Naslovnica Blog Stranica 214

Šta saditi/sijati u septembru nakon vađenja krompira

Jesen stiže, još uvijek su topli dani pred nama, a vi nemate ideju šta posijati. Nakon vađenja krompira uvjek se postavlja to pitanje. Poslije temeljnog čišćenja biljnih ostataka, pripreme zemljišta i  primjene jesenjih đubriva i okopavanja,  vrijeme je da iskoristite septembar i obradujete vašu baštu.

Septembar svakom budi različite asocijacije: đacima i studentima da je vrijeme za početak nove školske godine, vrijednim domaćicama spremanje zimnice, a proizvođačima da su na pomolu različiti poslovi u baštama. Vrijeme i priroda se mijenjaju: noći postaju sve svježije, priroda poprima svedenije boje jer 23. septembra kalendarski nastupa jesen. Za vas izdvajamo radove u bašti koje trebate da obavite kako bi spremno dočekali treće godišnje doba.

Ratarstvo

Do 25. septembra traje sjetva uljane repice. U prvoj polovini ovog mjeseca poljoprivrednici siju crvenu djetelinu, dok se još jedna važna stočna biljka – lucerka sije krajem avgusta i početkom septembra.

Na skidanje sa parcele pristižu rani hibridi kukuruza, soja i suncokret. Nakon što ove kulture sklonimo sa parcele zemljište je potrebno izravnati i podrivati. Vrši se kalcifikacija zemljišta kojom se popravlja pH vrijednost istog.

Povrtarstvo

 

Vrši se vađenje krompira koji je rastao u zemlji ili pod slamom. Takođe vadi se i povrće bez koga se ne može zamisliti supa: peršun i šargarepa. U devetom mjesecu u toku je berba paradajza, paprike, kornišona, boranije, plavog patlidžana.

 

Ovo je i mjesec sjetve: u septembru možete sijati salatu za zimsku proizvodnju (od polovine septembra do polovine oktobra), kada je zahladilo preporučuje se i sjetva spanaća kome ne pogoduju previsoke temperature, sije se i drugo zeleno povrće: blitva, matovilac, rukola. Osim toga možete saditi crni i bijeli luk, a polovina mjeseca rezervisana je za sjetvu rotkvica.

Od dobijenih plodova vrijedne domaćice prave zimnicu. Kreće širenje mirisa pripreme ajvara, soka od paradajza, turšije.

Voćarstvo i vinogradarstvo

Plodovi kasnih sorti jabuka su tu (Zlatni delišes, Jonagold, Crveni delišes), kao i kruške i orašasto voće orah i lješnik. Kreće priprema sokova, džemova i slatkog od voća.
Sazrijevaju mnoge sorte vinove loze – Italijanski rizling, Merlot, Frankovka, Šardone, Smederevka, Tamjanika.

Vrt

Septembar je idealan mjesec za sadnju biljaka koje su otporne na hladnoću – zumbula i narcisa, ali i kamilice. To možete učiniti krajem ovog mjeseca.
Kako će vaše cvijeće biti ukras vaše bašte sve do mrazeva i niskih temperatura redovno ga prihranjujte. Ovo ne važi za ruže i ukrasno drveće koje ne bi trebalo da prihranjujete.

Dakle, uživajte u septembru što više možete. Na suncu, s rukama u zemlji, a nakon nekoliko tjedana uživajte u plodovima svoga rada!

Savjeti uz koje namirnice mogu da ostanu duže svježe

Ovo se dešava u gotovo svakoj kući, nekada kupimo previše namirnica, pa im istekne rok dok stignemo da ih pojedemo.

Posotje mali trikovi koje možemo da uvedemo i da maksimalno iskoristimo ono što imamo na zalihama umjesto da kupujetemo nove namirnice.

Posolite otvoreno mlijeko

Zvuči čudno, ali postoji razlog. Otvoreno mlijeko može da ostane svježe između četiri i deset dana. Dodavanje samo prstohvata soli pakovanju odmah nakon otvaranja može da pomogne da ostane svježe tokom dužeg perioda. So je konzervans, tako da pomaže u zaustavljanju rasta bakterija. Takođe je u tako maloj koncentraciji da ga nećete ni primijetiti u jutarnjoj šoljici. Međutim, obavezno dobro protresite pakovanje.

Čuvajte mlijeko u najhladnijem dijelu frižidera

Takođe ne bi trebalo da čuvamo mlijeko u vratima frižidera, jer je to zapravo najtopliji dio frižidera. Ako možete, čuvajte mlijeko na zadnjoj strani srednjih ili viših polica, gdje će biti bliže sistemu za hlađenje. Hladno mlijeko traje mnogo duže od toplog mlijeka!

Umotajte tvrdi sir u papir za pečenje

Plastična ambalaža „guši“ sir, što može da utiče na rok trajanja. Umjesto toga umotajte tvrdi sir u papir za pečenje. Ovo sprečava da se sir isuši, ali i zadržava višak vlage i sprečava rast buđi. Tvrdi sir obično može da traje i do četiri nedjelje ako se pravilno čuva u frižideru.

Operite povrće sirćetom

Pranje povrća sirćetom čisti mnogo bolje od vode. Sirće dezinfikuje, čisti i uklanja sve bakterije, a i duže održava hranu svježom. Ipak, ne treba da sipamo sirće po cijelom voću ili povrću. Umjesto toga, napravite rastvor koji je 1:3 u odnosu sirćeta i vode u posudi. Ostavite povrće u smjesi 15 minuta, a potom dobro isperite i osušite.

Držite banane odvojeno od drugog voća

Svako voće proizvodi određeni nivo gasa poznat kao „etilen“. Neki proizvode više od drugih, to su jabuke, breskve, kruške, dinje i avokado. Banane proizvode veću koncentraciju kada su spremne za sazrijevanje kako bi se ubrzao proces zrenja, što ubrzava sazrijevanje obližnjeg voća.

Koja je opasnost od ranog ili kasnog vađenja krompira – KAD JE PRAVI TRENUTAK!

Odabir vremena za vađenje krompira je prilično opipljiv jer ako pogriješite barem za nekoliko sedmica, rizikujete da izgubite cijeli rod. Činjenica je da je krompir iskopan prerano pogoduje samo potrošnji u bliskoj budućnosti. Kožica mu je tanka i sklona mehaničkim oštećenjima, što znači da će tokom berbe neke krtole izgubiti kvalitet i mogu istrunuti. Ovakve krtole će biti prava „tempirana bomba“ u vašem podrumu, jer će se trulež ili buđ iz njih proširiti na značajan dio zaliha.

Također ne vrijedi odlagati berbu krompira u nadi da će kožica postati jača, a krtole narasti što je moguće više do sredine jeseni. Do tog vremena vrhovi krumpira ne samo da požute, već se i potpuno osuše ili istrunu. Konačno, prerada krtole krompira i njihovo odlaganje u skladište moraju se obavljati po suvom vremenu, inače zalihe mogu istrunuti.

Kada možete vaditi krompir

Obično berba krompira se obavlja u avgustu-septembru, kada je ljetna vrućina već završila, a kišna sezona još nije počela. Međutim, na vrijeme vađenja ne utiče samo klima, već i sorta koja je zasađena.

Kada vaditi krompir 

Vrijeme vađenja krompira u našim uslovima zavisi i od proizvodnog regiona, kao i od dužine vegetacionog perioda sorte. Rane sorte se mogu vaditi znatno ranije nego što se postigne fiziološka zrelost. Ono je isto tako u zavisnosti od cijene mladog krompira koja se postiže na tržištu.

Srednjerane i srednjekasne sorte, koje se kod nas pretežno gaje, vade se u ravničarskim krajevima ranije zbog ranijeg sađenja, i to obično u julu i avgustu, a u brdskim i planinskim regionima znatno kasnije, tj. u septembru i oktobru mjesecu. U to vrijeme krtole su već uzele sve što su mogle s nadzemnog dijela biljke, prekrile se čvrstom kožom i prestale rasti. Dalkle, krompir treba vaditi kada su krtole završile svoj fiziološki razvoj uz odumiranje nadzemnih djelova, odnosno kada dostignu punu zrelost. Na cimi se to ispoljava najprije gubljenjem intezivne zelene boje, list dobija svetložutu boju, koja potom potamni i list počinje da se suši.

Poslije odumiranja listova, istim redom propadaju i stabljike, što znači da su prestale mogućnosti za dalji asimilacioni proces. Istovremeno slabi veza između stolona i krtola, pa se krtole lako odvajaju. Tada i krtole dostignu maksimalnu veličinu, te se može pristupiti vađenju iz zemlje.

Zašto krtole treba odmah skloniti sa parcele pročitajte na linku:

Poslije vađenja krompira HITNO ga sklonite sa PARCELE!

 

Ako salatu posijete sada braćete je čitavu jesen i zimu

Septembar je pravo vrijeme da se posije zelena salata, čak i ako to nikad do sada niste radili. Za to postoji 5 valjanih razloga.

Zbog toplog i kišnog septembra, baštovani predlažu da upravo sada posijete zelenu salatu. Posijana sada, ona će stići za berbu u prvim danim novembra, a moći ćete da je berete čak i do sredine zime.

Jesenje bašte su idealne za održavanje, jer ne trpe ljetnu žegu, a imaju dovoljno sunca i kiše. Pojedini baštovani praktikuju samo jesenje bašte zbog praktičnosti.

Pročitajte: Dobra za imunitet, a tek stomak – ZELENA SALATA kraljica zdravlja

Da biste ove godine uživali u zelenoj salati tokom cijele jeseni i zime, predlažemo da očistite baštu od prvobitne sjetve i da je prekopate. Posijanu salatu možete da prekrijete najlonom u prvih par dana, ali je obavezno otkrivajte u jutarnjim časovima.

U roku od dvadesetak dana, braćete prve listiće zelene salate.

Ukoliko živite u stanu, zelenu salatu možete posijati u saksijama u kojima ste tokom ljeta gajili sezonsko cvijeće. Kada počnu prvi hladni dani, potrebno je da saksije unesete u kuću ili da ih „ušuškate“ i zaštitite najlonima.

Šta znače brojevi i slova na jajima i koja su najkvalitetnija?

Organska jaja su skupa i nemaju svi pristup domaćim jajima. Zato je influenserka Nastasja Nedimović na svom Instagram nalogu snimila video i tako pomogla hiljadama ljudi da nauče sve o kupovini jaja.

„Podjela je označena brojevima na pakovanjima. Nula označava organska jaja, koja su i najskuplja. Broj 1 označava jaja iz slobodnog uzgoja. U pitanju su kokoške koje provode vrijeme napolju, imaju pristup njihovoj prirodnoj hrani, insektima i travi i imaju prostora i slobodno trče. I ona predstavljaju najbolji izbor u odnosu na cijenu i ponudu u našim marketima.“

Pročitajte: Da li znate da se jaja NE PERU prije kuvanja – Evo zbog čega

Nastasja kaže i da se ti brojevi od 0 do 3 nalaze na samoj etiketi koja je zalijepljena na pakovanju, obično bude sa strane, napisano što sitnijim slovima, da se ne vidi – nije onako na prednjoj strani, gdje su slike, naziv brenda i ostali marketinški trikovi, već iza.

Ona nastavlja da broj 2 na pakovanju označava podni uzgoj.

„Koke se ne nalaze u kavezu, ali ne provode vrijeme napolju, ne jedu svoju prirodnu hranu, zbijene su u veoma malom prostoru i ne kreću se slobodno. Pomislićete, kokoške se na podu slobodno šetaju, ali to nikako nije slučaj.“

Na kraju tu je broj 3 koji označava uzgoj iz kaveza, kaže Nastasja i pokazuje pakovanje na kom piše da je salaš u pitanju, da i da su koke hranjene biljnim hranivima.

„To nikako nije dobro, kokoške se nalaze u kavezu, zbijene su, nikada nisu vidjele svjetlost dana, pravu hranu. Znači, to nikako ne kupujte“, kaže Nastasja, bivša profesionalna vaterpolistkinja iz Novog Sada, influenserka koja motiviše na promenu loših životnih navika, žena koja je u trudnoći pobijedila rak.

Pročitajte: Super trik kako dobiti savršeno kuvana jaja i guliti ih bez muke

Ona izdvaja i jednu varku.

„Na pakovanju piše vegetarijanska ishrana koka, 100% prirodno. A po broju 3 na pakovanju možemo videti da su jaja iz kaveznog, odnosno baterijskog uzgoja.“

Još jedna varka je pakovanje na kom piše farma.

„Pomislićete da su to odlična jaja, a na pakovanju je zapravo broj 3 – dakle, kavezni uzgoj.“

Na kraju Nastasja napominje i šta još treba gledati na pakovanju pri kupovini jaja.

„Za jaja koja se nalaze u pakovanju manjem od šest komada, na njima piše omega. Ne nasedajte na te trikove, u pitanju je kavezni uzgoj, to je samo jedan dobar marketinški trik.“

Džem od dunja bez šećera

Dunja je poznata od davnih vremena. U mnogim krajevima običaj je dunju u jesen staviti na ormar jer fino miriše, a spominje se i u brojnim narodnim pjesmama, a kako da napravite džem od dunja bez šećera pročitajte u nastavku teksta.

Iako se u pripremi slatke zimnice najčešće pravi džem od šljiva, džem od dunja je pomalo zaboravljen, mi smo tu da vas podsjetimo na starinske ukuse koji i dan danas oduševljavaju.

Džem od dunja se dobiva kuhanjem voća i šećera samostalno ili uz dodatne začine. Razlikuje se od ostalih voćnih namaza po svojoj gruboj teksturi i komadićima voća. Upravo zbog komadića koji se u njemu nalaze lako će se prepoznati od čega je džem.

Ako ste se zasitili klasičnih džemova i pekmeza pravo je vrijeme da isprobate nešto novo i mirisno. Sve što vam treba su dunje, vrijeme i malo dobre volje kako bi dobili ukusan domaći džem od dunja.

Pročitajte: Kompot od dunja – Provjeren recept za zimnicu

Recepti za džem od dunja

Dunja je voće koja podsjeća na spoj kruške i jabuke Zlatni delišes, a prilikom kuvanja poprimi karakterističnu crvenu boju. U kombinaciji s drugim voćem i začinima ili pripremljena samostalno uz dodatak šećera i limuna, dobićete ukusan džem koji će oduševiti sve koji ga probaju.

Džem od dunja bez šećera

Za sve one koji izbjegavaju šećer tu je recept sa stevijom. Stevija je prirodni zaslađivač koji snižava visoki krvni pritisak, nivo šećera u krvi i smanjuje osjećaj gladi. Za ovu količinu dunja trebaće vam 1 do 2 tegle.

Sastojci:

  • 800 g dunja
  • 8 kašičica stevije
  • 200 ml vode
  • 1 kašičica soka od limuna

Priprema:

  1. Dunje dobro operite, ogulite i očistite od sjemenki.
  2. Narežite na kockice i stavite u lonac i dodajte vodu i steviju.
  3. Nakon 20 minuta kuvanja dodajte limun, promiješajte i kuvajte još 5 minuta.
  4. Smjesu djelimično usitnite štapnim mikserom.
  5. U slučaju da ima još uvijek previše tečnosti, odnosno da je džem prerijedak, smjesu vratite na vatru te kuvajte do željene gustoće.
  6. Vruć džem ulijte u čiste, zagrijane tegle i dobro zatvorite limenim poklopcem.

Čuvanje i skladištenje

Džem čuvajte na suvom i hladnom mjestu. Tako pohranjen može stajati nekoliko mjeseci. Nakon otvaranja potrebno je pojesti džem od dunja u nekoliko dana.

Pročitajte: Liker od dunje sa i bez šećera – Oduševiće i najzahtjevnije goste

Upotreba u kuhinji

Džem od dunje možete kombinovati na razne načine baš kao i bilo koji drugi džem i pekmez. Posebno je dobra kombinacija na palačinku namazati džem od dunje i sve posuti s grubo sjeckanim orasima.

Ako dunju želite obogatiti dodatkom drugog voća savjetujemo kombinaciju dunje i smokava i narandži, a od začina đumbir. Za koju god varijantu se odlučite uživaćete u aromatičnom zdravom namazu.

Ljekovita svojstva

Od davnina su ljudi dunju držali kao znak plodnosti te je bio običaj da mladenci na vjenčanju pojedu dunju za sretan i plodan brak. Dunjin sok je dobar u borbi protiv kašlja zbog čega se često koristi u farmaceutskoj industriji.

Mogu li čaj i kafa da zamijene vodu?

Hidratacija organizma vrlo je bitna za opšte zdravlje pojedinca i podrazumijeva unos dovoljne količine tečnosti kako bi tijelo pravilno funkcionisalo.

Ta dovoljna količina tečnosti, kako ljekari preporučuju, najbolje se nadoknađuje unosom vode. Međutim, mnogi se pitaju da li kafa i čaj, napici čiji je glavni sastojak voda, mogu da podrazumijevaju taj „dovoljan unos tečnosti“.

„Zbog kofeina, kafa je i prirodni diuretik i stimulans bešike. Čaj ima sličan efekat“, riječi su urologa dr Vanite Sima-Čang. Ona je takođe istakla da kafa i čaj ne dehidriraju tijelo, naravno ako se koriste u umjerenim količinama.

Da li kafa može da zamijeni vodu?

„Budući da djeluje kao diuretik, kafu bih računala otprilike kao upola manje tečnosti, koliko zapravo jeste. Na primjer, jedna šoljiica kafe računa se kao pola šoljice vode“, kaže ljekarka dr Ketrin Voldrop za Mind Body Green.

Pročitajte: Čajevi koji pomažu kod zatvora i lijenih crijeva

A da li čaj može da zamijeni vodu?

Većina čajeva sadrži kofein, međutim, taj nivo kofeina je znatno manji nego u kafi. Shodno tome, doktoka Ketrin Voldrop većinu čajeva s kofeinom izjednačava sa tri četvrtine količine vode. Međutim, situacija je malo drugačija kod biljnih čajeva. Prema njenim riječima, jedna šoljica čaja ekvivalentna je jednoj šoljici vode.

Za sam kraj, ljekari ipak preporučuju vodu kao primarnu tečnost za hidrataciju organizma, a za sve ostale tečnosti kažu da su samo propratne i dodatne supstance.

Pročitajte: NAPITAK OD SJEMENKI BUNDEVE – Jača imunitet, snižava pritisak, bori se protiv holesterola, a pravi se od 3 sastojka

Kakav uticaj kafa i čaj imaju na kožu?

I čaj i kafa su puni antioksidanasa i oni štite ćelije organizma od slobodnih radikala. Dok čaj sadrži katehine, kafa je bogata folnim kiselinama. Katehini su moćni antioksidansi koji poboljšavaju cirkulaciju krvi, smanjuju upale i bore se protiv slobodnih radikala.

Slobodni radikali uzrok su preranog starenja kože. Zbog toga se zeleni čaj preporučuje za mladalačku, blistavu kožu.

Zašto je jesenja sjetva spanaća bolja od proljetne?

Ako samo malo promijenite vrijeme sjetve sjemena spanaća, pa se umjesto proljećne odlučite za jesenju sjetvu ovog zdravog povrća, onda možete da očekujete više ovih ukusnih i zdravih listova.

Spanać je teško gajiti u regionima gdje proljećne temperature ponekad postanu neuobičajeno tople. Ukoliko je samo nekoliko dana temperatura viša od prosječnih to može dovesti do pretjeranog cvjetanja spanaća, ali smanjene proizvodnje novih listova, a samim tim se i skraćuje period berbe.

Postoje mnogi baštovani koji su odustali od uzgoja ovog hranljivog usjeva samo zbog nepredvidivih proljećnih temperatura, ali postoji jednostavan način da se prevaziđe ovaj izazov.

Pročitajte: Bebi spanać – Kako se gaji ovo korisno povrće?

Pomijerite vrijeme sjetve spanaća

Mnogi baštovani siju sjeme spanaća u rano proljeće, kao što je preporučeno na paketima sjemena – ali ovaj spanać posijan u proljeće često propada prije nego što imate priliku da uberete pristojan rod ovog zeleniša.

Mlade biljke jednostavno nemaju dovoljno vremena da porastu prije nego što vrijeme i povećana dužina dana utiču na njegovo cvjetanje. Za snažniji usjev spanaća, pokušajte da posijete sjeme u kasno ljeto ili ranu jesen.

Spanać zasađen tokom jeseni i koji prezimi u bašti daje daleko veće prinose od sjemena zasađenog u proljeće, a i period proizvodnje je znatno duži. Spanać je kultura koja više preferira hladno zemljište i nižu temperaturu vazduha. Sjetvom spanaća tokom jeseni, biljke će rasti tokom ostatka vegetacije, a zatim će prezimiti i proizvesti ogroman rod narednog proljeća.

Jesenja sjetva spanaća

Sjetva spanaća započinje sjetvom sjemena na razmaku od oko 3 cm i to osam do deset nedjelja prije prvog jesenjeg mraza. Obavezno posadite sorte koje su otporne na niske zimske temeprature.

Dobro zalivajte sjeme, jer u suprotnom spanać neće klijati kada su temperature tla iznad 25 stepeni celzijusovih, a često zalivanje može pomoći da zemlja i da se zemlja rashaldi. Takođe možete napraviti sijenku oko područja gdje biljka treba da klija i to možete uraditi nekom krpom ili kišobranima. Ovo može pomoći biljkama da brže i lakše isklijaju.

Kada stignu hladne jesenje temperature, vaše mlade biljke spanaća će početi da rastu, a to možete iskoristiti i ubrati mlade (baby) listove spanaća. Ako se odlučite da ih uberete, obavezno ostavite krunu biljaka netaknutu.

Pročitajte: Navodnjavanje salate i spanaća

Dodatna zaštita spanaća tokom jeseni

Spanać je izuzetno otporan na zimu. Čak i mlade biljke mogu izdržati temperature koje često padaju ispod nule. Uz malo dodatne zimske zaštite, vaše biljke će dobro preživeti zimu.

Da biste im pružili dodatnu zaštitu, pokrijte biljke sa nekim plastičnim flašama koje imate kod kuće. Potrebno je da isiječete flašu tako da napravite čauru kojom ćete zaštititi biljku, ili stavite pokrivač za zaštitu od mraza i snijega preko biljaka.

Ukoliko niste imali uspjeha sa gajenjem sbiljaka spanaća tokom zime, možda je bolje da se uzgajate jesenje usjeve spanaća u negrijanom visokom tunelu. Takođe prezimljavanju spanaća može pomoći i postavljanje slame ili isjeckanog jesenjeg lišća oko biljaka u visini od oko 10 cm. To će dodatno grijati ove biljke preko zime.

U rano proljeće, uklonite plastične flaše ili pokrivač, ili pomerite lišće i slamu sa biljaka i ostavite ih da slobodno rastu. I uskoro ćete moći da uživate u debelim, sočnim listovima prije nego što stignu visoke temperature i podstaknu cvjetnje biljaka.

Ova tehnika vam omogućava da svakog proljeća budete prvi povrtar na pijaci sa svježim listovima spanaća.

Paradajz sa vulkanske lave bez trunke pesticida

Kada je započeo da se bavi povrtarstvom Aleksandar Janković, vlasnik kompanije „Sagal agrar“, želio je da bude drugačiji i najbolji. U Kraljevcima pored Rume na imanju od 7,7 hektara podigao je najmodernije plastenike površine 2,6 hektara u kojima po hidroponskom principu gaji paradajz. Čeri paradajz gaji na vulkanskoj lavi bez trunke pesticida zbog čega jedini na Balkanu i u ovom dijelu svijeta imaju rezido fri sertifikat, što znači da na njegovim proizvodima nema bilo kakvih tragova i ostataka pesticida.

Njegovu želju da u Srbiji od švajcarskog i holandskog sjemena proizvede vrhunski paradajz prepoznala je holandska Kraljevska akademija za povrtarstvo i s kojom i danas usko sarađuje. Ovo je dodatno priznanje Jankoviću jer nije tajna da Holanđani, pa još sa Kraljevske akademije, ne poklanjaju svoje poverenje tako lako.

U najmodernijim plastenicima gaji se 80.000 biljaka o kojima vodi računa 28 zaposlenih, a svi troškovi su u potpunosti pokriveni. Proizvodnju započinju 5. decembra, a završavaju 15. novembra naredne godine što praktično znači da nemaju ni dana praznog hoda. Sve što proizvedu plasiraju pod brendom „Prirodan izbor“ i to na domaćem tržištu.

– Bavimo se isključivo proizvodnjom paradajza u zaštićenom prostoru i to specijalnim vrstama paradajza. To nije klasičan paradajz već čeri, šljivar, koktel, narandžasti, crveni, crni i žuti odnosno miks paradajz. Konstrukcija je italijanska, a tehnologija holandska. Kako usko sarađujemo sa holandskom Kraljevskom akademijom za povrtarstvo mi smo njihovi predstavnici za Istočnu  Evropu i bavimo se savjetodavnim poslom za njih. Svako ko želi da sazna nešto više o povrtarstvu, uvećanju prinosa i kako da zaradi novac može da dođe kod nas – započinje svoju priču Janković za Agrobiznis magazin.

Da bi jedan ovako ozbiljan biznis opstao i napredovao potrebno je puno truda, rada ali i ozbiljna organizacija posla.

– Imamo odličan menadžment, naš direktor proizvodnje se školovao desetak godina u Belgiji. Da bismo držali korak sa svijetom kompletan menadžment jednom godišnje otputuje na tri nedjelje u Belgiju na dodatnu obuku oko novina u proizvodnji – dodao je naš sagovornik.

Pošto paradajz ima idealne uslove za rast i razvoj biljke dostižu visinu od 12 metara i imaju 25 spratova što znači da imaju čak 25 berbi.

– Rasad nam stiže iz Grčke u fazi tri  lista u vulkanskoj lavi, odnosno hidroponiji. Od momenta kad biljka uđe u plastenik do početka berbe potrebno je 75 dana znači kao i klasičan paradajz. Radi se vezivanje korijena, pa se biljka vezuje na vrh pošto naša biljka raste 12 metara u vis pa se onda spušta. Jedna naša biljka ima 25 spratova to znači da ima 25 branja. Proizvedemo blizu 1.000 tona čeri paradajza svih vrsta. Na tržište  plasiramo oko 2 miliona pakovanja paradajza od 250, 500 i 750 g  godišnje isključivo kao robna marka „Prirodan izbor“, a prodajemo preko velikih trgovinskih lanaca – objasnio je Janković.

Kontrolisana klima

Paradajz se uzgaja u potpuno kontrolisanim uslovima.

– Imamo klima računar sa više od 1.000 baznih stanica koje se nalaze u našem plasteniku. Te male bazne stanice u svakoj sekundi šalju podatke o vlažnosti, temperaturi a posebna se vodi računa o prihrani. Naime, svako jutro se sa ovih 1.000 tačaka uzimaju uzorci od biljaka, kao kad se čoveku izvadi krv, i na osnovu tih podataka praktično sama biljka „kaže“ šta joj je potrebno od hrane u tom trenutku – pojasnio je naš sagovornik.

Biljke se različito prihranjuju kad je oblačno, sunčano ili kad je izuzetno jako sunce. U svakom trenutku na raspolaganju imaju spremne tri recepture za prihranu za različite vremenske prilike. Zimi plastenik se grije, a ljeti kad upeče zvijezda – hladi.

– Imamo hlađenje kad su ekstremno visoke temperature tako da u našim plastenicima živa na termometru nikad ne prelazi 32 stepena. To radimo na tri načina. Najprije se cijeli plastenik prekreči sredstvom koje se zove šejf iks. Na ovaj način tokom vrelih dana u plastenik ulazi svjetlost ali ne i toplota. Drugo, imamo šinski sistem cijevi u dužini od 80 km kroz koje puštamo hladnu vodu kako bi se hladio korijen i treći način je kad sama biljka sebe hladi. U situacijama ekstremno visokih temperatura  potrebno je 40 kubnih metara vode po hektaru, a biljke kroz list i disanje ispuste 20 kubnih metara vode i  taj način same sebe hlade – slikovito je objasnio Janković.

Kad je u pitanju zaštita biljaka hemija za njih ne postoji a protiv bolesti se bore na više načina.

– Prije svake sezone prvo što uradimo je kompletna, trostepena  dezinfekcija plastenika. Tek nakon toga u zaštićeni prostor ulaze biljke koje faktički dolaze iz sterilnog sistema. Mi radimo na vulkanskoj lavi odnosno hidropiniji gdje je i vulkanska lava i kocka gdje se pikira sjeme sterilno. U takvom sistemu ne dolaze bolesti sa rasadom. Kad je u pitanju borba sa insektima primjenjuje se isključivo biološki vid zaštite a koristimo  makrolopuse i predatore, odnosno u plastenik ubacujemo insekte koji jedu druge insekte – rekao je naš sagovornik.

Pošto paradajz raste u zaštićenim i kontrolisanim uslovima za oprašivanje se koriste bumbari, tačnije ženke ovih insekata.

– Za oprašivanje koristimo bumbare koji dolaze iz Belgije i ostaju najviše 40 dana. U svakoj kutiji je jedan bumbar i 33 ženke. Muškarci čuvaju kutije da ne može ženka iz druge kutije da uđe u njihovu i kad završe posao vraćaju se – dodao je on.

Solarni paneli

Za grijanje plastenika zimi koriste elektranu  snage 7,7 megavata s kojom bi,  recimo, moglo da se greje Banovo Brdo i Novi Beograd. Lože ugalj i za jednu sezonu potroše nešto više od 2.000 tona uglja.

– Kako je energija sve veći problem radi se projekat solarnih panela koji će raditi po sistemu kogeneracije. To znači da ćemo mi proizvoditi struju ljeti kad nam ne treba a zimi ćemo je koristiti kroz akumulatore i baterije. Ovu energiju ćemo koristiti isključivo za vještačko sunce koje će da funkcioniše po diodnom sistemu. Projekat nam radi jedna bjeloruska firma koja je najbolja na svijetu i koja radila za NASU projekat vještačkog sunca – rekao je Janković.

– U Srbiji je trenutno najomiljeniji pink paradajz, iako se mi borimo da naše potrošače naviknemo na kumato. To je španski paradajz koji je potpuno crn. Radili smo i San marcalo, ali nije bio baš prihvaćen kod nas. San marcalo je paradajz koji je spolja potpuno zelen,  a potpuno crven unutra. To jeste jedna specijalna vrsta paradajza ali po svemu sudeći naši ljudi nisu baš voljni da probaju nove vrste – rekao je naš sagovornik.

Na naše pitanje zašto je odabrao da paradajz plasira isključivo na domaće tržište Janković je objasnio da je dvije godine sarađivao sa trgovinskim lancima iz inostranstva, ali su oni tražili rinfuznu robu koju bi pakovali i na tržište plasirali pod svojim brendom na šta on nije pristao.

– Mi smo hteli da napravimo domaći, srpski brend koji će kao takav biti prepoznatljiv. Pošto radimo sa švajcarskim i holandskim sjemenom često nam dođu gosti iz Švajcarske i Holandije i ne mogu da vjeruju da je to paradajz iz njihovog sjemena. Ja im kažem da je tajna u geografskom položaju i suncu koje faktički omogućava da dobijemo jedan ovakav proizvod vrhunskog kvaliteta – zaključio je Aleksandar Janković vlasnik kompanije „Sagal agrar“.

Kafa sa cimetom – Uz ovaj napitak pucaćete od zdravlja

Kakva vam je prva asocijacija na pomisao da prvu jutarnju kafu pijete sa cimetom? Ako bismo vam rekli da je to najveća blagodet za vaše zdravlje, vjerujemo da biste ovaj ritual odmah uvrstili kao obavezan.

Iako ste možda navikli da cimet konzumirate samo u kolačima ili u sutlijašu, vrijeme je da promijenite navike i budete otvoreni za nove ukuse jer to je pravo carstvo za vaš organizam.

Cimet je savršen izvor vitamina, naročito željeza, kalcijuma i vitamina C. Skup svih ovih vitamina, ali i minerala učiniće da se vaš organizam ubrza, da smnajite nivo šećera i holesterola u krvi, ukoliko imate tih problema. Takođe, cimet je odličan za smanjivanje menstrualnih bolova.

Ako ste na bilo kakvoj dijeti, cimet će vam u tome pomoći. Poslužiće vam da zavarate glad, a pomaže i tako što ćete ga dodati u čaj ili limunadu.

Iako vam je i dalje neobična kombinacija kafa sa cimetom ona će pomoći vašem zdravlju, obavezno pokušajte ovu metodu i “pucaćete od zdravlja”.

Kafa sa cimetom

U šoljicu kafe dodajte 1/4 kašičice cimeta i vaš orgnazim je spreman da se odbrani od virusa i bakterija. Pored sjajne arome koju ćete dobiti, učinićete i uslugu svom organizmu.

Osluškujte svoje tijelo i vidjećete kako ćete u toku dana imati više energije, bićete manje naduti, a kako ovaj začin reguliše šećer u krvi eliminsaće napade glad i bićete duže siti.

Svakodnevno dodavanje cimeta u kafu dugoročno je dobro i zbog toga što pomaže u jačanju imuniteta, a samim tim se može reći i da vas štiti od bolesti.

Istraživanja su pokazala da miris cimeta može da poboljša kognitivne sposobnosti, pamćenje, obavljanje određenih zadataka i da se povećava budnost i koncentraciju.