Naslovnica Blog Stranica 145

Šta ako vidimo mrave na plodovima voćaka?

Agrosavjet
-
0
Šta ako vidimo mrave na plodovima voćaka?

Ako vidite mrave na plodovima voćaka, to obično znači da postoji neka vrsta problema s vašim voćkama. Međutim, samo prisustvo mrava na voćkama ne ukazuje uvijek na veliki problem, jer mravi često posjećuju voćke u potrazi za hranom.

Evo nekoliko mogućih objašnjenja zašto vidite mrave na plodovima voćaka:
  1. Voće je prezrelo ili oštećeno: Ako su plodovi prezreli ili oštećeni, oni mogu privući mrave koji će jesti slatku materiju koja se oslobađa iz oštećenog voća.
  2. Štetočine na voćkama: Mravi su poznati po tome da štite druge štetočine kako bi došli do hrane koju one luče. Dakle, ako imate problema s lisnim vašima ili drugim štetočinama na vašim voćkama, možda ćete primijetiti i mrave.
  3. Nedostatak vode: Mravi bi mogli doći do plodova kako bi došli do tečnosti i nadoknadili nedostatak vode u toku sušnog perioda
  4. Klima: U suvim i toplim uslovima, mravi mogu posjećivati voćke kako bi pronašli vlagu i hranu.

Ako primijetite da mravi često posjećuju vaše voćke, provjerite stanje plodova i drveća. Ako primijetite oštećenja na plodovima, možda ćete morati tretirati voćke kako bi spriječili daljnje oštećenje. Također možete pokušati riješiti problem mrava primjenom insekticida, ali treba biti oprezan da se ne nanese prevelika količina i da se ne našteti drugim životinjama u vašem vrtu.

Kako i kada vezivati listove luka u čvor da bi vam glavice bile krupnije?

Agrosavjet
-
0
Kako i kada vezivati listove luka u čvor da bi vam glavice bile krupnije?

Vezivanje listova luka u čvor jedna je od tehnika koju koriste vrtlari kako bi poboljšali rast i kvalitet luka.

Ova tehnika ima niz prednosti koje mogu biti korisne za uzgoj luka u vašem vrtu. Prvo, vezivanje listova u čvor omogućuje koncetrisanje hranjivih materija u lukovici, što može rezultovati krupnijim i kvalitetnijim glavicama luka. Osim toga, ova tehnika pomaže u sprečavanju širenja listova luka i sprječava da se luk podigne iz tla, što može dovesti do oštećenja korijena i lukovica. Vezivanje listova u čvor također može pomoći u sprečavanju  širenja bolesti, jer se listovi luka manje kreću i manje su izloženi štetnim uticajima. Uz sve ove prednosti, vezivanje listova luka u čvor je jednostavan postupak koji ne zahtijeva posebne vještine ili alate. Ako želite poboljšati rast i kvalitet luka u vašem vrtu, razmislite o korištenju ove tehnike i učinite svoj uzgoj luka još uspješnijim.

Ovo tehnika se obično sprovodi kada je luk dosegnuo visinu od oko 15 cm.

Evo koraka za vezivanje listova luka u čvor:

  1. Pričekajte dok listovi luka ne dosegnu visinu od oko 15 cm.
  2. Uzmite najniži list i pažljivo ga savijte prema dolje oko stabljike luka.
  3. Uzmite drugi list i obavite istu stvar, ali ovaj put preko prvog lista.
  4. Nastavite dodavati listove dok ne dobijete čvor.
  5. Stavite čvor dovoljno čvrsto kako bi držao listove na mjestu, ali ne previše čvrsto da ne bi oštetili stabljiku luka.

vezivanje listova bijelog luka u čvor

Kada ste vezali listove u čvor, to će spriječiti širenje listova, što će omogućiti veću koncentraciju hranjivih materija u lukovici, što će rezultovati krupnijim glavicama. Također će spriječiti da se luk podigne iz tla i izloži korijenje i lukovice. Međutim, važno je napomenuti da vezivanje listova u čvor ne garantira uvijek veće glavice luka, jer to zavisi od mnogih drugih faktora poput zemljišta, vremena i sorte luka.

Kako se uzgaja praziluk i kako ga koristiti u ishrani?

Agrosavjet
-
0
Kako se uzgaja praziluk i kako ga koristiti u ishrani?

Praziluk, poriluk ili prasa je vrsta luka. To je dvogodišnja biljka porijeklom iz Južne Evrope, koja može da naraste do 80 cm u prvoj godini. Veoma je zdrav, kao i druge vrste luka, tako da ga ne treba zanemariti. Prednost je i to što miris i ukus nisu onako oštri kao kod belog i crnog luka. Praziluk se uzgaja lako, a u prodaji je gotovo cijele godine. Za praziluk recepti su brojni, jer se kao i luk može upotrebiti u raznim jelima. Koristi se kao svjež ili termički obrađen. Može i da se suši.

Uzgoj praziluka

Praziluk je povrće iz roda Allium. Dvogodišnja je biljka. U prvoj godini se koristi za jelo, a u drugoj za sjeme. Sjeme je sitno. Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 2 stepena. Optimalni uslovi u pogledu temperature su oko 20 stepeni. Može se sijati iz sjemena u proljeće, a može i da se sadi rasad praziluka na otvorenom polju.

Kod praziluka je lukovica duguljasta. Kvalitetan rasad je debljine olovke. Kad je uzgoj praziluka u pitanju, međuredno rastojanje treba biti oko 70 cm, a razmak između biljaka u redu oko 10 cm. Dosta je otporan na spoljašnje uslove, bolesti i štetočine. Postoje sorte pogodne za ljetnju, jesenju i zimsku proizvodnju praziluka.

Generalno praziluk ima duži period sazrijevanja. Ako se sadnja praziluka obavlja u proljeće vadi se tek u novembru. Ali opet napominjemo, ima različitih sorti. Kad je u pitanju praziluk prinos može biti 50 t/ha ako su uslovi optimalni uz prihranjivanje. Ima potrebe za azotom, nešto manje za fosforom i malo za kalijumom.

Pročitajte: Zašto svaki dan treba da jedete praziluk?

Recepti sa prazilukom

Mnogi od malena ne vole prazu, jer se često spremao kao varivo od praziluka. Tako se dugo kuva i u njemu se ubije sve ono što je vrijedno, a ukus je prilično bljutav. Ali na svu sreću praziluk može da se iskoristi mnogo bolje, pa i da samo jelo bude znatno ukusnije. Evo kako se sprema praziluk.

Praziluk i jaja

Ovo je najjednostavniji recept sa prazilukom, gdje zapravo pravimo omlet od praziluka. Prazu operemo i isiječemo na klutove. Stavimo ga na vrelo ulje da se kratko proprži, a onda zalijemo razmućenim jajima za kajganu.

Posna pita od praziluka

Pita od praziluka se pravi za vrijeme posta naročito. Pravi se slično kao sve ostale pite, a kao nadjev za kore se uz praziluk obično koristi i pirinač. Ova kombinacija će vas baš dobro zasititi u vrijeme posta.

Praziluk salata

Pošto praziluk može da se jede svjež i kuvan, ne zaboravite da ga možete upotrijebili svježeg za pripremu raznih salata. Sjecka se i koristi za salate slično kao i luk.

Praziluk u miješanom povrću

Odličan je u kombinaciji sa šargarepom i krompirom, kao miješano povrće za pečenje u rerni. Pecite ga uz ribu ili piletinu sa začinima u rerni kao prilog. Bitno je samo da bude pokriveno da bi ostalo sočno i ukusno, a ne suvo.

Pročitajte: Kakve uslove treba obezbjediti praziluku da bi dobro uspijevao

Praziluk ljekovitost

Sadrži mnogo minerala, kao i beta karoten i C vitamin. Kuvanjem se ipak ovi sastojci znatno smanjuju. Praziluk sadrži i eterična ulja koja djeluju pozitivno na disajne puteve, kao i probavu. Ta ulja su zaslužna za karakterističan miris praziluka. Blagotvoran je za jetru, krv i bubrege. U ishrani treba koristiti i bijeli i zeleni dio praziluka podjednako.

Saznajte kako šišarka može spasiti vaše biljke od uvenuća!

Agrosavjet
-
0
Saznajte kako šišarka može spasiti vaše biljke od uvenuća!

Svima koji vole kućne biljke dobro je poznat sljedeći problem. U ovo tekstu saznajte kako šišarka može spasiti vaše biljke od uvenuća.

Naše sobne biljke izgledaju lijepo u dnevnoj sobi, spavaćoj sobi ili kupatilu, ali kako bi ostale lijepe i zdrave treba ih redovno i intenzivno njegovati.

Kako bi ova zelena čuda enterijera filtrirala zagađivače iz vazduha i poboljšala atmosferu u našem domu, moramo ih zalivati, presađivati i brinuti o njima s puno ljubavi.

Ali ne funkcioniše sve uvijek tako dobro. Ponekad i uz najbolju brigu naši biljni mezimci jednostavno otkažu saradnju i uvenu.

Srećom, otkrili smo potpuno novi trik iz Japana osmišljen kako bi osigurao da naše biljke nikada više ne izgube životnu snagu, prenosi Poslovni.hr.

Pročitajte: Zalivanje povrća – Kad i kako se zaliva paradajz, krastavac, paprika…

Prizor mrtvih biljaka prilično je tužan: osušena zemlja, lišće bez boje i slomljene stabljike. Ljubitelji biljaka sada su otkrili novi trik iz Japana koji bi trebalo da omogući da svaka vaša sobna biljka bude vitalna uz potpuno prirodno pomagalo. Pitate se koji je to najvažniji (ali krajnje neobičan) element za viralni trik? Šišarka!

„Trik s šišarkom“ dobro je čuvana tajna koja trenutno postaje ultimativni trik za poznavatelje sobnih biljaka. A trik funkcioniše ovako:

Zgrabite šišarku i posadite je otprilike jedan centimetar duboko u zemlju vaše sobne biljke.

Kada je tlo vlažno, ljuske šišarke se zatvaraju. Međutim, ako je tlo presuvo, šišarka će se otvoriti i odmah ćete znati da biljku treba zalivati! Razlog: kada je vrijeme vlažno, šišarke se zatvaraju kako bi zaštitile svoje sjeme. Stoga su idealni mali pomagači za prepoznavanje potreba vaših biljaka za vodom.

Majski radovi u bašti i dvorištu

Agrosavjet
-
0
Majski radovi u bašti i dvorištu

U bašti i oko kuće svakog mjeseca ima toliko posla da se često mnogo stvari predvidi ili jednostavno zaboravi. Zato smo kreirali ovaj mini vodič, kao vrstu podsetnika šta bi trebalo uraditi u maju.

Insekti: U svom vrtu sve više počinjete da čujete i vidite aktivnost insekata oprašivača. Od početka maja možete da im osigurate izvor hrane sjetvom sjemenskih mješavina koje su posebno pripremljene za ovu svrhu. Ove mješavine će privuči pčele i druge insekte koji su potrebni za oprašivanje maline, kupine, borovnice i drugih biljnih vrsta u vašoj bašti.

Sadnja i korov: Tikvice, bundeve i tikve mogu sada da se posade pod zaklonom, a kada sadnice budu jake da se presade. Oko jagoda treba staviti slamu da voće ostane čisto i bez plijesni. Sada je vrijeme kada korov buja, pa biljke posađene nešto ranije ili u jesen treba intezivnije oslobađati korova.

Pročitajte: Seoska bašta: Ove vrste cvijeća su gajile sve naše bake

Muškatla: Ako ih do sada niste kupili, krajnje je vrijeme. Dugo je uređenje terase ili trema sa muškatlama bilo etiketirano kao „obično“ ali, sada je muškatla ponovo u modi. Tri su ključna razloga za to: prvo, sve više ljudi uviđa benefit kada je u pitanju dokazana trajnost, spremnost na cvjetanje i jednostavnost u njezi koje nudi ovo cvijeće. Drugo, muškatle su sada dostupne u širokom spektru zanimljivih boja. Treće, rastu toliko brzo i imaju visoku tendenciju cvjetanja da pokazuju gotovo neuništivo bogatstvo cvijeća.

Jorgovan: Ovo je ukrasna i izuzetno mirisna biljka koju ima gotovo svako dvorište. U najranijoj mogućoj fazi, nakon što je vaš jorgovan završio sa cvjetanjem, uklonite stabljike koje su se pojavile. Ovo će da ojača rast izdanaka i cvijetne pupove naredne godine. To se posebno preporučuje kod mlađih jorgovana jer su cvijetne glave svetlije od onih na starijim sortama.

Zalivanje: Od vitalne je važnosti da biljke ne ostanu bez vode, posebno one u kontejnerima i saksijama. Postavite tanjiriće sa vodom ispod žednih biljaka. Ukoliko ste posadili novu živu ogradu, neophodno je da je zalivate tokom prve godine.

Njega travnjaka: Savršeni travnjak je rezultat stalne njege tokom cijele godine. Sada počinje sezona košenja. Prilikom košenja travnjaka, važno je podesiti nož na pravilnu visinu. Ukoliko kosite prenisko ogolićete zemlju dovoljno da omogućite korovskim biljkama da rastu. Košenje jednom nedeljno je uobičajeno za većinu domaćih travnjaka u periodu kada sve raste i buja.

Ruže: Provjerite ruže da li imaju biljne vaši. Možete ih sprati sa biljke, tako što ćete je istuširati.

Za ovu biljku svi kažu da je ZAŠTITNICA SEOSKOG IMANJA – Evo kako se gaji ZOVA!

Agrosavjet
-
0
Za ovu biljku svi kažu da je ZAŠTITNICA SEOSKOG IMANJA – Evo kako se gaji ZOVA!

Zova je samonikla biljka koja raste po ivicama šuma, na zapuštenim parcelama ili uz seoske puteve i ograde. U pitanju je višegodišnji grm ili drvo koje može da naraste tri do deset metara. O njenoj ljekovitoj prirodi i Hipokrat je pisao, a sok od zove nadaleko je poznat.

Od zove se mogu koristiti cvjetovi, zrele bobice, listovi i kora drveta.

Zova daje plavkasto-crne bobice u grozdovima koje se koriste za pravljenje vina, sokova, želea i li džemova. Cvjetovi su sitni, mliječno bijele boje, u obliku cvasti, a pojavljuju se od maja do juna/jula u zavisnosti od vremenskih prilika, dok bobice sazrijevaju tokom septembra.

PROČITAJTE JOŠ: Crna zova atraktivna voćka: Prerada zove u rakiju zovovaču i lakoća uzgoja

Kako se gaji zova?

Riječ je o biljci skromnih zahtjeva, koja može podneti različite uslove, poput lošeg zemljišta ili preterano vlažnih područja. Jedinu stvar koju ne može da podnese je suša. Bobice će se pojaviti već prve godine nakon što ste posadili grm, ali ih ne treba brati sve do treće godine.

Zovu je najbolje posaditi u dobro dreniranu zemlju, a ako je riječ o pjeskovitom tlu treba ga poboljšati dodavanjem nekoliko centimetara organskog materijala.

Ono što je bitno kod zove je unakrsno oprašivanje. Zato je neophodno zasaditi dva ili više kultivara u blizini.

Posadite ih sa razmakom od jednog metra u redu, a između redova treba da bude udaljenost četiri do pet metara. Sadnju je potrebno obaviti u rano proljeće, a nakon sadnje biljke obavezno zaliti.

Kako se njeguje zova?

Nakon što se biljka ukorijenila, potrebno je s vremena na vrijeme ukloniti korov oko nje. Ukoliko se radi sa nekim alatom, treba voditi računa da joj se ne povrjedi korijen, koji ne odlazi puno u dubinu. Može se koristiti malč kako bi se spriječio rast korova.

Što se tiče zalivanja treba imati na umu da zovin žbun morate zalivati svake nedelje u periodu kada nastupe visoke temperature i nema dovoljno kiše.

Prve dvije godine nakon što je zova posađena ne treba je dirati već pustiti da raste i da se razvija. Ne treba je orezivati niti brati bobice. Nakon tog perioda, možete da počnete sa orezivanjem u rano proljeće tako što ćete isjeći i ukloniti sve mrtve grane. Na ovaj način gmovi će se lijepo razvijati i proizvesti mnogo bobica.

Otprilike od sredina avgusta do sredine septembra počinje period zrenja koji traje 5-15 dana i to je vrijeme kada se bobice beru.

Od zove mogu da se pripremaju sokovi, kompoti, džemovi, marmelade, želei, čajevi.

Svježe bobice mogu da se konzumiraju samo u malim količinama jer izazivaju dijareju i povraćanje ali termički obrađeni plodovi mogu da se koriste u neograničenim količinama.

Zova je prava riznica zdravlja, a Hipokrat je govorio da cvijet zove može da zamjeni sve lijekove. Koristi se za prehladu, grip, kašalj, zatvor, alergije, podizanje imuniteta, eleminaciju lošeg holesterola iz organizma, a takođe reguliše probavu i čisti krv.

Ona je od davnina smatrana i zaštitnicom kuće i seoskog imanja. Njen miris tjera pacove, miševe i muve, kao i još mnoge insekte kojima smeta njen miris. Zato je baštovani i voćari rado sade u svojim voćnjacima i zasadima.

Izvor: agromedia

Čime treba zalijevati orhideje kako bi cvjetale

Agrosavjet
-
0
Čime treba zalijevati orhideje kako bi cvjetale

Elegantnim orhidejama malo ko može da odoli, iako su poprilično osjetljive i potrebna im je posebna njega, jer lako venu ako se nalaze u uslovima koji im ne odgovaraju.

Orhideje cvjetaju po nekoliko puta godišnje, u zavisnosti od uslova kojima su izložene i načina na koji ih tretirate. Jedna od glavnih stvari koja je orhidejama neophodna za rast i cvjetanje, jeste sunčeva svjetlost, a kako je proljeće vrijeme kada su dani duži, slobodno svoje ljepotice približite prozoru.

Uz to, orhideje treba da budu posađene u posudu sa dobrom drenažom, jer im šteti prevelika količina vode, pa stoga veliki broj iskusnih uzgajivača sadi ovu biljku u koru drveta umjesto u zemlju, ili u kombinaciju ova dva. Zalivanje je takođe važno, kao i kod svake biljke. Prehrana je takođe poželjna, jer obezbjeđuje biljci hranjive materije koje će učiniti da cvjeta redovno i lijepo, a da joj listovi budu zdravi i zeleni.

Pročitajte: Da li orhideje treba “kupati” i koja metoda zalijevanja je najbolja?

Postoje brojna hemijska sredstva namijenjena isključivo orhidejama, ali istina je da vam ona nisu uvijek potrebna. Odlične rezultate možete da postignete i domaćim preparatima, a jedan takav je i zeleni čaj!

Veoma je važno da zeleni čaj ne bude mnogo jak i da ga ne sipate previše, šta više, dvije kašike čaja su sasvim dovoljne. Preporučuje se da to radite 5 puta nedjeljno.

Takođe, zalivanje zelenim čajem može da vam pomogne i u uzgajanju drugih biljaka koje rastu u kiselijem zemljištu, kao što je, na primjer, ruža. Zalivanje zelenim čajem je odlična metoda i ako se dogodi da vaša orhideja kasni sa cvetanjem, prenosi Krstarica.

Ovo je pet najboljih vrsta povrća za sadnju, idelni za početnike

Agrosavjet
-
0
Ovo je pet najboljih vrsta povrća za sadnju, idelni za početnike

Ništa nije poput svježe ubrang, sočnog paradajza ljeti. Naravno, iako se možete prošetati do lokalne tržnice, postoji nešto posebno u uživanju u plodovima vlastitog rada.

Čak i ako ste početnik, vrtlarski stručnjaci kažu da postoji mnogo povrća koje je kao stvoreno za početnike i lako ga posaditi i iuzgojiti, piše Bestlifeonline.

Lisnato povrće i zelena salata

Prema Erinn Witz, stručnjakinji za vrtove i suosnivačici kompanije Seeds and Spades, zelena salata i lisnato povrće izvrsni su za početnike jer ih je vrlo malo potrebno održavati. “Sve dok ih često zalijevate, prilično će dobro rasti u većini tla i prilično su otporni na štetočine i bolesti.”

Osim toga, kao što primjećuje Ben Hilton, osnivač i urednik The Yard and Gardena, oni brzo rastu i mogu se uzgajati u posudama ili u zemlji, ovisno o vašem okruženju.

Pročitajte: Uklanjanje pesticida: Da li pranje vodom može potpuno da očisti vaše voće i povrće?

Takođe možete uzgajati salatu u proljeće ili jesen, kaže Hilton, jer preferira niže temperature i može podnijeti djelomičnu sjenu. Preporučuje sorte Romaine, Crispino iceberg ili Lollo.

Što se tiče drugog lisnatog povrća, Witz kaže da su blitva i kelj dobar izbor za početnike.

Slatke i ljute paprike

Paprike može biti teško započeti iz sjemena, ali sadnja presadnica (vrlo mlada biljka) je prekrasna opcija za vrtlare početnike.

“Sve što im treba je sunčano mjesto gdje će imati najmanje šest sati sunčeve svjetlosti dnevno, dobro drenirano tlo i redovno gnojenje”, kaže Witz.

Svaka biljka paprike može proizvesti više plodova tokom vegetacijske sezone (još jedna prednost za početnike koji su možda posadili malo prerano ili prekasno), pa Hilton kaže da biste trebali biti spremni postaviti ove biljke “kako bi poduprli grane pune plodova”.

Hognose pimento paprike, Purple Belle paprike i banana paprike nekoliko su opcija koje se lako uzgajaju, dijeli Witz.

Paradajz

Paradajz su jedan od najčešćih dodataka svakom povrtnjaku.

“Relativno ih je lako uzgajati i imaju visok prinos”, napominje Hilton. Takođe se mogu uzgajati u različitim klimatskim uslovima, tako da su tolerantniji na temperaturne fluktuacije od drugih biljaka.

Ovo je još jedna biljka koju ćete vjerovatno morati staviti na kolac kada plod postane težak; a osim oslonca, paradajzi trebaju puno sunca i vode, savjetuje Hilton.

Rotkvice

Ako ste nestrpljivi da počnete uzgajati, Hilton kaže da su rotkvice jedno od povrća koje najbrže raste.

“Mogu se uzgajati u gotovo svakoj sezoni, a uspijevaju i po hladnom vremenu”, dodaje.

Prema Old Farmer’s Almanac, rotkvice zapravo mogu biti korisne za vaš cijeli povrtnjak, jer pomažu u odvraćanju štetočina od drugih biljaka. Samo ćete htjeti osigurati da imaju najmanje šest sati sunca dnevno i da im ne dopustite da se osuše.

Tikvice

Je li vam ikada susjed pokucao na vrata i htio vas počastiti njihovim domaćim tikvicama? Ako i nije, možda ste čuli šale o takvim slučajevima jer “ove biljke daju obilnu žetvu uz malo truda s vaše strane”, objašnjava Wintz.

“Biljke tikvica mogu postati velike, stoga im dajte dovoljno prostora, obilno zalijte i s vremena na vrijeme malo gnojiva”, preporučuje ona.

Wintz predlaže Black Beauty tikvice za početnike (ovo su zapravo zelene tikvice koje obično vidite u trgovinama). Jedan savjet je da ih često berete; ako to ne učinite, usporićete njihov rast.

Kako unaprijediti rast sadnica paradajza: Plastične flaše i prirodna prihrana od kvasca, mlijeka i šećera

Agrosavjet
-
0
Kako unaprijediti rast sadnica paradajza: Plastične flaše i prirodna prihrana od kvasca, mlijeka i šećera

Dešava se da sadnice paradajza ne rastu ili rastu sporije nego što bi mi to željeli. Postoji više razloga. Moguće je da nemaju dovoljno svjetlosti, da nije optimalna temperatura ili da im treba prihrana.

Da bi se sadnice presadile na otvorenom one trebaju da postignu odgovarajuću visinu. Prikazaćemo dva načina kako da ubrzate rast sadnica. Rasadu paradajza osim prihrane, treba što više sunčeve svjetlosti da bi dobro napredovao. Svjetlost je možda i najvažnija.

Sadnice sad držim u prostoriji koja se ne grije i blizu prozora. Napolju je najviše svjetlosti, ali je kod nas još uvek hladno. Sadnice paradajza treba iznositi, čim to vremenske prilike dozvole. Tokom dana dok je toplo da budu napolju, a zatim ponovo unositi, da noć provedu u toplom.

Plastična flaša

zaštita paradajza plstičnim flašama
Foto: Print Screen youtube – https://www.youtube.com/watch?v=IrBjR6UsR-s

Cilj mi je bio da probam da ubrzam rast sadnica paradajza, stvarajući povoljne uslove kao u plasteniku. Pogledajte kako izgleda sadnica paradajza koja je samo nekoliko dana bila prekrivena plastičnom flašom. Evidentno je da je ova sadnica bolje napredovala od ostalih.  Pokazalo se kao prilično uspješno, pa sada to praktikujem za sve sadnice. Siječem flaše na odgovarajuću dimenziju. Zatim ih stavljam preko sadnica. Tu će biti zaštićene od hladnoće, a imaće dovoljno svjetolosti i brže će porasti. Biće dovoljno dugačke da se, kad za to dođe vrijeme, presade na otvoreno.

Prihrana za sadnice

Druga mogućnost da unapredimo rast sadnica je prihranjivanje. Ali ne prihranjivanje bilo čim, nego rastvorom kvasca, mlijeka, šećera i vode. U bokal sipam 10 g suvog kvasca. Zatim dodajem 100 ml mlijeka. Na kraju sipam jednu kašiku šećera. Miješati dobro dok se kvasac i šećer ne rastvore. Potom dodati 1 l vode. Ovim rastvorom zaliti sadnice paradajza samo jednom prije nego što ga presadite na otvoreno. Ovo je odlična prirodna prihrana za mlade biljke. Kvasac služi da poraste testo, a u ovom slučaju može pomoći rast biljaka. Mlijeko je korisno kao prihrana, ali i protiv bolesti. Šećer odbija štetočine. Ovaj rastvor bi trebao da osnaži imunitet biljaka, a naravno i da ubrza njihov rast.

Pogledajte video:

Kako prepoznati otrovnu zmiju? Pored jedne šare razlikuje ih i otisak nakon ujeda

Agrosavjet
-
0
Kako prepoznati otrovnu zmiju? Pored jedne šare razlikuje ih i otisak nakon ujeda

Sa dolaskom toplog vremena, iz zimskih skrovišta izlaze i zmije. Iako je susret sa njima iznenadan i neprijatan, praksa pokazuje da se rijetko završava napadom zmije. Pa tako, ako je ne diramo, može jedino da nas uplaši, prenosi Danas.

Sada, sa toplim i sunčanim vremenom veće su šanse da ih vidimo, jer one sada izlaze da se „sunčaju“, a prvi napolje izlaze mužjaci.

Profesorka Biološkog fakulteta Ljiljana Tomović kaže da našu zemlju naseljava više vrsta zmija.

Na pitanje kako da razlikujemo otrovnicu od zmije koja nije otrovna, profesorka kaže da je bitno znati da ne postoji potpuno siguran način da razlikujemo otrovne od neotrovnih zmija.

– Prvo što olakšava razlikovanje jeste da sve tri vrste otrovnica na našim podučjima imaju izraženu cik-cak šaru na leđnoj strani tijela. Ta šara može ponekad biti isprekidana, a isto tako jedinke mogu biti potpuno crne (rijetka pojava kod šarki). No, u najvećem broju slučajeva, otrovnice se mogu razlikovati od neotrovnih zmija upravo po ovakvoj šari. Dodatno, otrovnice imaju široku glavu u zadnjem dijelu, zbog prisustva otrovnih žlijezda, tako da je ona po izgledu trouglasta i jasno odvojena od vrata. Otrovnice po pravilu imaju relativno kratko (do 70 centimetara) i zdepasto tijelo, sa veoma kratkim repom, dok su naše neotrovne zmije izduženog tijela, sa dugim repom i redovno prelaze dužine od 1,5 metar – precizirala je profesorka i dodala:

– Sve vrste zmija u našoj zemlji su strogo zaštićene vrste, te je njihovo povređivanje ili ubijanje kažnjivo zakonom. Zbog toga je pri susretima sa zmijama najbolje samo ih zaobići, ili ako je potrebno štapom ili nekim drugim predmetom ukloniti sa mjesta gdje njihovo prisustvo ugrožava ljude ili domaće životinje.

Pročitajte: Sredstvo koje tjera zmije iz dvorišta

Razlikuju se i ujedi

Govoreći o ujedima zmije, profesorka navodi da je prvo je potrebno znati da li je u pitanju ujed neotrovne ili otrovne zmije.

– Ukoliko je neotrovna zmija u pitanju, ona ima više sitnih zuba u vilici, i ujed će biti sa više rupica na koži. U tom slučaju je potrebno samo ranice isprati nekim dezinfekcionim sredstvom. Međutim, ukoliko su otrovnice u pitanju, procedura prilikom ujeda je potpuno drugačija. Prvo je potrebno iscijediti otrov (prozirna žuta, uljasta tečnost) iz mjesta ujeda; na mjestu ujeda će biti 1-2 rupice, jer otrovnice imaju po 2 otrovna zuba u gornjoj vilici. Nakon toga, potrebno je staviti hladan oblog oko mjesta ujeda – kaže ona i dodaje:

– Nikako se ne sme isisavati otrov jer u ustima čovek uvek ima ranice, pa se onda otrov prenosi i van mjesta ujeda, u glaveni region, što je još opasnije. Ne smije se piti alkohol, kafa ili neki energetskih napici, pošto ubrzavaju cirkulaciju i metabolizam, pa se time otrov brže distribuira kroz organizam. Nakon prve pomoći (ceđenje otrova i hladni oblozi), ništa drugo ne preostaje, već što hitniji transport u medicinsku ustanovu – zaključila je ona.

1...144145146...1.016Stranica 145 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia