GAJENJE POVRĆA NA BALKONU – Koje povrće izabrati, kako izbjeći zagađenje, kada zalivati?

Gajenje povrća na balkonu

GAJENJE POVRĆA NA BALKONU – Urbano baštovanstvo više nije trend, to je pravi pokret koji se kao požar širi svjetskim metropolama, oplemenjujući, gdje god je to moguće, sumorno okruženje okovano betonom, staklom i čelikom. Na krovovima, balkonima, terasama i između zgrada, niču pravi mali parkovi prepuni drveća, žbunja i cvijeća, ako je prostor iole veći, tu su čak i mini-travnjaci. Sve više stambenih zgrada projektuje se tako da, osim zajedničkog bazena, teretane ili teniskog terena ima i nešto što se zove “agrihood”, površinu na kojoj će komšije udruženim snagama uzgajati omiljene biljke i, što je jednako važno, zbližavati se i razvijati osjećaj pripadnosti.

Umjesto petunija vriježe krastavca

Posljednjih godina, urbani baštovani sve više se okreću sadnji voća – jagoda, kupina, malina, ribizli, čak i vinove loze, ali još veći hit su povrtnjaci koji su prosto preplavili krovove i terase visokih betonskih solitera, iza čijih ograda, umjesto petunija i muškatli, proviruju peruške mladog luka i vreže krastavaca, graška i pasulja.

Mini-prostor – maksi prinos

A da ovo nije samo pomodarstvo, dokazuju egzaktne činjenice: dobro njegovana mala bašta od 11 kvadrata godišnje može da proizvede čak 200 plodova paradajza, dok se za dva mjeseca ubira nevjerovatnih 36 glavica zelene salate i 100 glavica luka, oko tri kilograma graška, bar pet kila krastavaca, a tu su i tikvice, blitva, spanać, šargarepa…

Višestruka dobit

Glavna prednost mini-bašte na terasi jeste to što se cijele sezone konzumira svježe povrće iz sopstvene bašte, koje, naravno, nije tretirano herbicidima i pesticidima. Uz to, većina ovih biljaka vrlo je dekorativna (krastavci i tikvice, na primjer, imaju veoma lijepe cvjetove, o atraktivnim listovima zelene salate da ne govorimo), pa se ne gubi ni na estetici, naprotiv. Zadovoljstvo zbog uspješnog uzgajanja i berbe posebna je priča, a ne treba zanemariti ni finansijski efekat jer organski plodovi nisu nimalo jeftini.

Uradi sam

Proizvođači vrtlarske opreme i vlasnici rasadnika u razvijenim zemljama shvatili su da je urbano baštovanstvo vrlo profitabilna djelatnost i tržište je prosto preplavljeno alatkama, posudama, sistemima za navodnjavanje i hibridima pogodnim za sadnju u takvim uslovima. “Ful” oprema nije jeftina, ali većina urbanih baštovana opredeljuje se za varijantu “sam svoj majstor”, pa su ulaganja minimalna.

Ako želite da se oprobate…

Odlučili ste, dakle, da se upustite u uzgajanje mini-povrtnjaka. Za početak, morate povesti računa o tome koliko sunca možete obezbjediti biljkama i dobro proučiti potrebe za svjetlošću za svaku vrstu koju želite da posadite. Imajte na umu da balkon koji je veći dio dana u sjenci nije pogodan za gajenje većine povrtarskih kultura i u tom slučaju ćete morati da se opredelite za začinske trave i zelenolisno povrće – rukolu, salatu, blitvu ili spanać. Potom napravite grubu skicu prema kojoj ćete rasporediti saksije, i to ne samo po podlozi, već i po zidovima i ogradi.

Kakve posude odabrati?

Opterećenje je vrlo važna stavka pa nije naodmet konsultovati se sa stručnjakom. U svakom slučaju, bolji izbor su plastične saksije, ne samo zato što su lakše od onih od terakote, već i stoga što zadržavaju vlagu. Kao “leje” mogu poslužiti i posude od stiropora, palete, dublje drvene gajbe, kante, vangle, veći lonci, sanduci… Bitno je samo da su odgovarajuće dubine (35-40 cm) i da im na dnu izbušite rupe za drenažu. Na zidove se mogu okačiti plastične cijevi ili polipropilenske vrećice sa zemljom na kojima su izbušene rupe za biljke – takve vertikalne baštice naročito su popularne u Skandinaviji i Holandiji.

Koji supstrat je najbolji?

Preporučuje se univerzalna baštenska zemlja, plodna, bogata hranljivim materijama, koja se sipa na sloj šljunka ili usitnjene terakote, radi bolje drenaže. Vodite računa o tome da će se zalihe nutrijenata brzo iscrpiti i da biljke treba redovno prihranjivati kompostom ili peletiranim organskim đubrivom.

Šta posaditi?

U mini-bašti nema nikakvih ograničenja: mogu se uzgajati praktično sve vrste povrća, osim lubenica i bundeva, čiji plodovi zauzimaju previše prostora. Na tržištu se može pronaći širok izbor sjemena i rasada patuljastih vrsta povrća, namjenjenih upravo uzgajanju na malim površinama. To, naravno, ne znači da ne treba saditi “obične” sorte, koje vrlo lijepo uspjevaju i u saksijama.

Kada zalivati?

Održavanje vlažnosti supstrata glavna je stavka u njezi mini-povrtnjaka, a obaveza je veća ukoliko je terasa natkrivena. Biljke se moraju svakodnevno snabdijevati vodom, pa nije zgoreg razmisliti o sistemu za navodnjavanje, koji se može napraviti i u kućnoj radinosti.

Kako se izboriti sa zagađenjem?

Sasvim je jasno da zagađen gradski vazduh, što prije svega podrazumijeva izduvne gasove, može kontaminirati zemlju u saksijama s povrćem, ali za ovaj problem postoji rješenje u vidu posipanja površine supstrata malčom koji će u velikoj mjeri sprečiti prodiranje štetnih materija u dubinu.

Urbana bašta može biti i na krovu

Mnogi soliteri imaju ravan krov, idealan za podizanje bašte, ali u tom slučaju potrebna vam je dozvola starnara zgrade, koje, naravno, možete pozvati da vam se pridruže. Postupak je isti kao i kada sadite povrće na balkonu, s tim što morate voditi računa o naletima vjetra koji je na toj visini mnogo jači nego na terasi. Trebalo bi da znate da je vjetrobran mnogo efikasniji kada skreće nego kada zaustavlja vazdušno strujanje, pa ćete biljke najbolje zaštititi postavljanjem improvizovane rešetke. Podrazumijeva se da ćete povrću s visokim stabljikama obezbjediti potporu.

Autor: Angelina Čakširan

Izvor: agromedia.rs

PROČITAJTE:

Ovo voće i povrće možete gajiti na balkonu – Nećete imati potrebe da idete na pijacu!

ČERI PARADAJZ: Uzgoj u saksiji na balkonu

Povrće u vreći – Uzgoj koji obećava dobru berbu

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Preporuka za vas

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});