Naslovnica Blog Stranica 272

Šta je poslovno planiranje u agro biznisu?

Poslovno planiranje u agro biznisu – Poljoprivredni proizvođači trebalo bi da ozbiljno shvate bavljenje poljoprivredom, odnosno da ozbiljnost približe detaljnom planiranju, jer samo na taj način mogu da ostvare svoju proizvodnju.

Planiranjem se prevazilaze svi problemi između onoga kako izgleda i gdje se nalazi poljoprivredno domaćinstvo sada, a gdje želi da bude u budućnosti.

Bitno je postaviti ciljeve, gdje želimo da budemo za 5 godina, koliko proizvoda ćemo plasirati, kakav kvalitet ćemo ponuditi, šta je to što nas preporučuje, kako ćemo provjeriti svoje rezultate, a veoma bitno je sagledati i spoljne saradnike koji svojim angažovanjem mogu da pomognu.

Poslije postavljanja ciljeva, trebalo bi sagledati proizvod i uslugu, a posebno konkurenciju, pri čemu ćemo dobiti odgovor na pitanje koliko je konkurencija slaba ili jaka i gdje se mi vidimo u tome. Nakon toga, treba procijeniti vrijednost investicije, kao i potencijalne rizike.

Pročitajte: Proizvodnja nije zahtjevna: Koliko je Srbija blizu tome da uvede insekte u ishranu?

Poslovni plan, kao rezultat planiranja, poljoprivrednici treba da shvate kao dokument koji sadrži elemente poslovnih aktivnosti koje treba da realizuju na svom gazdinstvu, a posebnu olakšicu treba da donese odluka o finansijskom planiranju i ulaganju. Ovaj plan treba da bude pisani dokument, koji će služiti gazdinstvu za internu i eksternu upotrebu.

Interna upotreba, odnosno interni plan, treba da služi nosiocu poljoprivrednog gazdinstva da kontinuirano prati, koriguje i unapređuje poslovanje, da proširi proizvodne kapacitete i poboljša uspješnost cjelokupnog poslovanja svog poljoprivrednog gazdinstva.

Eksterni plan treba poljoprivrednicima da služi kao evidencija za buduću investiciju, odnosno, da koristi potencijalnim bankama i fondovima kao ključni dokument za finansiranje na gazdinstvu kroz kredite ili subvencije.

Pročitajte: Bespilotne letjelice u poljoprivredi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije je na svom sajtu www.minpolj.gov.rs predložilo formu poslovnog plana, kao biznis plan, koji omogućava nosiocima poljoprivrednog gazdinstva da lako i brzo prilagode plan svojim potrebama.

Ukoliko poljoprivrednici vide pozitivne smjernice u ovom planiranju, a trebalo bi, prateći svjetske razvojne trendove u proizvodnji i prodaji, onda će na jednostavan i lak način moći da se uključe i izbore sa svim procedurama i zahtjevima koje ovaj proces zahtjeva.

Planiranjem aktivnosti na svom gazdinstvu, svaki poljoprivrednik može da prati razvoj projekta, ali i da pravovremeno reaguje na potencijalne probleme, u slučaju kada predviđeni tok krene u neplaniranom smjeru, a takođe da ne ulazi u poslovne poduhvate gdje se mora uložiti mnogo, a malo vratiti.

Zato jedan realan i dobro osmišljen plan aktivnosti na poljoprivrednom gazdinstvu može u mnogome da popravi i strukturu i finansije na gazdinstvu.

Autor: Dipl. inž. Gordana Rehak, PSSS Šabac

5 MOĆNIH RAZLOGA DA OPLEMENITE BAŠTU GERANIJUMOM – Štiti od svađa, pomaže kod glavobolje i prehlade

Geranijum je vjerovatno najpopularnija biljka koja raste na balkonima i terasama.

Cvijeće ima ljekovitu moć u prostoru – čisti vazduh, spaja nas sa prirodom, donosi nam ljepotu i radost, ali neke biljke se posebno izdvajaju.

Jedna od njih je geranijum, biljka koju često možemo videti u dvorištima i na prozorskim daskama sa cvjetovima koji plijene ljepotom.

Vjeruje se da geranijum donosi toplu, mirnu i prijatnu atmosferu u vašem domu.

Simbolično se smatralo da geranijum sprečava širenje negativne energije, štiti od svađa, ogovaranja, ali i otrovnih strelica toksičnih ljudi. Geranijum posjeduje umirujuća i antistresna svojstva, čineći ljude nježnijim, strpljivijim i ljubaznijim. U nekim kulturama se smatra da privlači i obilje.

Pročitajte: Kako da promijenite boju hortenzija

Donosimo vam 6 jako dobrih razloga da njegujete geranijum u svom domu:

1. Miris cvijeta poboljšava raspoloženje.

2. Geranijum takođe pomaže u ljubavi, zbog toga se preporučuje da voljenoj osobi poklonite cvijet geranijuma. Sigurno je da će vam uzvratiti osmjehom.

3. Listovi geranijuma u ​​svom sastavu sadrže eterično ulje, da biste se uvjerili u to, dovoljno je protrljati list prstima. Ulje se ljeti posebno ističe na Suncu. Tako se biljka može zaštititi od pregrijavanja. Postoji mišljenje da ako je geranijum na ulici, onda je u vrućem suvom vremenu na zalasku sunca lako primjetiti sjaj iznad njega. Eterična ulja koja se aktivno luče čine da biljka dobije dodatnu ljepotu.

4. Listovi geranijuma mogu otjerati moljce, muve i druge insekte, pa ga možete čak držazi i u vazi.

5. Možete koristiti geranijum za liječenje glavobolje i prehlade. Ova biljka pročišćava vazduh, ubija štetne bakterije. Da biste se osjećali dobro, dovoljno je da sjedite 10 minuta dnevno pored biljke. Za prečišćavanje vazduha možete koristiti ulje geranijuma, biće dovoljno samo 3 do 4 kapi ulja u aroma lampi.

6. Ulje geranijuma daje prijatan osjećaj i budi romantičnu atmosferu. Možete da stavite 5 kapi ulja geranijuma u ​​aroma lampu tokom romantične večere.

BILJKE KOJE VOLE SUNČANU TERASU – Ne zna se koja je ljepša, a cvjetaće vam kao lude

Da li ste znali da toplota od sunca može dovesti do truljenja biljke? Postoje neke biljke koje ne podnose direktnu toplotu. Imati sunčanu terasu ili balkon takođe može biti problem. Zbog toga je važno poznavati biljke koje vole sunce.

SODA BIKARBONA UMJESTO PESTICIDA – Zaštitite voće i povrće od propadanja na ovaj način!

Ako želite da gajite baštu na organski način, pesticide zamijenite sodom bikarbonom.

Vrijeme je za baštovanstvo. Već smo pisali o blagodetima sode bikarbone u bašti, a sada vam dobosimo nove savjete koje možete iskoristiti tokom baštovanskih mjeseci koji prethode:

Soda bikarbona za vinovu lozu i grožđe

Ako imate vinovu lozu ne zaboravite da je prskate rastvorom sode bikarbone:

75 grama sode bikarbone promiješajte sa 10 litara vode.

Isprskajte grožđe tokom zrenja i spriječite suvu trulež, ali možete i da povećate šećer u bobicama.

Isti rastvor može da se koristi za prskanje stabala raznog voća i da se ovim spriječi pojava gusjenica na lišću, prenosi Still.

Pročitajte: Soda bikarbona uništava korove i puževe, pospješuje cvjetanje i podmlađuje biljke

Soda je broj jedan u borbi protiv pepelnice:

KRASTAVCI: Za preventivno prskanje krastavaca koristi se 1 čajna kašičica sode u 1 l vode. Spriječićete listove da požute.

KUPUS: Istim rastvorom možete da posipate kupus protiv gusjenica i bubica. Isto tako možete da napravite rastvor od 9 kašika jabukovog sirćeta i 1 litre vode. Ovim rastvorom isprskajte kupus i bubica neće biti.

RIBIZLE: Ribizle isprskajte sa: 1 supenom kašikom sode bikarbone, 1 aspirinom, 1 kašikom deterdženta za pranje suđa, 1 kašika biljnog ulja i 4,5 litara vode.

Da biste privukli pčele na grm ribizle, isprskajte je medenom vodom: u litar vode rastvorite 1 kašiku meda. Ovo će privući oprašivače i vaše ribizle će imati bogat plod.

JAGODE: U 10 litara vode (obavezna je plastična kanta) kapnite 15 kapi joda i miješajte drvenom kašikom da se jod dobro rastvori u vodi. Nakon obilnog zalivanja jagoda, ili poslije kiše, pored svake jagode pospite i malo ovog rastvora. Poslije možete da razmišljate o tome da presadite jagode na drugo mjesto. I dobro vodite računa da ne premašite dozu joda, uprotivnom možete da spržite korijen jagode.

Čisti krv i jetru, sprečava znojenje – Moćna biljka koja raste svuda oko nas

Čestoslavica ili Veronika (Veronica officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka. Mnoštvo sitnih svijetlo-plavih ili svijetlo-ljubičastih cvjetova sakupljeno je u grozdraste cvasti, a njeni nazubljeni, zeleni listovi, sa naličja su ljubičasti i maljavi.

Sadrži iridoidne glikozide (aukubozid), flavonoide, tanine, organske kiseline (hlorogensku i kafenu), saponine i tragove etarskog ulja.

Pročitajte: Čaj od jedne biljke može da smanji apetit i želju za slatkišima

Upotreba u narodnoj medicini

Kako ubrzati kompostiranje i napraviti kompost za 18 dana

Ako imate vlastiti povrtnjak, vjerovatno ćete poželjeti imati i vlastiti kompost za obogaćivanje zemlje za sadnju. U nastavku vam predstavljam izuzetno učinkovit način kako napraviti kompost u svega 18 dana te kako ubrzati kompostiranje.

Kako ubrzati kompostiranje: Toplo kompostiranje

Toplo kompostiranje označava metodu kojom se optimizuje mikrobna aktivnost unutar kompostne hrpe, što će ubrzati kompostiranje. Ova metoda zahtjeva posebnu opremu, kao i vrijeme i ustrajnost. Bilo da vam je kompost potreban za izradu vrtne gredice ili za prihranu biljaka, svakako isprobajte metodu toplog kompostiranja.

Prednosti toplog kompostiranja

  1. Osnovna prednost toplog načina kompostiranja brzina razgradnje bio otpada. Toplim kompostiranjem već ćete za 2 do 3 sedmice imati gotov kompost dok se hladnim načinom kompostiranja kompost dobije tek za godinu dana.
  2. Za razliku od hladnog kompostiranja, toplo kompostiranje uništava patogene bolesti poput plamenjače na lišću paradajza i krastavaca. To znači da njegovim korištenjem nećete unijeti bolesti u vaš povrtnjak. Za razliku od toplog kompostiranja, za hladno kompostiranje nikako ne smijete koristiti bolesne biljke.
  3. Toplim kompostiranjem se razgrađuje i sjeme, korov i njegovo korijenje kao i lukovice.
  4. Dodatna prednost je što kod ovog načina kompostiranja u kompostu nema buba ni insekata jer će ih vrućina koja se razvija tokom procesa uništiti, baš kao i njihove larve.
  5. Osim toga, toplim se kompostiranjem mnogo bolje razgrađuje materijal pa je u konačnici rezultat fini kompost koji izgleda kao crni humus.

Pročitajte: Postupak slaganja kompostne hrpe

Kako napraviti kompost: Berkeleyska metoda

Berkeleyska metoda toplog kompostiranja razvijena je na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Ova brza i učinkovita tehnika ubrziava kompostiranje te u 18 će dana proizvesti visokokvalitetni kompost. Za ovu ćete metodu trebati uložiti dodatni trud, ali ćete uštedjeti vrijeme. Ujedno ćete dobiti mnogo više komposta negoli hladnim načinom kompostiranja stoga je i više nego isplativa. Želite li je isprobati, evo što vam je činiti:

Kompostnu hrpu slažite u slojevima

    • Za slaganje kompostne hrpe izaberite zaklonjeno mjesto, posebno ako kompost pravite u proljeće ili ljeto, kako se hrpa ne bi previše osušila.
    • Takođe je bitno da tlo ispod hrpe bude propusno. S obzirom na to da hrpa mora biti barem 1 metar široka, trebaće vam za nju dosta mjesta. Kasnije ćete je još morati i okretati, stoga rezervišite barem 20 kvadrata za ovaj poduhvat.
    • Skupite zeleni i smeđi bio otpad. Važno je da omjer između njih bude 30:1 u korist smeđeg. Zeleni bio otpad poput zelene pokošene trave, ostataka voća i povrća, te stajsko đubrivo i zeleno lišće sadrži azot pa se stoga brže razgrađuje. Smeđi bio otpad kao što je piljevina, karton, suvo lišće, slama, grane i ostali drvenasti i vlaknasti materijali sadrže ugljenik pa se sporije razgrađuju.
    • Naizmjenično slažite slojeve zelenog i smeđeg bio otpada jedan na drugi sve dok hrpa ne dosegne metar u visinu i metar u širinu. Hrpa ne mora biti kompaktna već dodajete materijal rastresito kako biste unijeli zraka. Debljina svakog sloja trebala bi biti između 3 i 5 centimetara.
    • U sredini stavite zeleni otpad jer će se on prvi početi razgrađivati i širiti toplinu.
    • Dobro smočite svaki sloj. Hrpa mora biti vlažna do te mjere da je iz nje moguće istisnuti vodu.
    • Visina hrpe mora biti barem 1 metar.
    • Na posljetku sve prekrijte ceradom koju možete učvrstiti kamenjem ili nekim drugim teškim predmetima kako je vjetar ne bi odnio.
    • Ostavite hrpu da miruje sljedeća četiri dana i nemojte je dirati niti još išta dodavati.

Cijeli proces kreiranja kompostne hrpe pogledajte u videu. Zahvaljujemo Billu Nelsonu iz  Honest Open Permaculture na dopuštenju za korištenje ovog videa.

Tokom sljedećih 14 dana kompost okrećite svaki drugi dan

  • Peti dan će kompostnu hrpu trebati okrenuti. Za okretanje koristite vile. Započnite s spoljašnjim dijelovima i prebacite ih na obližnju površinu gdje želite premjestiti hrpu. Nastavite grabiti spoljne dijelove komposta i bacati ih na novu hrpu kako bi na kraju sav spoljni materijal iz prve hrpe završio u središtu nove hrpe i obrnuto.
  • Materijal prebacujte rastresito kako biste u hrpu unijeli kiseonik.
  • Neka hrpa bude vlažna. Navucite rukavice i iscijedite šaku materijala za kompostiranje – trebala bi ispustiti samo nekoliko kapi vode. U slučaju da je kompost suh, dodatno ga zalijte. Ako je previše mokar, raširite ga da se osuši.
  • Kompost bi trebao doseći idealnu temperaturu za šest do osam dana. U sredinu hrpe zabodite termometar kako biste sigurni da je temperatura između 50 i 65°C. Ako temperatura preraste 71°C mikroorganizmi će uginuti, hrpa će se ohladiti pa ćete cijeli proces morati započeti ispočetka.
  • Postupak okretanja ponovite svaki drugi dan sve do 18. dana. Znaćete da je vaš kompost gotov kad se prestane zagrijavati i smrdjeti te se u njega počnu naseljavati crvi. Ponekad se može dogoditi da se proces završi i za manje od 18, ali možda će trebati i više od toga. Tad nastavite okretati kompostnu hrpu svaki drugi dan sve dok kompost ne bude gotov.

Postupak okretanja kompostne hrpe pogledajte u Billijevom videu.

Kvalitet komposta zavisi od bio otpada od kojeg ga pravite. Što je taj otpad raznolikiji i vaš će kompost biti bolji.

 

April je posljednji rok za završetak rezidbe

Rezidba malina i kupina, zakidnje izdanaka prve serije kod kupine, zimska rezidba, sadnja voćaka, pa čak i đubrenje azotom, neki su od radova koji se tokom aprila obavljaju u voćnjaku. U aprilu se završava kalemljenje jabuke, kruške, dunje i koštunjavog voća. Takođe, u procvjetale voćnjake se unose pčelinja društva.

April je posljednji rok za završetak rezidbe koja se mora sprovesti prije kretanja vegetacije. Poslije rezidbe se krakovi i ostavljeni lukovi vezuju, a zatim i krakovi i lukovi za naslon. Time se čokot dovodi u najbolji položaj u odnosu na uslove osvjetljavanja. Ova mjera sprovodi se prije početka đubrenja pupoljaka, da se oni ne bi oštećivali.

Pročitajte: Kako se gaji DREN – Posadite drvo koje doprinosi zdravlju

Važni radovi u vinogradu su površinska obrada zemljišta i uništavanje korova. Time se zemljište provjetrava i neophodna vlaga čuva. Kada mladari dostignu dužinu oko 30 cm, uklanjaju se nabujali, suvišni lastari, naročito ako su nerodni. Ako su čokoti preopterećeni lastarima i cvastima, grozdovi će biti sitni.

Neophodno je zaštititi zasade od iznenadnog mraza.

Miner okruglih mina – Značajna štetočina u voćarstvu

Voćari s iskustvom dobro znaju da pravilna i pravovremena zaštita voćaka nije nimalo lak ni bezazlen posao. Treba poznavati voćke i njihove faze, najosjetljivije na određene bolesti i štetočine, znati biologiju najčešćih i najštetnijih parazita i insekata, a preparati su posebna priča. Ima ih puno, svaki ima neku specifičnost, a valja paziti da se oni na bazi jedne iste aktivne materije ne koriste dva puta uzastopno.

Posljednjih godina prskanja su više usmjerena na sprečavanje razvoja parazita. Međutim, ne treba zapostaviti ni štetočine koje se mogu javiti svake godine, mogu i preskočiti koju, a štete koje prave mogu biti tek primjetne, značajne ili čak veoma alarmantne. Podsjetićemo vas na neke štetne insekte koji umiju da se primire pa onda, kada voćari pomalo zaborave na njih, da iznenade.

Pročitajte: Kako ispravno vezati voćke i vinovu lozu?

Miner okruglih mina

Leucoptera scitella, ili miner okruglih minaspadau grupu opasnih defolijatora lista voćaka. Ne ugrožava direktno plod, ali štete mogu biti ekonomski vrlo značajne. Prvenstveno oštećuje listove, hraneći se tkivom ispod epidermisa i, ukoliko ima više mina na jednom listu, može doći do njegovog prevremenog opadanja.

Takve voćke retrovegetiraju, troše se obrazujući nove listove, što se direktno odražava na prinos u narednoj godini. Druga indirektna šteta je na plodovima, gdje se, ukoliko se namnože, kokoni obrazuju u peteljkama, pa takvi plodovi gube tržišnu vrijednost.

Ova štetočina ima tri generacije godišnje, a u nekim godinama obrazuje i četvrtu. Prezimljava lutka, a leptiri prve generacije iz kokona izlijeću kada jabuka počne da cvijeta.

Pročitajte: Stabla mladih voćaka vam se naginju na jednu stranu – Evo kako to ispraviti

Aktivni su danju, i dva-tri dana po izlijetanju već polažu žućkasta jaja na naličje listova. Jedna ženka može da položi i do 50 jaja. Kroz desetak dana pile se gusenice, izgrizaju lisno tkivo koje naleže na epidermis lica lista, ne progrizajući list, i na njemu prave minu okruglog oblika, po čemu su i dobili ime. Na jednom listu, kada je napad jak, može biti i do 50 mina.

Gusjenica se razvija u mini i kako raste tako, hraneći se, širi je. Posljednji stadijum gusenice progriza minu i spušta se pomoću svilenkaste niti prema zemlji zbog ulutkavanja. Lutke se najčešće obrazuju na naličju lista ili na plodovima kod peteljke.

Da li VODA SA ŠEĆEROM zaista pomaže biljkama?

Hranjenje biljaka šećernom vodom je popularan trik za baštovanstvo, ali da li to pomaže biljkama?

Vjerovanja vezana za VERBENU, a evo i kako se gaji ova nezahtjevna biljka

Verbena cvijeta cvjetovima koji podsjećaju na kišobrančiće, a posebnu dekorativnost daju čvrsti zeleni duguljasti listovi koji su nazubljeni.