bude na vrhu.

Sjemenke će proklijati prilično brzo, a možete ih presaditi u zasebne posude odmotavanjem puža. Njegova glavna prednost je što zauzima mnogo manje prostora od bilo koje druge posude, a korijenje biljaka se ne dodiruje.

Uzgoj sadnica u vrećicama čaja

uzgoj rasada u vrećicama čaja

Ako volite  piti čaj iz vrećica sa svojom porodicom, ne morate ih bacati, možete posijati sadnice u ove mini posude. Nakon upotrebe, vrećica čaja se reže odozgo, u nju se sipa hranjiva zemlja i stavljaju sjemenke. Zatim se vrećice stavljaju u vodootpornu posudu i redovno zalivaju.

U njima možete uzgajati sadnice prije branja, a zatim ih poslati u veliku posudu bez skidanja vrećice. Ovo je odlično rješenje za paprike, koje ne podnose presađivanje i druge slične kulture.

Uzgoj rasada u ljuskama od jaja

uzgoj rasada u ljuskama od jajeta

Male sadnice cvijeća mogu se sijati u ljuske jaja. Da biste to učinili, ljuske se operu, osuše, napune zemljom i stave na prozor. Glavna prednost takvih kontejnera je ekološka prihvatljivost. Osim toga, prije sadnje ne morate vaditi sadnice, dovoljno je stisnuti ljusku u ruci, zgnječiti je, a sadnicu možete posaditi na stalno mjesto. Dobit će dobru dozu gnojiva od ostataka ljuske jajeta.

Uzgoj rasada u korama citrusa

rasad u kori od limuna

Ova opcija nije pogodna za sve ljubitelje citrusa, već samo za one iz kojih se cijedi sok pomoću sokovnika. U preostale polovine kore citrusa možete sigurno posijati 1-2 sjemenke.

Priznajemo da su ove metode prikladnije za zabavu i eksperimentisanje ali ne i za velike projekte i velike proizvođače.