Naslovnica Blog Stranica 283

Imaćete najljepšu i najšareniju baštu u kraju – Trebaće vam 5 saksija

Svi koji imaju priviliegiju da uživaju u bašti, znaju koliko ova zelena oaza znači. Zato je lijepo oplemenite je da izgleda što ljepše. Donsimo predlog kako da napravite cvjetni aranžman od saksija od terakote.

Proljeće je uveliko stiglo, a s njim i lijepo sunčano vrijeme koje želimo što više da provedemo na otvorenom kako bismo se opustili , meditirali, oslobađali od stresne svakodnevnice… Ako imate baštu, sigurno već razmišljate o sadnji cvijeća i aranžmanima koji će oplemeniti važu zelenu oazu.

Donosimo vam jednu ideju koja je praktična, veoma dekorativna i korisna jer je multifunkcionalna. Naime, probajte da napravite malu vertikalnu cvjetnu aleju i hranilicu za ptice. Biće vam potrebno 5 saksija od terakote različitiih veličina, jedna metalna šipka (na primjer parče armature), jedan podmetač za saksije (veličine kao najmanja saksija), silikonski lijepak i naravno cvijeće. Po želji, saksije možete ofarbati ili ostaviti u orginalnoj boji gline.

Pročitajte: JERIHONSKA RUŽA simbol sreće, snage i mira – Jedna od rijetkih biljaka koje mogu da prežive isušivanje

Prvo odredite mjesto na koje želite da postavite saksije. Ukucajte duboko u zemlju metalnu šipku, a zatim na nju, kroz rupu na dnu nataknite prvu , najveću saksiju i napunite je zemljom. Preko stavite drugu, samo je malo nakrivite u stranu i isto napunite zemljom.

Ako je potrebno, rupe na saksijama možete dodatno proširiti kako bi saksije mogle da stoje pod uglom. Preko druge saksije nataknite treću, ali ovog puta je zalijepite silikonskim lijepkom za ivicu saksije koja je ispod. Ponovite postupak dok ne dođete do pete saksije. Nju uz pomoć silikonskog lijepka postavite da stoji ravno, a zatim na nju stavite podmetač. Tu sipajte sjemenke, mrvice, komadiće voća i napravite hranilicu za ptice. Nakon toga, u saksije posadite cvijeće po želji.

Kako se koristi ALOE VERA za očuvanje zdravlja kože

Aloe vera i ima veliki broj prednosti kada je u pitanju zdravlje, posebno dermatološki dio zdravlja i njega kože.

Da li ste znali da krompir ima tri podzemna organa i koja im je uloga?

Podzemni organi biljke krompira su korijen, stolone i krtola.

Krtola
1. snopići sudova, 2. meso, 3. pupčani dio, 4. vršni dio krtole, 5. okce, 6. pokožica 7. stolon

Korijen je razgranati skup podezemnog dijela biljke, a uloga mi je da svojim korijenovim dlačicama otapa i u vodi rastvorena hraniva transportuje u biljku. Razvijenost nadzemnog dijela stabljike, kao i razvijenost korijena u proizvodnji krompira imaju prvorazrednu ulogu. Od ukupnog razvoja stabljike – cime, odnosno površine lista i stabla zavisi fotosintetska moć stvaranja organske materije, što u krajnjem slučaju oderđuje i ukupan prinos krtola po jedinici površine. Takođe, ukupan razvoj korijena i njegovo prodiranje u što veću masu zemlje, sa što većom površinom korijenovih dlačica, imaju odlučujuću ulogu u preuzimanju i transportovanju hraniva u ostale organe biljke, o čemu, pak, ovisi ukupan razvoj biljke i prinosa gomolja.

Čitava agrotehnika upravo ima zadatak da omogući što bolji i skladniji razvoj nadzemnih i podzemnih organa, u nastojanje da ih u tom stanju održi što je moguće duže tokom čitavog vegetacionog perioda. Pri ovom treba znati da ne postoji uvijek pozitivna korelacija između ukupne mase stabljike i mase gomolja, pa zato ne smijemo prejkim i pogrešnim đubrenjem ili zasjenjivanjem izazvati preveliki razvoj nadzemnih dijelova biljke, jer se to može negativno odraziti na prinos.

Stolone su posebni izdanci koji izlaze iz korijena biljke, a na krajevima završavaju krtolama.

Krtole nastaju zadebljanjem vršnog dijela stolona. Botanički, krtole su dijelovi podzemne stabljike snabdjeveni rezervnom hranom, skrob i ostale materije, na kojima se nalaze okca – pupovi, iz kojih se razvijaju biljke s ciljem održavanjem vrste. Osim toga krtole predstavljaju ekonomski prozivod biljke krompira u čiju svrhu se ova kultura i uzgaja.

Pročitajte: Plod KROMPIRA – bobica slična paradajzu!

Stabla mladih voćaka vam se naginju na jednu stranu – Evo kako to ispraviti

Ovakve situacije nisu uobičajene samo za stabla u voćnjaku, one se mogu dogoditi svakoj većoj biljci stoga ih spasite dok možete. 

Prilično je uobičajeno da se mlado stablo nagne ako naiđe na ekstremne vremenske uslove kao što su jake kiše, ledene oluje, jak snijeg ili jaki vjetrovi ili ako je posađeno na nestabilnom tlu. U slučajevima kada se malo stablo samo malo nagne, možda nećete morati ništa učiniti, za značajnije naginjanje koje bi moglo negativno uticati na rast stabla, možete ga uspraviti i učvrstiti na mjestu kako biste privremeno pružili potporu dok se njegov korijenov sistem ne stabilizuje.

Savjet

Uobičajeno je davanje potpore mladim stablima odmah nakon sadnje, ali mnogi arboristi kažu da to nije nužno dobra ideja. Mlada stabla razvijaju jače drvo i korijenov sistem ako se deblima omogući određena fleksibilnost. Drugi pak preporučuju davanje potpore prvu godinu dok ne puste korijenje. Zatim uklonite kolce kako bi se deblo savijalo.

Kada ispravljati nagnuto stablo

Ispraviti mlado stablo kada je nagnutost dovoljno jaka da trajno utiče na njegov okomiti rast i dosezanje zrelosti. Najbolje vrijeme stavljanje potpornog kolca je kada je tlo vlažno i podatno, što je često slučaj u proljeće. Ako je tlo suvo, možete ga prvotno dobro namočiti pa onda postaviti kolac.

Pročitajte: Od starih voćki ponovo mlade? Moguće je to uraditi, ali samo oprezno

Šta će vam trebati:

Oprema / Alati:

Čekić

Ručno svrdlo (ako je potrebno)

Crijevo za polijevanje

Materijali

Kablovi, užad, obložena žica ili trake

Kolci (drveni ili metalni)

Zaštitne navlake (kao što su komadi gumenog crijeva, gumena unutrašnja cijev ili komplet za stablo).

Uputstva

Zabijte kolce u zemlju

Upotrijebite čekić za zabijanje dva ili tri drvena ili metalna kolca po obodu stabla izvan područja korijenske kugle. Ako vaše mjesto za sadnju trpi vjetrove koji duvaju pretežno iz jednog smjera, najbolje je postaviti kolce na stranu stabla uz vjetar gdje kolci pričvršćuju stablo protiv siline vjetrova. Zabijte kolce u zemlju pod uglom od 45 stepeni prema deblu stabla.

Duži i dublji kolci pružaju bolje pojačanje, ali zapamtite da ove kolce trebate ukloniti nakon što se korijenje stabla učvrsti, stoga ih nemojte zabijati nepotrebno duboko. Zabijte kolce do dubine od najmanje 45 centimetara ako je moguće i još dublje ako je tekstura tla labava i pjeskovita.

Postavite stablo uspravno

Stablo će biti lakše postaviti pravo ako je okolno tlo vlažno i savitljivo, stoga razmislite o navodnjavanju područja. Zatim ručno gurnite stablo pravo i uspravno, primjenjujući ravnomjeran pritisak duž debla. Angažovanje pomoćnika je dobra ideja.

Ako se korijenska kugla značajno pomaknula, za podizanje stabla u uspravan položaj moglo bi biti potrebno ručno svrdlo pričvršćeno za stablo i čvrsta tačka sidrenja. Upotrijebite spor, stabilan pritisak kako ne biste oštetili biljku. Nakon što je stablo uspravno, temeljno nabijajte tlo oko podloge da postavite korijensku kuglu na mjesto.

Pričvrstite stablo na kolce

Posebni remeni dostupni su u radnjama baštenske opreme. Potporne žice se provlače kroz rupe u tim remenima, a samo same trake dolaze u dodir s deblom. Nikada nemojte dopustiti da gola žica, kabeli ili užad dođu u direktan kontakt s deblom jer to može oštetiti njegovu koru, unoseći bolesti i štetnike.

Upotrijebite uže ili kabele provučene kroz neki oblik savitljive čahure kako biste stablo vezali za kolce. Uz vrlo male mladice, najlonske čarape kratke dužine vezane oko debla mogu se pričvrstiti za užad ili sajle pričvršćene za kolce. Trake od platna takođe funkcionišu. Neki ljudi provlače užad ili kabele kroz komade gumenih crijeva namotanih oko stabla kako bi spriječili trljanje užeta ili kablova o koru.

Pronalaženje pravog položaja za užad može biti teško. Moraju biti dovoljno niski da se krošnja stabla ljulja, ali i dovoljno visoki da se deblo može lagano njihati. Najbolji položaj je često u blizini prvih bočnih grana koje izlaze iz stabla. Užad bi takođe trebala imati malu količinu labavosti kako bi se omogućilo kretanje.

Pročitajte: Sadnja voćaka u martu je rizična, ali može donijeti dobre rezultate

Ostavite neko vrijeme da se stablo usidri

Kako biste osigurali da vaše stablo bude usidreno, ostavite kolce na mjestu najmanje godinu dana dok mu korijenje ne bude potpuno ukopano u tlo. Povremeno provjeravajte stablo i prilagodite napetost užadi ako je potrebno kako biste bili sigurni da se stablo može savijati.

Zašto se stabla naginju

Savijanje mladog stabla je normalno i treba ga očekivati. Instinkt drveta je da raste pravo prema gore gdje se može dogoditi mali stepen naginjanja tokom vremena. Stablo može izrasti u zrelost s nekoliko stepeni nagiba prema bez ikakve štete po njegovo zdravlje ili snagu.

Nekoliko je razloga zašto se mlado stablo naginje:

Neutemeljeno korijenje: Mlada stabla se najčešće naginju jednostavno zato što se njihovo korijenje još nije proširilo kako bi uhvatilo okolno tlo.

Nestabilno tlo: Labavo, porozno tlo ne pruža dobru potporu korijenu drveta. Na mjestu za sadnju s pjeskovitim tlom koje doživljava česte jake vjetrove iz jednog smjera, mnoga će se stabla početi naginjati od smjera vjetra.

Mokro tlo: Tlo koje je prevlažno – bilo zato što je mjesto sadnje u močvarnom području ili zbog nedavnih obilnih kiša – može uzrokovati nestabilnost stabla. Ispravljanje uzoraka drenaže oko mjesta sadnje moglo bi spriječiti da se stablo nagne.

Stalni, jaki vjetrovi: Stalni vjetrovi u kombinaciji s nestabilnim ili vlažnim tlom često rezultiraju nagnutim stablima.

Nepravilna sadnja: Nova stabla se mogu nagnuti ako su posađena preplitko ili ako tlo nije pravilno nabijeno odmah nakon sadnje. Vrijeme takođe može igrati ulogu. Mlada stabla je najbolje saditi u rano proljeće. Najgore vrijeme za sadnju novog stabla je sredinom ljeta kada mladica ima puno lišća, ali njeno korijenje nije dovoljno snažno da osigura stablo.

Pročitajte: Glodari u voćnjacima – 4 načina za smanjenje reprodukcije glodara

Rukovanje iščupanim stablom

Ako je jaka oluja potpuno iščupala malo stablo, potrebno ga je pažljivo procijeniti kako bi se utvrdilo može li se spasiti. Uopšteno govoreći, jedna trećina do polovina korijena još uvijek bi trebala biti u zemlji i svi otvoreni korijeni trebali bi biti neoštećeni.

Uklonite što više zemlje s otvorenog korijena, a zatim lagano poravnajte stablo. Provjerite je li svo korijenje ispod nivoa tla prije nego što čvrsto nabijete tlo oko korijenske kugle. Zatim postavite stablo i pružite mu potporu dok mu se korijenje ne stabilizuje.

Još jedno rješenje za nagnuta stabla

Ako područje za sadnju nije prikladno zbog vjetrovitih uslova, nestabilnog tla ili drugih elemenata, razmislite o presađivanju stabla na drugo mjesto. Dugoročno gledano, ovo rješenje bi moglo biti bolje nego ulaganje u potporu.

Cvijet koji se samo jednom sije

Akvilegija (kandilica) spada u najpoznatije cvjetne „buntovnike“. One su cvjetne perene koje se same razmnožavaju putem sjemena.

U seoskim vrtovima se gaji od srednjeg vijeka kao ukrasna baštenska biljka, jer su cvjetovi veoma dekorativni u velikim bokorima. Možete je gajiti u saksijama i žardinjerama na terasama i balkonima.

Akvilegija dostiže visinu od 15 do 20 cm, bokorastog tipa. Cvjetovi su joj sitni, sakupljeni u cvasti – metlice. Mogu biti žuti, bijeli, ljubičasti ili crveni, a ponekad čak i dvobojni. Vrhovi ovog cvijeta su u obliku zvona, povijenih čašičnih listića.

Pročitajte: Cvijet koji može iznova cvjetati 75 puta

Kako se sama razmnožava, odlično može da posluži i za suzbijanje korova.

Cvjeta u maju i junu i najavljuje vrele dane. Kada prođe vrijeme cvjetanja, akvilegija nestaje, ali za sobom ostavlja dosta sjemena. Akvilegija je cvijet, koji ne miriše, ali veoma lijepo izgleda i dekorativna je.

Da bismo uspješno gajili Akvilegiju moramo joj obezbijediti neutralno ili kiselo zemljište, koje je dobro propustljivo, pjeskovito i humusno. Nije zahtijevna biljka, dovoljno je redovno je zalivati i jedino o čemu bi trebalo da se vodi računa je da se rasad ne sadi preblizu, jer se brzo bokori. Jako dobro se razmnožava sjemenom, koje se sije u proljeće ili jesen.

Ovaj cvijet najbolje uspijeva u hladnijoj klimi, mada može lijepo da raste i na suncu, pa se koristi i za kamene bašte kao ukras, a isto tako i kao rub lejama. Takođe se koristi i kao rezani cvijet, zato što buket može da ostane lijep i svjež do nedjelju dana.

Ako želite uzgojiti povrtnjak na svome balkonu ovo je od ključnog značaja

Gotovo svaka biljka koja se inače uzgaja u bašti ili dvorištu takođe će uspjeti u vašem balkonskom povrtnjaku pod pravim uslovima.

Nije nikakva posebna vijest da je popunjenost gradova iz dana u dan sve veća. Ipak, kako vrijeme prolazi sve više se čini da ljudima nedostaje klasična okućnica i barem malo zemlje za bašticu. Oni koji nisu mogli odoljeti uzgoju vlastitog voća i povrća pronašli su načina kako to učiniti i u jednoj urbanoj sredini, tačnije na svome balkonu i što je najbolje uzgoj takvog povrtnjaka pokazao se dosta laganim, toliko da ga svako može imati.

Pročitajte: Gajenje povća na balkonu: Na 5 kvadrata do 10 kg povrća

Biljke za balkonski povrtnjak:

Gotovo svaka biljka koja se inače uzgaja u bašti ili dvorištu takođe će uspjeti u vašem balkonskom povrtnjaku pod pravim uslovima, a to uključuje:

  • Paradajz
  • Patlidžan
  • Paprike
  • Luk
  • Rotkvice
  • Mahune i mnoge druge zavisno od položaja i veličine balkona.

Sve to može rasti u posudama, kao i obično cvijeće, i zapravo im to ide sasvim dobro. Možete odabrati bilo koju vrstu posude za uzgoj povrtnjaka na balkonu. Odaberite glinene posude, plastične ili samo posude koje ukrašavaju vaš balkonski vrt onako kako biste ga željeli ukrasiti. Provjerite da li saksije koje odaberete nude dobru drenažu. Odvodne rupe najbolje je postaviti na bočne strane posude oko 6 mm do 1 cm od dna posude.

Savjeti za uzgoj povrtnjaka na balkonu

Kada sadite u posudama na svome balkonu, morate paziti da koristite sintetičku zemlju. Ona je najprikladnija za biljke u posudama nezavisno o kojoj se radi.

Sintetička zemlja je izrađena od drvne sječke, tresetne mahovine, piljevine, vermikulita, perlita ili bilo koje druge vrste sintetičkih materijala za sadnju. Dno posude možete napuniti krupnim šljunkom prije nego što postavite zemlju.

To će poboljšati drenažu za vaše biljke. Pobrinite se da ih ne zaboravite zalivati kada jednom posadite bilje, ovo je uvijek bitno napomenuti jer to je glavni problem propadanja biljaka. Prije zalivanja provjerite vlažnost tla, ali uglavnom pri većim temperaturama vazduha potrebno zalivanje jednom dnevno. Ako slučajno vaš balkon ima direktnu sunčevu svjetlost – nema krova i nećete morati zalivati u dane kada pada kiša.

Porčitajte: Gajenje jagoda u saksijama – Uzgajajte ih umjesto cvijeća na balkonu

Svako povrće koje se lako presađuje izvrsno je za uzgoj u posudama, stoga sjeme možete uzgojiti i u zatvorenom prostoru i kontroliranoj temperaturi, a zatim ga presaditi u svoje posude na vašem balkonskom povrtnjaku kada bude spremno. Balkonsko baštovanstvo daće veliku količinu povrća sve dok vaše biljke imaju dovoljno vlage i sunčeve svjetlosti. Obavezno berite povrće kada je na vrhuncu zrelosti. Tako ćete dobiti povrće najboljeg ukusa iz vašeg malog novog vrta.

Crno grožđe i luk – Kombinacija koja nikome ne bi pala na pamet a ima ih još….

Da li ste ikada razmišljali o miješanju crnog grožđa sa lukom da biste spriječili stvaranje krvnih ugrušaka? Ili možda kombinovati jabuke i lisnato povrće za bolje raspoloženje? Ako ne, nije ni čudno, jer kome bi ovo palo na pamet?

Kako prenosi „The Daily Star“, nutricionista Rob Hobson otkrio je kombinacije namirnica koje mogu značajno da poboljšaju zdravlje, ali i koje su same po sebi zdrave.

Na primjer, riblji kari, koji kombinuje kurkumu i masnu ribu, može biti snažno protivupalno sredstvo, a kombinacija banane i jogurta može poboljšati zdravlje kostiju i pomoći kod crevnih bakterija.

Pročitajte: SIRUP OD SUVOG VOĆA: Pravi eliksir zdravlja u jednoj kašičici! /RECEPT/

Bolesti pšenice i kukurza

0

U našoj zemlji žita su po svom ekonomskom značaju osnov poljoprivredne proizvodnje, nezamjenjiva su visoko vrijedna hrana za ljude i ishranu stoke.

Međutim, žita su oduvijek, a posebno u poslednje vrijeme jako izložena napadu različitih parazita. Paraziti žita su jedan od bitnijih i osnovnih faktora, koji ne samo kod nas, nego i u zemljama sa naprednijom poljoprivredom, znatno smanjuju visinu prinosa i kvalitet proizvoda.
Od sjetve do žetve, tokom uskladištenja i potrošnje, žita su stalno izložena napadu parazita, što se ispoljava ne samo u količini uništenih proizvoda, ili smanjenju prinosa, ili oštećenja površina pod žitima, nego i u sniženju kvaliteta i upotrebne vrijednosti zrna.
Iz velike grupe mogućih parazita izdvajaju se vrste koje se redovno javljaju kao što su paraziti korijena, gar (snijet), rđe, pepelnice, pjegavosti stabljike i lista, zatim razne zemljišne štetočine, tripsi, vaši, stjenice, nematode, puževi, miševi.

BOLESTI PŠENICE

1. Polijeganje pšenice (Cercosporella herpotrichoides)
2. Trulež korijena (Ophiobolus graminis)
3. Fuzarioze
4. Smeđa pjegavost vlati ili stabljike ( Rhizoctonia cerealis)
5. Trulež bokora ili busa ( Tzphuka incarnata)
6. Rđa pšenice (Puccinia vrsta)
7. Crna rđa pšenice (Puccinia graminis tritici)
8. Smeđa rđa pšenice ( Puccinia recondita)
9. Žuta rđa pšenice (Puccinia glumarium striiformis)
10. Pjegavost i sušenje lista (Septorioze)
11. Pepelnica žita ( Erysiphe graminis)
12. Gar ili snijet pšenice
13. Tvrda ili smrdljiva gar pšenice (Tilletia tritici) (caries); T. levis)
14. Patuljasta gar pšenice ( Tilletia nanifica)
15. Prugasta gar pšenice (Urocystis tritici)
16. Prašna gar pšenice (Ustilago tritici)
17. Smeđa pjegavost lista pšenice (Helminthosporium tritici-repentis)
18. Plamenjača pšenice (Sclerophthora macrospora)
19. „Čađavica“ žita (Cladosporium herbarum)
20. Dilofosporioza žitarica ili „lažna“ gar (Dilophia graminis)

BOLESTI KUKURUZA

1. Fuzarioze kukuruza ( Fusarium graminearum)
2. Pjegavost kukuruza ( Helmintosporioze)
3. Siva pjegavost lista kukuruza (Helminthosporium turcicum)
4. Crna pjegavost ( Helminthosporium carbonum)
5. Smeđa pjegavost (Helminthosporium maydis)
6. Antraknoza stabljike (Colletotrichum graminicolum)
7. Suva trulež kukuruza (Diploia zeae)
8. Suva trulež korijena (Macrophomina phaseoli)
9. Venuće kukuruza ( Xanthormonas stewartii)
10. Mjehurasta gar kukuruza ( Ustilago maydis)
11. Prašna gar kukuruza (Sorosporium reilianum)
12. Suva trulež kilipa (Nigorospora oryzae)
13. Talež kukuruza ( Physodema zeae-maydis)
14. Rđa kukuruza (Puccinia maydis)
15. Mozaik kukuruza (Sugarcane mosaic)
Zbog štetnog uticaja parazita u proizvodnji pšenice i kukuruza, suzbijanje ili zaštita od njih obavezno ulazi kao nephodan zahvat u procesu savremene tehnologije proizvodnje žita. Praktična zaštita podrazumijeva ne samo visoku agrothniku, uzgoj otpornih sorti i racionalan plodored, već i upotrebu pesticida, čija je primjena vezana strogo za određene razvonje faze žita (fenofaze).
Veliki izbor pesticida za zaštitu žita možete pronaći na sajtu www.agrimatco.ba

Vratilo se 11 jagnjadi čiju je krađu prijavio vlasnik

DOBOJ – Jedanaestoro jagnjadi, za koje je prijavljena krađa, vratilo se vlasniku u Modriči, rečeno je Srni iz Policijske uprave u Doboju.

Vlasnik je jutros obavijestio policiju da su se jagnjad vratila.

Policijskoj stanici u Modriči juče je prijavljeno da je tokom noći između subote i nedjelje, 26. na 27. mart, ukradeno jedanaestoro jagnjadi iz tora koji se nalazi u blizini kuće oštećenog lica.

Pravilna sadnja krompira i preventivne mjere protiv krompirovog moljca

Uskoro se očekuje početak sadnje krompira namijenjenog za jesenju proizvodnju usljed čega je potrebno sprovesti preventivne mjere kako bi proizvodnja bila uspješna.

Krompirov moljac (Phthorimaea operculella) je u posljednjih desetak godina najznačajnija štetočina krompira.

U našim proizvodnim uslovima najveće štete nastaju na krtolama u koje se ubušuju larve. Napadnute krtole gube tržišnu vrijednost i veoma brzo podliježu napadu raznih prouzrokovača truleži i propadaju.

Pročitajte: Babičavost krompira – Pojava na krtolama koja smanjuje prinos

Visoka moć reprodukcije, specifičnost proizvodnje krompira, odnosno krtola ispod površine zemlje, način napada i visoka štetnost larvi, pojačava značaj ove štetočine i otežava mjere kontrole.

Hemijske mjere zaštite tokom vegetacije u suzbijanju krompirovog moljca predstavljaju samo korektivne mjere, a za uspješnu zaštitu usjeva krompira od ove štetočine veoma je važna primjena svih raspoloživih preventivnih mjera kontrole.

U ovom trenutku, prije sadnje krompira namijenjenog za jesenju proizvodnju koji je i najugroženiji od ove štetne vrste, preporučuju se sljedeće mjere kontrole:

  1. Sadnja sorti krompira kraćeg vegetacionog perioda (rane i srednje rane sorte) jer su najugroženije sorte sa dugom vegetacijom. Najjači napad ove štetočine odnosno najveće brojnosti na feromonskim klopkama u usjevima krompira se bilježe od druge polovine avgusta i tokom septembra.
  2. Korišćenje zdravih i neoštećenih krtola. Prilikom pripreme krtola pred sjetvu trebalo bi izbaciti sve krtole sa simptomima napada od krompirovog moljca i drugih štetnih organizama i uništiti ih.
  3. Duboka sadnja krompira (optimalna dubina sadnje 15 cm) i formiranje bankova kako bi krtole bile zaštićene u zemlji i kako bi se onemogućio prolazak ženkido krtola.