субота, август 16, 2025
Naslovnica Blog Stranica 224

Proizvodnja boranije u plasteniku

Proizvodnja boranije u plasteniku – Bo­ra­ni­ja je povrtna kul­tu­ra ko­ja po­sta­je sve in­te­re­sant­ni­ja za ga­je­nje u zaštiće­nom pro­stru, i sve je veći broj proizvođača koji se odlučuje za njen uzgoj.

Po po­rije­klu, to je bilj­ka to­plih kra­je­va, ta­ko da za uspje­šan rast i raz­voj ima po­ve­ća­ne zah­tje­ve za to­plo­tom. Boranija se gaji zbog ukusnih mahuna (mladog ploda) žute, zelene boje, ljubičastih ili mozaično obojenih. Bogata je kalcijumom, fosforom i gvožđem, a nešto manje ima mangana, magnezijuma, nikla i kobalta. Zbog kratke vegetacije, do 80 dana, pogodna je za gajenje u zaštićenom prostoru kao rana u proljeće (dospjeva april-maj) ili jesenja (dospjeva u oktobru). Najčešće se gaje visoke sorte sa dužim mahunama (oko 20 cm) i širine 1,5-2 cm,  žute ili zelene boje.

Boranija je toploljubiva vrsta, i optimalna temperatura za vegetativni rast je oko 22°S, a za obrazovanje mahuna i do 25°S. To­kom ra­sta i raz­voja pri tem­pe­ra­tu­ra­ma vi­šim od 35°C i ni­žim od 6°S  bo­ra­ni­ja od­ba­cu­je cvje­to­ve i plo­do­no­še­nje je sla­bi­je. Takođe za svoj razvoj traži i dovoljno vlage, te relativna vlažnost vazduha u toku cijele proizvodnje treba da bude oko 60 %. Ukoliko dođe do pojave suše, prinosi su manji sa slabijim kvalitetom mahuna.

Pročitajte: Boranija lista, ali ne cvjeta i nema roda – šta je razlog?

Iz­bor sor­te se mo­že pri­la­go­di­ti du­ži­ni ve­ge­ta­ci­je, u za­vi­sno­sti od po­tre­be tr­ži­šta. Du­ži­na ve­ge­ta­ci­je, u za­vi­sno­sti od sor­te, iz­no­si od 45 do 70 da­na. Bo­ra­ni­ja, za raz­li­ku od dru­gih ma­hu­nar­ki, ima ve­će zah­tje­ve u po­gle­du plodno­sti ze­mlji­šta.

Za proljećnu sjetvu, osnovnu obradu zemljišta treba uraditi u jesen, na dubini od oko 30 cm i ostaviti u brazdama da prezimi. Na proljeće, neposredno prije sjetve, treba izvršiti predsjetvenu pripremu zemljišta. Preporuka je da se đubrenje obavi na osnovu hemijske analize zemljišta.

Zbog kratke vegetacije, potrebnu količinu đubriva treba unijeti predsjetveno, uz jedno do dva prihranjivanja u toku vegetacije. Uz primjenu odgovarajućeg mikrobiološkog đubriva za inokulaciju sjemena, primjenjuje se đubrenje sa oko 100-200 kg/ha NPK i po polovina pred sjetvu i u fazi pupoljaka. Prvo folijarno prihranjivanje treba obaviti u fazi maksimalnog porasta biljke, dok drugo u fazi obrazovanja plodova.

Sjetva boranije je uglavnom direktna, ali u uslovima plasteničke proizvodnje moguća je proizvodnja iz rasada, koja je značajnija za ranu proljećnu proizvodnju. Visoke sorte se siju u kućice 80h60 cm, i u svaku kućicu se stavlja 5-6 sjemenki. Niske sorte se siju na manje rastojanje 40-60 cm, i razmak u redu 4-8 cm. Potrebna količina sjemena se kreće oko 100-250 kg/ha.

Za postizanje dobrih prinosa, u zavisnosti od tipa zemljišta, navodnjavanje je potrebno obavljati svakih sedam do deset dana. Ukoliko se boranija gaji kao postrni usjev, da bi se obezbjedilo ujednačeno nicanje, navodnjavanje je obavezna mjera.

U fazi cvjetanja nedostatak vlage može negativno da se odrazi na prinos. Po­seb­nu pa­žnju tre­ba po­sve­ti­ti za­šti­ti od ko­ro­va, s obzirom na osjetljivost same kulture. Pri­li­kom za­šti­te od bo­le­sti i štetočina tre­ba vo­di­ti ra­ču­na o ka­ren­ci pre­pa­ra­ta, ima­ju­ći u vi­du da se bo­ra­ni­ja bere suk­ce­siv­no.

Vrijeme proizvodnje boranije zavisi od cilja i kvaliteta objekta. Boranija može da se gaji kao prethodna kultura, naknadna (proljeće i jesen) ili kao glavna kultura. Najčešće se, zbog kratke vegetacije, gaji kao prethodna kultura, prije paradajza i krastavca. Za ranu proizvodnju boranije potrebno je imati objekat sa grijanjem.

Pročitajte: Kasna boranija: Savršen izbor za julsku sadnju

Sjetva se obavlja u kontejnere, početkom februara, dok je sadnja za oko 20 dana, krajem februara ili početkom marta. Ubiranje mahuna započinje u aprilu, i traje do polovine maja. Boranija može da se sadi i do 15 maja, čija berba započinje krajem juna i traje dok kraja jula, kada započinje priprema zemljišta za jesenju proizvodnju. Sadnja se obavlja u avgustu, a berba počinje krajem septembra i oktobra.

Boranije se uzgaja uz kanap, koji je vezan za konstrukciju objekta, obmotavanjem stabla. Poslije ubiranja prvih plodova, potrebno je ukloniti donje listove, kako bi biljka imala dovoljno vazduha. Uz redovno navodnjavanje, berba boranije u zaštićenom prostoru započinje za oko 50 dana poslije nicanja.

Boranija neujednačeno sazrijeva, od nižih ka višim mahunama, te se berba  obavlja sukcesivno. U početku berba je svaka dva do četiri dana, a ukupno se može ostvariti 10-22 berbe. Ber­ba treba da bude re­dov­na, ka­ko bi se do­bi­la kva­li­tet­na ma­hu­na i omo­gu­ći­lo da­lje cvje­ta­nje i za­me­ta­nje no­vih plodova. Prinos se kreće oko 4-12 t/ha.

Domaći ledeni čaj – Zdrav i osvježavajući napitak za ljeto od samo 3 sastojka

Ledeni čaj postao je popularan nakon Svjetskog sajma 1904. godine u Saint Louisu (SAD) nakon što je član osoblja Richard Blechynden bio zabrinut jer su zbog vrućina ljudi odbijali piti čaj i tražili hladno osvježenje. On se tada dosjetio u čaj dodati led, nadajući se da će se svidjeti gostima. Gosti su bili oduševljeni i nakon toga ovo piće biva prozvano “ice tea” (ledeni čaj).

Ledeni čaj je jednostavno napraviti, a potrebna su samo tri sastojka:

  • vaš omiljeni čaj
  • led
  • šećer ili drugi zaslađivač po želji (javorov sirup, med, stevia itd.).

Za dodatno osvježenje i ukus u njega se mogu dodati kriške citrusa (narandže, limuna, limete), a ako se želite trenutno osvježiti i povećati koncentraciju, u ledeni čaj dodajte svježe listove mente.

Pročitajte: Iskoristite sezonu krastavaca i napravite odličan detoks napitak

Razni ukusi bez vještačkih dodataka i previše šećera

Ukuse ledenog čaja možete kreirati sami, zavisno od raspoloženja. Tokom ljetnih vrućina odlični su čajevi voćnih i cvjetnih ukusa, poput rooibosa, ruže ili hibiskusa. Ukoliko više volite biljne čajeve, onda je zeleni čaj s kriškama limuna i medom (ili javorovim sirupom) odličan izbor.

Ledeni čaj zdrav je napitak i za djecu, umjesto voćnih sokova, jer ne sadrži konzervanse, vještačke boje, niti aditive, a možete kontrolisati količinu šećera koju ćete dodati. Uz malo mašte (poput kišobrančića ili zanimljive čaše) djeci će ovaj napitak biti još privlačniji.

Idealan je napitak kada dolaze “iznenadni” gosti, a vi nemate pri ruci sokove kojima biste ih poslužili. Samo zato što su temperature napolju iznad 30°C, ne morate se odreći svog omiljenog čaja – dodajte led i uživajte!

Mlijeko sa bijelim lukom – Priprema i prednosti

Danas ćemo govoriti o jednom zdravom napitku koji nudi brojne zdravstvene dobrobiti, a to je mlijeko sa bijelim lukom.

Mlijeko sa bijelim lukom izvrstan je napitak koji jača naše cjelokupno zdravlje, u nastavku vam donosimo prednosti ovog ljekovitog napitka.

Mlijeko sa bijelim lukom

Mlijeko sa bijelim lukom možemo pripremati prijesno ili kuvano. Prijesno djeluje jače od kuvanog jer kuvanje ublažava miris, no još uvijek djeluje zadovoljavajuće.

Bijeli luk najprije zgnječimo. Danas ima malih, priručnih naprava koje to rade svrsishodno i sitno. Zgnječeni bijeli luk odmah pomiješamo s svježim mlijekom i popijemo. Kao što smo spomenuli, neki radije skuvaju bijeli luk u mlijeku. Želimo li postići jače djelovanje, moramo ispiti na dan najmanje 2 dl mlijeka sa bijelim lukom.

Prednosti mlijeka sa bijelim lukom

Jača imunitet protiv prehlade i gripe

Prehlada, začepljen nos i gripa vrlo su česti tokom kišne sezone i zime. Sve ove zarazne bolesti mogu se spriječiti mlijekom od bijelog luka. Studija je pokazala da bijeli luk zapravo pomaže u smanjenju šanse za prehladu, pomaže u liječenju raznih zimskih bolesti i osigurava brži oporavak.

Sprječava zatvor

Prema Ayurvedi, mnogi problemi s crijevima kao što su zatvor i nadutost proizlaze iz neravnoteže u fiziološkoj i mentalnoj komponenti poznatoj kao Vata, što se odnosi na prostor i zrak koji osoba ima. Ista smetnja koja se javlja u Vati povezana je s hladnoćom i ukočenošću koja karakteriše ljude, pa zato hrana suprotne prirode, topla i ugodna, može spriječiti ovaj problem.

Mlijeko bijelim lukom spada u kategoriju tople i glatke hrane i zato vam može pomoći u ublažavanju raznih želučanih tegoba, tradicionalnom metodom liječenja.

Pročitajte: MED I BIJELI LUK – Za bolji imunitet, evo kako se pravi

Sprječava akne

Jedan od glavnih razloga za pojavu akni na vašoj koži je prisutnost niza bakterija zvanih Propionibacterium acnes, koje se razmnožavaju kada su žlijezde unutar kože začepljene i zbog toga stvaraju upalni odgovor u koži, što dodatno rezultira razvoj prištića.

Bijeli luk sadrži mnoge spojeve sumpora koji sprječavaju razmnožavanje ovih štetnih bakterija, prema studiji objavljenoj 2017. Konzumacija bijelog luka zajedno s mlijekom može pojačati sposobnost bijelog luka da spriječi akne jer se različite komponente mješavine apsorbiraju u krv i zatim izlučuju iz tijelo kroz znojenje – što dopušta spojevima da oštete bakterije duboko u porama kože i unište je, ostavljajući vašu kožu čistom i glatkom.

Održava zdravlje srca

Bez sumnje, zdravlje srca jedna je od najvažnijih zdravstvenih briga za sve nas jer, bez pravilnog rada ove ogromne pumpe, naše tijelo jednostavno ne može preživjeti. Zato je vrlo važno znati da se spoj alicin, koji se nalazi u izdašnim dozama u bijelom luku, u mnogim studijama dokazao kao sedativ, opušta i sprječava razne srčane bolesti kao što su hiperglikemija, hiperlipidemija i hipertrofična kardiomiopatija.

Kako biste iskoristili prednosti bijelog luka u snabdijevanju srca alicinom, savjetuje se da svakodnevno pijete mlijeko sa bijelim lukomi uživate u svim blagodatima.

Kontroliše dijabetes

Štaviše, utvrđeno je da je bijeli luk dobar za održavanje nivoa glukoze u krvi, kontrolu dijabetesa i sprječavanje dugoročnih komplikacija povezanih s ovom bolešću.

Prema studiji, bijeli luk pojačava i jača učinak metformina, najraširenijeg lijeka na svijetu za liječenje dijabetesa.

Ne samo to, konzumacija bijelog luka pomaže u smanjenju nivoa šećera u krvi, već takođe dovodi do smanjenja nivoa holesterola i štetnih triglicerida zajedno s njim.

Pročitajte: Najzdravija turšija koju morate imati na svojoj polici – Bijeli luk u jabukovom sirćetu /VIDEO/

Pomaže kod bolova u zglobovima

Mješavina ove dvije komponente, odnosno bijelog luka i mlijeka, stvara jedinstvenu mješavinu koja ima protivupalna svojstva, što može biti od velike pomoći u smanjenju upale zglobova i ublažavanju bolova povezanih s njom, te se koristi kao prirodna pomoć za išijas.

Osim toga, sadržaj kalcijuma koji se nalazi u mlijeku značajno pridonosi zdravlju kostiju i jačanju tijela.

Koliko dugo PETUNIJE mogu da izdrže bez vode?

Petunije su porijeklom iz Južne Amerike, gdje rastu na toplim, otvorenim područjima sa niskom vlažnošću i na dobro dreniranom zemljištu. Zbog južnoameričkog porijekla, zapravo su prilično otporne na sušu zbog čega su toliko popularne za uzgoj u saksijama na terasama.

Primarna sezona cvetanja petunija je leti, ali mogu da rastu i tokom jeseni sve dok temperatura ne padne.

Pročitajte: Kako njegovati PETUNIJE da bi što bolje i duže cvjetale?

Opšte pravilo je da zalivamo temeljno petunije jednom nedjeljno kako bi im korijenje ostalo zdravo. Petunije vole tlo koje je ravnomjerno vlažno, ali takođe i dobro drenirano jer vlažno zemljište izaziva truljenje korijena. Kako biste bili dodatno sigurni da treba da zalijete petunije sačekajte da se gornji centimetar zemlje gotovo osuši prije nego što ih ponovo zalijete.

Kako zaliti petunije?

Najbolji način da ih zalijete je da ih dobro natopite rano ujutru, a zatim sačekajte sedam dana prije nego što ih ponovo zalijete. Relativno su otporne na sušu, pa ne bi trebalo da vas zabrine odlazak na odmor na nekoliko dana jer vas sigurno neće iznevjeriti.

Pročitajte: SAVJETI ZA PETUNIJE BEZ MANE

Ono što treba da im obezbijedite, kako bi mogle da cvjetaju i kada nekoliko dana niste u mogućnosti da ih zalijete, je dobro drenirano zemljište jer ne vole „močvarno“ tlo.

Trudite se da ih zalijete ujutru, čime ćete da im obezbijedite dovoljuno vlage prije vrućeg ljetnjeg dana. Temeljno zalivanje podstiče korijenje da se razvije i učvrsti u zemljištu, tako da korijenje može da povuče vlagu kada je to potrebno zbog čega mogu da prežive i deset dana bez vode.

ĐUVEČ U TEGLI – Probajte i uvijek ćete spremati ovu zimnicu!

Zima je duga, a povrće nam je veoma potrebno tokom zimskih dana. Đuveč u tegli je zmnica uz koju ćete uvijek imati pri ruci povrće da pripremite i začinite bilo koje kuvano jelo.

Prednost je što će te uštediti novac, a i što se ovako pripremljeno može koristiti i kao dodatak jelu odnosno kao salata. Vjerujemo da će vam se dopsti i da ćete ubuduće spremati ovakvu zimnicu.

Ne treba vam ni puno vremena, a ni puno novca. Namirnice birate proizvoljno po svom ukusu, kao i količinu.

Daćemo vam količine i vrste povrća kao jednu od mogućih opcija, a vi sami odredite šta i koliko će te upotrebiti.

Pročitajte: Najljepši starinski PRESOLAC na hladno – Hrskavo i kiselo povrće je obavezno u svakoj zimnici

SASTOJCI ZA ĐUVEČ U TEGLI:

3kg paradajz
300gr ljute papričice
8 crvenih paprika
500gr crvenog luka
500gr šargarepe
1 veza peršuna
1 veza lista paškanata, celer
Biber u zrnu, lovorov list, so, šećer.

PRIPREMA:

Sve sjediniti i ostaviti da odstoji 2-3 sata. Zatim poređati u tegle i pasterizovati.

Pročitajte: DOMAĆI PARADAJZ PELAT – Bez konzervansa, jednostavna priprema

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Kako se gaji zdravo povrće PATLIDŽAN?

Zbog svoje hranjive vrijednosti, patlidžan zauzima sve važniju ulogu u ishrani. U sljedećem tekstu saznajte sve o gajenju ove kulture.

Patlidžan (lat. Solanum melongema) je jednogodišnja biljka koja se gaji na malim površinama. Za nicanje mu je potrebna temperatura od najmanje 15°C , a optimalna je do 22°C , na 10°C prestaje da raste dok uginjava na 4-5 °C. Zahtijeva srednju dnevnu temperaturu za uspješan razvoj od 20°C najmanje tri mjeseca, a pet mjeseci bez mraza. Poljski vodni kapacitet (PVK) treba da bude 80%, a optimalna vlažnost vazduha za plavi patlidžan je od 55-65 %.

Za uspijeh u proizvodnji traži plodno i strukturno zemljište sa visokim sadržajem humusa. Na istu parcelu ga treba vratiti poslije pet godina i preporuka je da se izbjegavaju kao predusjvi iz iste familije (krompir, paradajz, paprika ). Dobri predusjevi su kupusnjače, korjenasto bilje, strna žita, lukovi ili leguminoze.

Pročitajte: Patlidžan možete gajiti i u saksiji na balkonu

Osnovnu obradu uraditi u jesenjem periodu na dubinu do 40 cm, zatvaranje brazda uraditi u rano proleće, početkom maja uraditi predsjetvenu pripremu na dubinu od 8-10cm.

Sa osnovnom obradom treba unijeti do 40-50 t/ha stajnjaka i polovinu fosfornih (od ukupno 120-140 kg/ha) kao i polovinu kalijumovih (od ukupno 150-180 kg/ha). Preostali fosfor i kalijum kao i polovinu azotnih (od ukupno 80-100 kg/ha) unijeti neposredno pred predsjetvenu pripremu, a preostalu količinu azota unijeti dva puta kao prihranu.
Sadnja rasada se može obaviti ručno ili mašinski od početka maja u odlično pripremljeno zemljište. Trebalo bi da dnevna temperatura bude od 18-21°C. Međuredno rastojanje je 60-70 cm, a razmak u redu od 30-50 cm.

Eventualna prazna mjesta treba ručno popuniti. Kultiviranje i blago ogrtanje treba uraditi 3-4 puta kada god se ukaže potreba. Prvo prihranjivanje se uradi kada su biljke visoke 12-15 cm, a drugo kada počnu da se formiraju plodovi. Prihranjivanje azotom se obično radi istovremeno sa kultiviranjem. Plodovi se beru u tehnološkoj zrelosti, a berba se obavlja na 5-6 dana tako što se odsijeca drška. Prinos dotiže od 40-50 t/ha .

Izvor: Poljoprivredne stručne i savetodavne službe

Autor: Dipl. inž. Miloš Nikoletić

Domaći rastvor koji VRAĆA BILJKE U ŽIVOT

Ukoliko su biljke počele da vam venu, sa ovim rastvorom ćete ih vratiti u život. Umjesto hemije, koristite domaći rastvor i biljke će rasti kao lude.

Jedino što je potrebno jeste da ne bacate koru od banane i ljusku jajeta kada ih upotrebite.

Biće vam potrebni i sljedeći sastojci:

kora od 1 banane

1 kašika mlevene kafe

ljuska od 1 jajeta

300 ml vode

Priprema:

Sve sastojke stavite u blender i zajedno ih izmiksajte. Ovim rastvorom zalijte vaše svele biljke i rezultat će biti vidljiv već sljedećeg dana, piše lifestyle.ba.

Rastvor možete da sipate i u saksiju sa zdravim kućnim ljepoticama i one će postati još bujnije i zelenije. Ukolko želite da vaše cvijeće uvijek izgleda zdravo i zadivljujuće postupak ponavljajte povremeno.

Kako ovi sastojci djeluju na biljke?

Banane imaju kalijum, fosfor i kalcijum, pa baš iz tog razloga imaju pozitivan efekat na biljke. Ovi hranjivi minerali izuzetno pogoduju biljkama u procesu oporavka. Fosfor u banani takođe pomaže u dobrom rastu korena i novih izdanaka.

Ljuske sadrže preko 30 odsto kalcijuma. Približno svaka ljuska daje oko 4 miligrama kalcijuma. Pored kalcijuma sadrže i magnezijum, fosfor, kalijum i natrijum i oko pet odsto organske materije koja je od velikog značaja za kvalitet zemljišta.

Organska materija nalazi se u opni koja ostaje na ljusci u obliku proteina i značajan je izvor azota. Ukoliko ne perete ljuske od jaja, sadržaj organske materije može biti i veći.

Savjet je i da se biljka barem jednom nedjeljno prebriše vlažnom krpom kako bi se skinula prašina i omogućilo da biljka diše.

3 trika koja će vam olakšati kupovinu paradajza

Paradajz je omiljeno povrće na ljetnoj trpezi. Salata od paradajza sa crnim lukom, čuvena grčka salata, sok od paradajza, sos od paradajza samo su neke od „varijacija na temu“ u kojima ovo povrće ima „glavnu ulogu“.

Ali, veoma teško je potrefiti dobar, sočan i ukusan paradajz prilikom kupovine. Da ne bi ste kupovali „mačku u džaku“, jer mu je, sigurno ste se u to uvjerili i sami, često teško provjeriti kvalitet, nudimo vam nekoliko savjeta kako da izaberete onaj najbolji.

1. Birajte „na oko“

Prvo provjerite kako paradajz izgleda spolja. Najbolji paradajz je potpuno bez mrlja i modrica i treba da bude duboke, jarkocrvene boje. Loš paradajz je onaj koji izgleda bljedunjavo i bez sjaja. Izbjegavajte bilo kakve promjene boje – čak i mala crna tačka može da ukaže na skrivenu trulež iznutra.

2. Birajte „na dodir“

Iako je izgled dobar pokazatelj kvaliteta, nemojte da vas zavara lijepa spoljašnjost. Naime, paradajz se često bere dok je još zelen, što ga čini izdržljivijim za transport, ali manje ukusnim kad stigne u prodavnicu. Često sazrijeva u tranzitu, ali neki paradajz se prska etilenom da bi se ubrzalo sazrijevanje.

Zato testirajte paradajz tako što ćete ga uzeti u ruku. Dobar paradajz je dovoljno čvrst da izdrži pritisak, ali ne toliko tvrd da ne reaguje na vaš dodir. Pazite na mekane tačke – one su na dobrom putu da postanu modrice, koje smanjuju rok trajanja paradajza.

Paradajz koji više nije svjež će biti neprirodno mekan, a dani ga dijele od toga da postane neupotrebljiv.

Sočniji paradajz je gušći iznutra, pa je samim tim i teži kad ga uzmete u ruku, dok je nezreo paradajz previše lagan.

3. Provjerite miris

Na kraju, testirajte paradajz tako što ćete ga pomirisati kod stabljike. Ako ima ima jak, sladak, zemljani miris – znajte da je dobar. Što je paradajz mirisniji, to će biti ukusniji, pa budite oprezni sa paradajzom koji ne miriše ni na šta.

Kad god je moguće, izbjegavajte kupovinu paradajza u plastičnoj foliji ili pakovanju. Jedini način da budete sigurni da dobijate dobar paradajz je da ga sami pregledate prije kupovine.

Tajberi – liči na malinu, a ima ukus kupine

Tajberi pripada jagodičastim voćnim vrstama i predstavlja hibrid nastao ukrštanjem maline i kupine. Odlikuju ga veoma krupni plodovi čija je prosječna težina od 7-11 grama, dužina 3,5-5,0 i širina 2,0-2,5 cm. Boja ploda varira od tamno crvene do tamno ljubičaste. Po izgledu ploda podsjeća na malinu, dok je po ukusu sličan kupini.

Po jednom hektaru može dati od 20 do 25 tona ploda. Reč je voćnoj vrsti koja je interesantna za amaterske voćnjake i proizvodnju na okućnicama. Za uspješno gajenje preporučuje se uzgoj u špaliru kao kod kupine ili maline. Dobre rezultate postiže na osunčanim i ocjednim terenima, a da bi se održavao rod poželjno je unošenje stajnjaka svake druge ili treće godine.

Pročitajte: Novi trendovi u uzgoju malina

Tajberi dobro podnosi niske temperature i cvjeta kasno, tako da ne postoji opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. Cvjetovi su bijeli i krupniji od plodova kupine. Samooplodna je voćna vrsta tako da nije potreban oprašivač, ali je u cvjetanju poželjno u zasad unijeti pčele radi boljeg zametanja, krupnijih i kvalitetnijih plodova.

Sadi se na rastojanju 2,0-2,5 m u redu i međurednim rastojanjem od 3,0 m. Stubove je potrebno postaviti na rastojanju od 5-7 metara u zavisnosti od kojeg su materijala (drveni, betonski ili metalni). Visina stubova iznad zemlje treba da je oko 2 metra. Za naslon je potrebno postaviti 3-4 reda pocinkovane žice, s tim da se prva žica postavlja na 0,6 m. od nivoa zemlje. Žica služi za pravilno vezivanje i optimalan raspored izdanaka na špaliru, kako bi bili optimalno osunčani i kako bi se lakše mogla obaviti berba plodova.

Rezidba u rodu i održavanje zasada je krajnje jednostavna i veoma je slična kao kod kupine. Izvodi se tako što se svi izdanci koji su donijeli rod nakon berbe oštrim makazama odsijeku do zemlje, iznesu iz zasada i spale. Mladi izdanci iz tekuće vegetacije se u proljeće razvode duž špalira i oni u narednoj godini donose rod.

Tajberi je otporan na bolesti i štetočine, tako da se može uzgajati bez upotrebe hemijskih sredstava. U zavisnosti od klimatskih prilika i nadmorske visine na kojoj se gaji, plodovi za berbu prispevaju početkom jula. Berba se obavlja u nekoliko navrata u zavisnosti od zrenja plodova i traje oko mjesec dana, a ukoliko su vremenski uslovi povoljni i duže.

Plod se koristi za proizvodnju u svježem stanju, zamrznut ili kao prerađevina. Od prerađevina najčešće se proizvodi sok, pekmez, slatko, a u poslednje vrijeme jako kvalitetno i cijenjeno vino. Pored hranljivih, dokazana su i ljekovita svojstva ove voćne vrste.

Izvor: Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji / agromedia.rs

Autor:  Dipl. inž. polj. Grozdanić Rajko

Uzgajivači upozoravaju na greške koje pravimo – Jasni signali da je biljka pred uginućem

Većina nas griješi prilikom zalivanja i njegovanja sobnog cvijeća, a princip je zapravo veoma jednostavan. Stručnjaci smatraju da najčešće grešimo kada je u pitanju zalivanje, pa dolazimo do toga da biljka vene iz korijena.

Ovako se zalivaju biljke

Pretjerano zalivanje može da dovede do truljenja korijena same biljke, a u tom slučaju joj nema spasa. Veoma je važno obratiti pažnju na znakove upozorenja koje nam omiljeno cvijeće šalje.

 Ne zalivati ako je zemlja mokra

Najvažnija stvar jeste da kada vidite da je zemlja mokra, ne zalivate biljku. Uvijek će vam se učiniti da je suva pri samoj površini, ali ukoliko stavite prst u zemlju primijetićete da je ona zapravo mokra i da u tom slučaju nikako ne trebada je zalivate. Višak vode bi mogao da ubije vašu biljku.

Pročitajte: DA BI SURFINIJE CVJETALE DO OKTOBRA, POTREBNO JE DA IH ZALIVATE NA POSEBAN NAČIN

Treće pravilo glasi: Žuti listovi su alarm za uzbunu

Ukoliko primijetite da su listovi na sobnim biljkama žuti, to sasvim sigurno znači da biljka vene i da ima previše vode.

Šta raditi kada je stabljika mekana?

U tom slučaju odmah prestanite sa zalivanjem, jer je biljka na korak do umiranja. Mekana i gnjecava stabljika je znak da biljci nema spasa i da nikako ne nastavljate da joj dajete vodu.

Bubice oko biljke

Insekti često znaju da se skupljaju oko biljke kada ima previše vode, to treba da vam bude znak da prikočite sa zalivanjem ili da skroz prestanete.