Naslovnica Blog Stranica 105

Kako da napravite sapun od aloje

Sapun od aloje je najbolja stvar koju možete pokloniti koži.Objasnićemo vam po sistemu „korak po korak“ kako da ga napravite.

Sapun od aloje za osjetljivu kožu

Pravljenje sapuna je zabavno i lako. I najbolje je za one koji više vole prirodnu njegu kože. Aloe vera ima višestruke prednosti za kožu. Kada je riječ o blagim sastojcima za njegu kože, aloe vera je šampion, a njena konzistencija olakšava proces pravljenja sapuna.

Ovaj recept je zasnovan na hladom procesu.

Korak 1

Sastojci:

  • 9 g biljne masti
  • 3 g gela od aloe vere
  • 3 g maslinovog ulja
  • 86 g destilovane vode
  • 6 g Natrijum hidroksida (NaOH)

Korak 2

Pored navedenih osnovnih sastojaka, sapunu je potrebno dodati i mirise i još ponešto. Evo nekoliko stvari koje možete isprobati:

  • Ovas (za kožu sklonu aknama ili upaljenu kožu)
  • Morska so (za omekšavanje kože)
  • Eterično ulje lavande (za umirujući miris)
  • Eterično ulje limunske trave (za oštar miris)

Napomena: Za esencijalna ulja koristite 2-3 kapi (svakog ulja u slučaju da koristite više ulja) za svaki komad sapuna od 100 g.

Pročitajte: Najpopularnija biljka na Instagramu: Evo kako da je gajite i njegujete

Korak 3

Zagrijte biljnu mast i maslinovo ulje u mikrovalnoj pećnici na minut.

Korak 4

Natrijum hidroksid je kristalna bijela supstanca koja brzo apsorbuje vlagu i ugljendioksid iz vazduha, a nema specifičan miris. U vodi se lako rastvara uz izdvajanje velike količine toplote. Da ne bi došlo do burne reakcije pravilo je da se kaustična soda sipa u vodu, polako i u malim količinama, nikako obrnuto.

Izmjerite količinu i sipajte u vodu – koristite rukavice, masku i zaštitne naočare zbog isparenja. Sačekajte da isparenja utihnu. Tečnost nemojte dirati golim rukama. Natrijum hidroksid je opasan samo u svom izvornom obliku. Nakon što se proces saponifikacije završi u prirodnom sapunu ne postoje molekuli natrijum hidroksida!

Korak 5

Sada u ovu otopinu natrijum hidroksida dodajte mješavinu maslinovog ulja i biljne masti i promiješajte drvenom kašikom.

Pročitajte: Snižava šećer, smiruje stomak i upale – svaki dom treba da ima ovu biljku

Korak 6

Dodajte gel aloe vere i promiješajte. Biće potrebno neko vrijeme da smesa upije gel i ulje. Budite strpljivi i nastavite da miješate. Dodajte eterična ulja (i druge sastojke) i promiješajte.

Korak 7

Sipajte ovo tijesto u kalup za sapun i držite ga po strani (dalje od svjetlosti, toplote i vlage). Ostavite da stoji 24 sata. Pokrijte kalup peškirom.

Korak 8

Kada se sapun stvrdne, izvadite ga iz kalupa. Sapunu je potrebno najmanje 4 nedjelje za sušenje. Tokom ovog perioda čuvajte ga na hladnom i suvom mjestu.

Trikovi za najbolju zimnicu

Jesen uveliko kuca na vrata, a s njom dolazi i nezaobilazna priprema domaće zimnice.

Preporučuju se i sljedeći trikovi za najukusniju zimnicu:

* Iz svoje bašte berite plodove odmah pred pripremu.

* Posuđe, odnosno šerpe, i pribor koji se koristi pri spremanju moraju biti potpuno čisti.

* Poklopci, zapušači, gume za zatvaranje tegli moraju se otkuvati, osušiti i sterilisati.

* Tegle i flaše moraju biti temeljno oprane i sterilisane prije punjenja.

* Koristite tegle i flaše onih zapremina koje su dovoljne za potrebe vaše porodice.

* Jasno obilježite sve tegle, sa datumima pripreme.

* Da biste lakše oljuštili pečene paprike za ajvar, neposredno nakon pečenja ostavite ih da odstoje u poklopljenim posudama, jer će se korica tada lako skidati.

* Okrenite napunjene poklopljene teglice naopako, da sav vazduh izađe.

* Koristite celofan premazan alkoholom za najbolje zatvaranje tegli, prije poklopca.

Evo i nekoliko recepata koje možete iskoristiti za pripremu zimnice:

Kiseli krastavci

Za ovaj recept potrebno vam je:

5 kg krastavaca

3 l vode

1,5 dl alkoholnog sirćeta

125 g šećera

125 g soli

Malo bibera u zrnu i malo svježeg kopra.

Priprema: Zajedno prokuvajte vodu, sirće, šećer i so. Krastavce dobro operite i ocijedite. U tegle stavite nekoliko zrnca bibera, manju stabljiku kopra, gorušice, te gusto poslažite krastavce koje ćete preliti vrućim sirćetom. Odmah zatvorite tegle koje možete staviti u lonac s vrućom vodom na pasterizaciju ili u rernu na 80°C na 45 minuta. Nakon toga pustite ih da se ohlade, te spremite na hladnije i tamnije mjesto.

Ajvar

Za pripremu ajvara je potrebno:

10 kg crvene roga paprike

3 kg patlidžana

2-4 ljute feferonke

2-3 kašike alkoholnog sirćeta

glavica bijelog luka

1l + 2 dl suncokretovog ulja

so po ukusu, otprilike pet kašika

Priprema: Paprike operite i dobro osušite, te ih pecite u rerni na 225° C ili čak na roštilju dok korica ne porumeni i počne se odvajati od paprike. Zatim izvadite iz rerne i pokrijte suvom čistom krpom, da bi se korica kasnije lakše odvajala. Ostavite ih pokrivene otprilike pola sata dok se ne ohlade, a potom ogulite i očistite od sjemenki i peteljki.

U međuvremenu, počnite peći patlidžane na istoj temperaturi kao i papriku, i to nekih 30 do 40 minuta. Kad se ohlade, ogulite ih pa zajedno s paprikom sameljite u mašini za mljevenje mesa ili u blenderu. U velikoj posudi zagrijte litar ulja pa dodajte u ovu smjesu. Kuvajte dva do tri sata na umjerenoj vatri uz stalno miješanje dok ajvar ne dobije gustoću kakvu želite. Pred kraj začinite po želji.

Jesenska sjetva povrća: Odabir, priprema i briga o biljkama

Jesen je odlično vrijeme za sadnju/sjetvu određenih vrsta povrća koje dobro rastu u hladnijim uslovima. Evo nekoliko povrća koje možete saditi u jesen i kako to možete uraditi:

  1. Kupusnjače (kupus, kelj, brokoli, karfiol):
    • Sjeme možete posijejati unutar kuće ili staklenika 6-8 nedelja prije prvog očekivanog mraza.
    • Posadite ih napolju kada biljke dostignu visinu od oko 15 cm.
    • Ove biljke vole bogato zemljište i redovno zalivanje.
  2. Mrkva:
    • Možete sijati mrkve direktno u bašti u jesen.
    • Pazite da tlo bude mekano i dobro drenirano.
    • Održavajte vlažnost tla kako biste omogućili da mrkve ravnomjerno rastu.
  3. Spanać i zelena salata:
    • Spanać i zelenu salatu možete sijati direktno u bašti u septembru ili oktobru.
    • Održavajte vlažnost tla i zaštitite ih od hladnih vjetrova.
  4. Luk i bijeli luk:
    • Jesen je odlično vrijeme za sadnju luka i bijelog luka.
    • Luk se može saditi iz sjemena ili rasadnika, dok se bijeli luk obično sadi iz češnja.
    • Luk i bijeli luk preferiraju dobro drenirano tlo.
  5. Rotkvice:
    • Rotkvice su brza kultura i mogu sijati direktno u bašti u jesen.
    • Održavajte vlažnost tla i izbegavajte preterano gnojenje.
  6. Cvekla:
    • Cveklu možete sijati direktno u bašti u septembru ili oktobru.
    • Ova biljka voli duboko rastresito tlo i redovno zalivanje.
  7. Bosiljak i peršun:
    • Biljke kao što su bosiljak i peršun možete prenijeti u saksije i unijeti u kuću prije nego što temperature padnu ispod nule.
  8. Celer:
    • Celer se može sijati ili saditi iz rasadnika u jesen.
    • Tlo bi trebalo biti bogato kompostom i dobro zalivano.
  9. Špargla:
    • Špargla se sadi u jesen.
    • Trebaće nekoliko godina da se razvije prinosna špargla, pa budite strpljivi.
  10. Svježi začini:
    • Začinsko bilje poput majčine dušice, origana i ruzmarina može se sijati ili presađivati u saksije za unutrašnji uzgoj tokom jeseni.

Prilikom sadnje ili sijanja, pridržavajte se uputstava na pakovanju sjemena ili pratite savjete lokalnih stručnjaka za baštovanstvo jer uslovi mogu varirati u zavisnosti od regiona i klime. Održavajte redovno zalivanje i pažljivo pravite planove zaštite od štetočina kako biste maksimizirali uspijeh sovog jesenskog povrća.

Jesenji radovi u poljoprivredi: Priprema za novu sezonu

U srcu sezone prelaza iz ljeta u jesen, poljoprivrednici širom svijeta rade neumorno kako bi se pripremili za narednu sezonu. Jesen donosi mnogo važnih radova na farmama, a u ovom članku ćemo istražiti pet osnovnih jesenjih aktivnosti koje su ključne za uspješnu poljoprivrednu sezonu.

  1. Berba – branje – žetva: Jesen je vrijeme kada se godišnji trud poljoprivrednika napokon isplaćuje. Kukuruz, suncokret, soja, šećerna repa i mnogi drugi usjevi dolaze do svog zrelog stadijuma i čekaju da budu ubrani. Berba je pažljiv i strateški proces, jer poljoprivrednici moraju brzo reagovati kako bi zadržali kvalitet i vrednost svojih proizvoda.
  2. Priprema Zemljišta – Temelj za budućnost: U jesen se takođe radi na pripremi zemljišta za narednu sezonu. Ovo uključuje čišćenje starih usjeva, orezivanje biljaka i obradu zemljišta kako bi se uklonili korovske trave i stvorila optimalna osnova za proljećnu sjetvu/sadnju. Poljoprivrednici znaju da dobra priprema zemljišta može napraviti ključnu razliku u prinosima.
  3. Jesenja sjetva – Planiranje za uspijeh: Dok se većina ljudi priprema za zimu, poljoprivrednici razmišljaju o narednoj sezoni. Kulture poput pšenice, ječma i luka zahtijevaju sjetvu u jesen kako bi se razvile tokom hladnijih mjeseci i bile spremne za žetvu u proljeće ili rano ljeto. Jesenja sjetva je prvi korak u dugom procesu uzgoja.
  4. Unošenje stajskog đubriva – prihrana zemlje: Jesen je idealno vrijeme za unošenje stajskog đubriva na poljoprivredno zemljište. Ovo đubrivo se postepeno razgrađuje tokom zime, obogaćujući zemljište hranjivim materijama i pripremajući ga za proljećnu sadnju. Očuvanje plodnosti zemljišta je ključno za dugoročni uspeh.
  5. Priprema opreme – ključ za efikasnost: Kao što se zima približava, poljoprivrednici se brinu o održavanju i pripremi svoje opreme. Traktori, kombajni i drugi alati moraju biti spremni za proljećnu sezonu. Održavanje i popravke se obavljaju kako bi se osiguralo da mašine budu u najboljem stanju.

Jesen u poljoprivredi je vrijeme intenzivnog rada, ali i vrijeme nade i planiranja za budućnost. Poljoprivrednici znaju da svaki napor uložen u jesenji period pripreme znači veće šanse za uspeh u narednoj godini. Berba bogatstava, priprema zemljišta i opreme, te pažljiva obrada đubriva i jesenja sjetva čine srž ovih ključnih aktivnosti koje oblikuju budućnost poljoprivrede.

Osnovni savjeti za jesenju pripremu zemljišta

Kvalitetna jesenja priprema, dobar je preduslov za proljećno cvjetanje. Veoma je bitno kako ćete pripremiti vašu baštu za dugi zimski san.

Adekvatnom plodosmjenom čuvate mikrobe u zemljištu koji će biti aktivni tokom čitave zime, a koji će u proljeće ubrzati rast novih biljaka. Ideja je da biljke koje će ostati u bašti, posadite sredinom septembra (mahunarke), a druge vrste 4 nedelje prije prvog mraza.

Sledeću kulturu možete saditi i dok su prethodne biljke još uvijek u bašti. Jedne će uvenuti dok druge niču. Biljke koje su idealne za plodosmjenu su mahunarke i strna žita. Adekvatnom plodosmjenom štitite zemljište od erozije, i tako čuvate dragocjen površinski sloj zemljišta.

Nakon što su vaše biljke u jesen prestale da rađaju, dolazi na red da se bašta očisti a stabljike počupaju. Preporučljivo je da se dio stabala i zelene materije iskoriste za zimsko malčiranje. Naime zelenu materiju koja vam nije potrebna treba usitniti i posuti po zemljištu. Višak je takođe idealan za kompostište.

Ovakvim „pokrivanjem“ zemljišta čuvate površinski sloj od oštre zime, i dozvoljavate da se mikrobi iz zemljišta hrane organskom materijom a razgradnja materije oplemenjuje vaše zemljište.

Takođe se preporučuje da određene biljke ne čupate u jesen, kao što su kupus, karfiol, kelj, prokelj i brokoli. Naime par ovih biljaka treba ostaviti tokom zime, i čupati u rano proljeće jer tada ove biljke luče određena jedinjenja koje mogu da spreče pojedine vrste štetočina.

Detaljniji vodič o obradi zemljišta možete pročitati ovde

Ove sobne biljke ne uspijevaju zajedno – Evo zašto bi trebalo da ih razdvojite

Sobne biljke su divan dodatak svakom domu jer uljepšavaju prostor, poboljšavaju kvalitet vazduha i približavaju prirodu. Međutim, suočavamo se sa mnogim izazovima u uzgoju i njezi ovih biljaka. Uprkos našim najboljim namjerama, neke sobne biljke jednostavno ne rade onako kako bismo željeli.

Neki ljubitelji biljaka mogu se čak naći u nedoumici kada biljka koja treba da bude lijepa i zdrava odjednom počne da vene ili gubi listove. Da li je kriva nepravilna njega? Ne. Neke biljke se jednostavno ne podnose. Dešava se da se neke od ovih biljaka takmiče za svjetlost i vlagu, da tako kažem, uništavajući svoje ‘komšije’. Pravilna kombinacija i održavanje biljaka u stanu je od suštinskog značaja za njihov razvoj.

Biljke koje nikada ne bi trebalo da stoje zajedno

1. Fikus i kaktus

Fikusi su poznati po velikoj potrebi za vlagom i svjetlošću, dok su kaktusi sukulenti koji preživljavaju uz minimalno zalivanje. Ako postavite takav par jedan pored drugog, fikus može početi da se takmiči sa kaktusom za vlagu i svietlost, a kaktus neće tolerisati prekomjernu vlagu zbog redovnog zalivanja fikusa. Rezultat? Ovo će negativno uticati na razvoj obje biljke.

Pročitajte: Kora od MANDARINE može biti korisna za sobne biljke: Napravite prirodnu tečnost koja će pospješiti njihov rast

2. Orhideja i geranijum

Orhideje zahtijevaju posebnu njegu, jer su navikle na visoku vlažnost, dok su pelargonijumi prilično nezahtjevni. Ne postavljajte orhideje i geranijume jednu pored druge osim ako niste sigurni da možete stvoriti dovoljno vlažnu klimu za prve. Pored toga, dvije biljke mogu da se takmiče za miris, pri čemu je geranijum obično dominantan.

3. Fikus i ljubičica

Zbog različite njege, fikusi se ne slažu sa ljubičicama. Velikom cvijetu je potrebno obilno redovno zalivanje i sunčano mjesto, a potrebno mu je i puno slobodnog prostora. Ljubičice takođe zahtijevaju dobro osvijetljenje. Kada fikus dostigne impresivnu veličinu, jednostavno će zasjeniti male ljubičaste cvijeće i spriječiti njihov razvoj.

4. Kalateja i kaktus

Kalateje su biljke sa raznobojnim listovima koje vole visoku vlažnost i sijenku. Zbog toga se ne slažu sa kaktusima kojima je potrebna suša i jaka svijetlost. Ova kombinacija može usporiti ili zaustaviti rast obje biljke, jer će kaktus dobiti previše vlage, a kalateja premalo svjetlosti.

Pročitajte: Trikovi koji će spasiti vaše sobne biljke od prašine

5. Sanseverija i ljubičica

Sansevierija ili ‘taštin jezik’ poznata je po svojoj sposobnosti da preživi u ekstremnim uslovima uz minimalnu potrošnju vode, dok ljubičice zahtijevaju obilno zalivanje i umjerenu vlažnost. Ako stavite sanseveriju pored ljubičice i ne povećavate vlažnost u prostoriji, ova druga će se gotovo sigurno osušiti.

6. Anturijum i orhideja

Ako stavite anturijum i orhideju jedan pored drugog na prozorsku dasku, obje biljke će prestati da cvjetaju. Čak i ako se pojave pupoljci, oni se brzo osuše i padaju. Anturijum će početi da blijedi, a lišće će početi da se suši, što će negativno uticati na razvoj obe biljke, piše citymagazin.si.

Sirup od borovih iglica je narodni lijek koji najviše pomaže tokom zime

U svijetu prirode, vitamine koji mogu da nam sačuvaju zdravlje možemo da nađemo u potpuno neočekivanim izvorima – jedan od njih su borove iglice.

Sirup od borovih iglica je efektno prirodno sredstvo za jačanje imuniteta, protiv svih vrsta prehlada, kašlja i drugih oboljenja respiratornih organa. Vijekovima su se iglice kuvale širom svijeta kako bi se dobio čaj koji njeguje tokom zimskih mjeseci, posebno jer je bogat esencijalnog hranljivog vitamina C.

Zašto su korisne borove iglice?

Glavna korisna hranljiva materija koja se ekstrahuje iz borovih iglica je vitamin C. Sve jestive vrste bora sadrže ovu korisnu hranljivu materiju neophodnu za formiranje kostiju i vezivnog tkiva. Borove iglice takođe sadrže nekoliko molekula koji mogu da variraju u prisustvu i količini od jedne vrste do druge. Istraživači su još uvijek u procesu identifikacije novih materija unutar borovih iglica, a neka od do sada identifikovanih bioaktivnih jedinjenja su:

  • Flavonoidi — posebno proantocijanidini, koji su povezani sa nekoliko zdravstvenih prednosti
  • Amino kiseline, kao što su arginin i prolin, koriste se u cijelom tijelu za stvaranje proteina
  • Jedinjenja koja se dovode u vezu sa ukusom — uključujući alfa-pinen i izoamil alkohol.

Pročitajte: MLADE BOROVE ŠIŠARKE – Kako spremiti moćan narodni lijek za štitnu žlijezdu

Što se tiče zdravstvene prednosti borovih iglica, nekoliko naučnih studija istraživalo je efekte čaja borovih iglica na ljude i većina se fokusirala na identifikaciju molekula u borovim iglicama i procjenu njihovih svojstava u laboratorijskim eksperimentima. Kao glavna dokazana upotreba čaja borovih iglica kao lek za skorbut – bolest uzrokovanu nedostatkom vitamina C, koji inače dobijamo iz voća i povrća u ishrani.

Od kojih četinara je najbolji sirup od borovih iglica?

U tradicionalnoj medicini sa naših prostora naročito je cijenjen melem od borovih iglica u medu, a sirupi inače mogu da se prave na različite načine, posebno od svijetlo-zelenih iglica smreke, bijelog bora i jele. Prilikom pripreme sirupa od borovih iglica treba voditi računa od kojih se četinara iglice koriste, jer su neki i otrovni, poput tuje i tise, koje treba izbjegavati. Savjet je da se ne uzima previše izdanaka samo sa jednog drveta, jer tamo gdje se otkinu, te godine više neće izrasti.

Kako sve možemo da upotrebimo borove iglice kao pomoćno ljekovito sredstvo

Sirup od borovih iglica sa medom je izuzetan napitak bogat karotenima i C vitaminom, djelotvoran je kod nazeba, protiv prehlade i za liječenje skrobuta. Naročito se preporučuje nakon pada imuniteta ili poslije oporavka od dužih bolesti, kada vraća snagu i elan.

Borove iglice se koriste svježe, po mogućnosti odmah po branju, jer se dužim čuvanjem gubi dio njihovog ljekovitog svojstva. Pupoljci bora su u stvari njegove šišarke, ali potpuno sazrele i drvenaste nemaju fitoterapeutske vrijednosti, pa se stoga koriste samo svježi, mladi i tek iznikli pupoljci. Oni sadrže dragocjene gorke i ljekovite materije. Uspješno se koriste za liječenje upale grla, upornog kašlja, bronhitisa i upale grla. Kupke od mladih borovih pupoljaka, na primjer, preporučuju se osobama koje imaju problem sa reumom i artritisom.

Pročitajte: SIRUP OD BOROVIH IGLICA – Dobar za bronhitis, upalu pluća i grla, kašalj /RECEPT/

Recept za sirup od borovih iglica sa šećerom i medom

Najvažnije je nabaviti čiste i svježe borove iglice, a proces pripreme je veoma jednostavan. U odgovarajuću staklenu teglu stavite najprije red šećera, preko kojeg se stavlja red svježe ubranih borovih iglica, pa ponovo red šećera, pa na njega iglice i tako sve do vrha tegle. Završni sloj obavezno treba da je od šećera. Teglu zatvorite što bolje i stavite je na sunčano mjesto da se šećer lagano rastapa. Kako bi se šećer skroz rastopio i kako bi sirup od borovih iglica mogao da počne da se koristi, potrebno je da odstoji najmanje 40 dana.

Savjet: Umjesto šećera možete koristiti med ili smeđi šečer.

Ovaj prirodni lijek za imunitet pravi se u proljetnom periodu, a konzumira tokom zime. U našem narodu se za ovaj prirodni lijek ustalio naziv „med od borovih iglica“, ali ono što je najvažnije je da je dobar za pomenute tegobe.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Prije jesenje sadnje luka obavezno uradite jednu stvar, samo tako će vam rađati i plod će biti ukusan i zdrav

Benefiti jesenje sjetve i sadnje su višestruki, a kao dva najznačajnija izdvajaju se konzumiranje svježih plodova u rano proljeće i ekonomski efekat koji ovakav način proizvodnje obezbjeđuje, jer povrće u rano proljeće postiže veliku tržišnu cijenu.

Neophodan preduslov za uspješnu sjetvu i sadnju povrtarskih kultura je odabir pogodne sorte, optimalno vrijeme sjetve i sadnje i pravilno sprovođenje agrotehničkih mjera, kako bi biljke lakše podnijele uslove koji vladaju tokom zime.

Agrotehničke mjere koje je potrebno sprovoditi su prije svega mjere zaštite povrća od prouzrokovača bolesti, štetočina i korova, zatim pravovremeno đubrenje uz poštovanje preporučenih doza i zaštita od jakih vjetrova, što se postiže izborom odgovarajućeg terena. Treba imati u vidu da mlade biljke lakše prezime nepovoljne uslove od starijih, te zbog toga treba voditi računa o rokovima sjetve i sadnje u leje kao i na stalno mjesto.

Pročitajte: 4 RAZLOGA DA OVU JESEN POSADITE LUK: Savjet baštovana koji ne smijete da zanemarite

Bijeli luk

Bijeli luk dolazi na drugo mjesto u plodoredu, na istu parcelu se vraća posle 3-4 godine i najbolje uspijeva poslije krompira, kupusnjača, šargarepe, peršuna, krastavaca, salate i tikvica.

Najbolja zemljišta za gajenje bijelog luka su sunčana, plodna, srednje teška i srednje laka sa neutralnom pH reakcijom, zatim zemljišta koja dobro drže vlagu i koja su bogata hranljivim materijama zbog izraženih potreba ovog usjeva. Bijeli luk ima visoke zahtjeve prema kompostu (3-5 kg/m3) jer sa 10 kg lukovica usvaja 50-80g azota, 20g fosfora i 40-80g kalijuma.

Čenovi bijelog luka sade se u jesen, u oktobru mjesecu i koriste se dobri, zdravi i krupni čenovi jer daju veću lukovicu sa krupnijim i kvalitetnijim čenovima. Dubina sadnje je 4cm, a čenovi se sade vrhom na gore, jer u suprotnom čenovi teže ili nikako ne niču. Razmak između biljaka je 5-10cm i 20-30cm između redova prilikom sjetve u redove ili razmak između biljaka 10 cm i između redova 15-20 cm ukoliko se bijeli luk gaji na gredicama.

Za mladi luk čenove je potrebno posaditi u septembru mjesecu, a potrošnja je u novembru.

Crni luk

Za gajenje crnog luka najbolja su laka do srednje teška zemljišta dobre strukture i plodnosti, čija je reakcija slabo kisela ili neutralna.

Pročitajte: Sadnja luka u jesen: Savjeti i najbolje sorte za uspješnu berbu

Savjeti za sadnju i njegovanje crnog luka

Obrada zemljišta prije jesenje sadnje obuhvata predsetvenu pripremu kako bi zemljište bilo mrvičasto, što omogućava ujednačenost i brzinu nicanja, a obavlja se odmah nakon skidanja prethodnog usjeva. Ukoliko je zemljište suvo, preporučuje se prethodno navodnjavanje.

Luk ne podnosi monokulturu i na isto mjesto se vraća poslije 3-4 godine, što je preventiva protiv širenja plamenjače, nematoda i najznačajnije štetočine luka – lukove muve. Treba ga saditi na parcelama gdje su prethodno gajeni krastavci, kupus, paprika, paradajz ili strna žita, dok kao predkulture nisu preporučljivi grašak i ostalo lukovičasto povrća, kao i lukovičasto cvijeće.

Jesenja proizvodnja obavlja se na dva načina, iz rasada i sadnjom arpadžika.

Sjetva za proizvodnju rasada obavlja se u avgustu mjesecu, a rasađivanje krajem septembra i početkom oktobra kada rasad ima 3-4 lista, dok se sadnja arpadžika za mladi luk obavlja u septembru i oktobru mjesecu.

Sadnja na otvorenim parcelama najčešće se obavlja u trake s pet redova, sa razmakom između redova 25cm a između traka 40-50cm. Razmak u redu treba da bude 10cm a dubina sadnje je 2-3cm.

U zaštićenom prostoru crni luk se sije u redove sa međurednim razmakom 8-10cm i razmakom u redu 4-5cm. Gaji se kao čist usjev ali i kao međukultura između zelene salate, jer su ove dvije biljke izuzetno dobri susjedi. Preporučuje se sukcesivna sjetva u razmacima 15-20 dana čime se osigurava kontinuitet u dospijevanju, piše Espreso.

3 NAJLJEPŠA JESENJA CVIJETA KOJA ĆE KRASITI BALKON I BAŠTU SVE DO DECEMBRA: Cvjetovi otporni na nevrijemene

Jesen je najljepše godišnje doba u kojem morate da uživate maksimalno, a baštansko cvijeće će vam samo pomoći u tome.

Ukoliko vam vene cvijeće koje ste proljetos posadili u žardinjere, vrijeme je da ga zamijenite jesenjim cvijećem koje je otporno i jako, mirisno i prelijepo i tokom hladnijih dana.

Naš prijedlog su:

Dan i noć

dan noć
Foto: agrosavjet.com

Hrizanteme

hrizantema

Neki će reći da je ovo cvijeće za groblje, ali hrizanteme u istoriji imaju samo jednu simboliku – moć. Ako želite da vam bašta ili terasa izgleda prelijepo i šareno, posadite nekoliko vrsta i boja hrizantema. Ova „jesenja ruža“ trajaće dugo i ništa ljepše od nje neće postojati u bašti.

Vrijesak

VRIJESAK
Vrijesak

Vrijesak se uzgaja vrlo lako. Spada u veliku porodicu Heder, koja ima više od 500 vrsta. To je zimzeleno grmlje sa malim cvjetovima u obliku zvona različitih nijansi. Ne zahtijevaju posebnu njegu i bujno cvjetaju od septembra do prvih mrazeva. Mogu se saditi od ranog proljeća do kasne jeseni. Vole sunčana mjesta i lagana, dobro drenirana tla.

Recept za savršenu turšiju

Pravo je vrijeme da počnete sa pripremom turšije. Ovom kiselom dodatku jelima se svi obradujemo i pravi je vjesnik da počinje zima.

Ukoliko prvi put pripremate turšiju ili želite da isprobate neki drugačiji način spremanja, pripremili smo za vas jedan lak, ali fantastičan recept.

Sastojci:

  • 2 kg šiljatih zelenih paprika
  • 2 kg zelenog paradajza
  • 2 kg krastavčića
  • 2 kg karfiola
  • 1 kg šargarepe
  • po želji crni luk
  • kupus

tečnost za turšiju:

  • 1 l prokuvane vode
  • 9 litara hladne vode
  • 300 g soli
  • 300 g šećera
  • 2 l devetoprocentnog alkoholnog sirćeta
  • 1 kesica bibera u zrnu
  • 2 kesice vinobrana
  • 2 kesice konzervansa

Priprema:

Povrće dobro operite. Šargarepu očistite i isjecite na četiri dela po dužini.

Papriku i paradajz probušite na nekoliko mjesta viljuškom, kako bi bolje upile kiselinu.

Karfiol iskidajte na cvjetiće, oljuštite luk, a kupus očistite i isjecite na četvrtine.

Prokuvajte litar vode sa šećerom, solju i biberom.

Dodajte joj sirće, konzervans, vinobran i sve to sjediniti sa hladnom nekuvanom vodom.

Povrće složite u tegle, prelijte tečnošću, zatvorite i ostavite na tamnom, hladnom i promajnom mjestu, piše Telegraf.

Prijatno!