U nekim proizvodnim područjima Semberije poljoprivrednici i tokom januara ne gase traktore, vrijedno pripremajući oranicu za ovogodišnju proljetnu sjetvu.
Njive ore i Radiša Rikanović, a odlučio je kaže da na proljeće više obradive zemlje pripadne kukuruzu, nego što je to na njegovom gazdinstvu bio slučaj ranijih godina.
IZVOR: NTV ARENA
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske danas je isplatilo 404.444 KM za podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju.Iz Ministarstva je saopšteno da je novac isplaćen posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske.
O narednoj uplati javnost će biti blagovremeno obaviještena, dodaje se u saopštenju.
Različite opasnosti u životnoj sredini izuzetno su se uvećale u posljednjih četrdeset godina. Na nezgode, stres i bolesti koje su ljudi oduvijek imali, društvo dvadesetog vijeka dodalo je otrovne hemikalije i radioaktivne supstance. Tokom njihove proizvodnje, prerade, distribucije, korištenja i odlaganja u otpad, ove supstance predstavljaju opasan i nerazuman rizik za našu životnu okolinu i naše zdravlje.
Kao što već svi znamo u Bosni i Hercegovini ne postoji kontorlisana kupovina i upotreba pesticida (hemijska sredstva za zaštitu biljaka). Zakon o sredsvima za zaštitu biljaka je takav da bilo ko može da kupi bilo koji pesticid u neograničenim količinama i upotrebi ga samostalno bez priustva stručnjaka.
Ovakav način primjene, a kao posljedica nepravilnog rukovanja pesticidima doveo je do velike kontaminiranosti (zagađenosti) životne sredine počevši od zemljišta , vazduha i na kraju samih plodova koje redovno konzumiramo.
Život u zagađenoj sredini izaziva mnoga oboljenja za koja ni savremena medicina nema rješenja. Lista oboljenja je zasrašujuće duga, a neka od tih oboljenja su rak , porođajni defekti, reproduktivni problemi, astma i alerigije.
Najčešće su ugroženi radnici hemijske industrije zaposleni pri preradi hemikalija, poljoprivredni radnici koji zaprašuju i prskaju bilje (prskači i mješaoci), piloti u poljoprivredi (prskanje iz aviona) ali i stanovništvo koje živi u poljoprivrednim područjima.
RAK:
Mnogi kanceri su povezani sa pesticidima, uključujući rak mozga, kostiju, jetre, pankreasa, bešike, prostate kao i leukemije. Rak limfnog sistema, kao što je Hodzkin nimfon i non- Hodzkin, je posebno dobro dokumentovan. Ovo je sedma najčešće postavljena dijagnoza raka kod odraslih, a treća najčešće dijagnostikovana kod djece. Ustvari djeca koja žive u poljoprivrednim područjima imaju veći rizik od ovih bolesti.
POROĐAJNI DEFEKTI:
Urođene mane kod ljudi i životinja su sve češće kako upotreba pesticida raste, naročito u poljprivrednim područjima. Na primjer, gastrošiza, porođajni defekt u kojoj se crijeva bebe i drugi organi razvijaju van abdomena, se javlja mnogo češće kod beba sa majkama koje žive u krugu od 25 kilometara u kojem je korišten pesticid atrazin. Atrazin je povezan sa devet različitih urođenih defekata.
REPRODUKTIVNI PROBLEMI:
Izlaganje pesticidima može da utiče na reproduktivni sistem muškaraca i žena podjednako. U jednoj studiji, ljudi koji su imali visok nivo pesticida u urinu su imali deset puta veće šanse da dobiju nizak kavalitet sperme.
ASTMA I ALERGIJA :
Stopa astme se penje dramatično u skladu sa porastom upotrebe pesticida. Upotreba pesticida je takodje povezana sa alergijama na hranu. Jedna studija je pokazala da više od 25 000 žena iz poljoprivrednih područja pati od astme isključivo zbog upotrebe pesticida.
Prvi sjetveni period za kulture koje će se gajiti u zatvorenom prostoru polako počinje. Jedan od uslova koje morate da ispunite kako biste proizveli dobar i zdrav rasad jeste da odaberete adekvatne kontejnere za sadnju sjemena. Uz nekoliko jednostavnih savjeta izbor pravog kontejnera proći će lako.
Sadnja sjemena u kontejnerima praktična je prvenstveno zbog uštede prostora. U kontejnerima relativno malih dimenzija možete proizvesti dosta rasada. Nakon što posijete sjeme, kontejnere smjestite u zaštićeni prostor poput tople leje, klijarnika, plastenika ili staklenika, sa optimalnim uslovima za klijanje sjemena.
Ukoliko ste odlučili koje ćete kulture ove sezone gajiti u zaštićenom prostoru, odabrali sjeme i pripremili i poboljšali supstrat za sjetvu sjemena, sljedeći korak u pripremi jeste odabir najboljih kontejnera za sjetvu.
Prvo pravilo jeste da kontejner birate prema veličini biljke čije sjeme sijete. Za proizvodnju rasada najčešće se koriste kontejneri prečnika 2, 3, 5 ili 7 centimetara.
Ukoliko se odlučimo za sadnju manjih biljaka, poput, na primer, cvjeća, začinskog bilja ili sitnijeg povrća, odabraćemo kontejnere sa većim brojem otvora, prečnika 2 ili 3 centimetara. Za rasad ovakvih biljaka to je sasvim dovoljno prostora.
Međutim, za gajenje većih povrtarskih kultura, poput krastavca, paradajza ili, na primer, dinje, za sjetvu sjemena potreban je kontejner sa otvorima većeg prečnika, ili pak manja saksija.
Ako se odlučite za saksije, njihovu veličinu takođe birate na osnovu toga kolika će biti mlada biljka. Na primer, za sadnju sjemena paradjza potrebna vam je nešto veća proizvodna saksija prečnika oko 10 centimetara. Ovakva saksija je dovoljno velika da biste u njoj odgajili rasad do one veličine kada je spreman za presađivanje.
Za sjetvu sjemena najčešće se koriste kontejneri ili saksije od plastike. Ove proizvodne posude mogu biti i od stiropora. Bez obzira od kog su materijala, svi kontejneri posjeduju više sadnih mjesta.
Još jedna prednost ovakvih kontejnera za sjetvu sjemena jeste ta što bez obzira da li se odlučujete za plastiku ili stiropor kontejnere možete ponovo koristiti.
Proizvodnja veće količine rasada iziskuje i veća ulaganja. U ovom slučaju možda najbolji izbor predstavljaju proizvodne kese. Proizvodne kese su obične PVC kese to jest folije u obliku vrećice. Ove kese možete ispuniti zemljom i u njih posijati sjeme.
Prednost upotrebe proizvodnih kesa jeste ta što one nisu čvrstog oblika, pa se lako mogu prilagoditi i ređati u gajbice, proizvodni sanduk ili klijarnik. Ipak, ove kesice se ne mogu upotrebljavati više puta. Rasad proizveden u njima biće dovoljno jak i kvalitetan za presađivanje.
Posebno zanimljiv izbor za sjetvu sjemena mogu biti tresetne saksije. Ove saksije su zapravo sam supstrat koji je dobro ispresovan. Način sjetve u njima je apsolutno isti, ali tresetne saksije imaju i svoje prednosti. Kada stigne vrijeme za presađivanje rasada, biljku ne moramo vaditi iz tresetnih saskija, već je jednostavno presadimo zajedno sa njom, jer je korijen mlade biljke već prodro u pore saksije. Supstrat od kojih su napravljene tresetne saksije je hranljiv i veoma dobar za biljku, pa one ne samo da imaju fizičku ulogu, već i hrane mladu biljku.
Za razliku od klasičnih kontejnera i saksija za sjetvu koji se mogu koristiti više puta, tresetne saksije i kontejnere možete upotrebiti samo jednom. Takođe, one iziskuju veći trošak, jer su zbog svojih karakteristika, skuplje od proizvodnih kontejnera. Za njih se možete odlučiti ukoliko planirate nešto manju proizvodnju.
IZVOR: AGROMEDIA
PROČITAJTE:
ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha
Semberija posjeduje 63.750 hektara poljoprivrednog zemljišta i šuma. U okviru biljne proizvodnje žitarice zauzimaju najveće učešće u sjetvenim površinama, zatim slijedi pvorće, krmno i industrijsko bilje.
Prinosi biljne proizvodnje su relativno mali gledajući svjetske i evrposke standarde. Da bi povećali prinos po jedinici površine potrebno je prije svega poznavati kavalitet zemljišta, a to je moguće utvrditi jedino hemijskom analizom zemljišta. Hemijska analiza zemljišta je neophodna za postizanje većih prinosa ali i smanjenje troškova proizvodnje.
U periodu avgust – decembar 2014. godine predstavnici Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi MPŠV RS su uzeli prosječne uzorke zemljišta za kontrolu podnosti, a to podrazumjeva ispitivanje Ph reakcije zemljišta , količinu fiziološki aktivnog fosfora i kalijuma i količinu humusa. Ukupno na području Republike Srpske ispitano je 1876 prosječnih uzoraka zemljišta. Od toga na području Bijeljine – Semberije ispitano je 80 uzoraka.
Rezultati ovih ispitivanja pokazala su da na području centralnog dijela Semberije preovladavaju slabo kisela i neutralna zemljišta dok su alkalna zemljišta najzastupljenija uz rijeku Savu i Drinu.
Za popravku nepovoljnih osobina jako kiselih zemljišta, koja sadrže toksične materije, primjenjuje se kalcizacija tj. unošenje u zemljište krečnog materijala. Za tu svrhu uglavnom se koristi kalcijum karbonat , bilo u formi mekanog ili mljevenog krečnjaka, saturacioni mulj (nus proizvod u proizvodnji šećera) i kalcijum oksid.
Smanjenje alkalnosti zemljišta najbolje se postiže gipsovanjem, tj. unošenjem gipsa ali i drugih sumpornih jedinjenja.
Izvor: AgroSavjet
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskojiznosi 1.299.000 ha (51.4% udjela u Bosni i Hercegovini), što u odnosu na broj stanovnika čini približno jedan hektar po stanovniku, što je iznad svjetskog prosjeka (0,24 ha po stanovniku) i evropskog prosjeka (0,40 ha po stanovniku).
Svi ti uslovi pružaju izvrstan ambijent za uzgoj širokog izbora biljaka i životinja, uz mogućnost žetve usjeva i voća do tri puta godišnje, na istom zemljištu u zavisnosti od kulture.
Prema statističkim podacima početkom 2010.godine u Republici Srpskoj postoji skoro 14 miliona stabala šljive, kruške, jabuke i ostalog voća koje bi se moglo izvoziti i od kog bi se mogli proizvoditi voćni sokovi. S obzirom na mogućnosti snabdijevanja organskim proizvodima i čistom vodom, nije teško zaključiti zašto su međunarodni proizvođači i distributeri hrane i pića prepoznali vrijednost ovog sektora.
Toplija područja u Hercegovini, vijekovima, su bila središte proizvodnje vina, uzgajanja duvana i lavande i drugih aromatičnih biljaka. Republika Srpska je takođe poznata po svom visokokvalitetnom ljekovitom bilju koje se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Ribogojilišta se razvijaju u čistim, nezagađenim rijekama, koje protiču zemljom.
Za paradajz, papriku i plavi patlidžan koriste se dvije vrste supstrata – za sjetvu i za pikiranje, dok se krastavac, dinje i lubenice ne pikiraju i koristi se jedan supstrat.
Da bi se biljke što bolje razvile, zemljište u toplim gredicama, u kontejnerima i hranjivim kockama potrebno je da bude bogato hranjivim sastojcima, lako pristupačnim za ishranu biljaka, sa dobrim vodnim i vazdušnim režimom. Kako savjetuje Mira Miljković, najbolje je koristiti gotove supstrate u kojem biljka živi do pikiranja ili do rasađivanja.
Glavna razlika u veličini čestica
Za paradajz, papriku i plavi patlidžan koriste se dvije vrste supstrata – za sjetvu i za pikiranje, dok se krastavac, dinje i lubenice ne pikiraju i koristi se jedan supstrat.
„Glavna razlika je u veličini čestica. Sitniji supstrat za sjetvu, a krupniji za pikiranje. Gotovi supstrati proizvedeni su po modernoj talijanskoj tehnologiji. Prosušen, sa 40% vlage, dobro sterilisan, bez nematoda i sjemena korova, upakovan u vreće 10, 20, 50, 80 i 250 litara. Ima blago kiselu reakciju 5,5-6,5 pH. Ima dosta visok vodni kapacitet, raspolaže sa povoljnim sastavom mikroelemenata, ne sadrži štetne i opasne materije. Sa druge strane, sadrži sve što je biljci potrebno u najosjetljivijem peridu života“, navodi Miljković.
Šta kada sjetva nije u kontejnerima?
U toplim gredicama koristi se mješavina baštenske i šumske zemlje i količina riječnog peska, pomješanim sa organskim đubrivom (kompost, treset ili zreli stajnjak).
„Ovaj način se uglavnom koristi pri proizvodnji rasada, za kasnu proizvodnju na otvorenom, gdje se sjetva ne vrši u kontejnerima. Preporučuje se upotreba gotovog supstrata u površinskom sloju, odnosno sloju u kojem se razvija korijen biljaka“, zaključuje Mira Miljković.
IZVOR: AGROKLUB
PROČITAJTE:
Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza
ROVAC – Insekt koji nanosi velike štete povrtarima i voćarima!
Brojni sportisti i pjevači riješili su da se okrenu poljoprivredi i novac ulože u voćnjake, povrtnjake i uzgoj stoke, te tako dodatno zarade, ali i pobjegnu od gradske gužve.
Ko ima zemlju, nikad neće biti gladan, izreka je koju su često, posebno u teškim vremenima, govorili ljudi.
Idući tom logikom, brojni sportisti i pjevači riješili su da se osiguraju, ali i svoje bogatstvo uvećaju ulaganjem u poljoprivredu. Tako se danas mnogi bave uzgojem šljiva, krušaka, malina, borovnica, ali i proizvodnjom vina i rakije. Pored toga što vjeruju u dobru zaradu od gajenja poljoprivrednih kultura, selu su se, kako i sami priznaju, okrenuli i zbog želje da pobjegnu od gradske vreve. Pa tako, recimo, Nenad Jezdić peče rakiju, Miličić ima plantaže jabuka.
Nenad Jezdić, glumac
PRAVI KRUŠKOVAČU
„Zemlja me je vezala za sebe. Pokazala se u svom najtežem obliku, ali me je isto tako nadahnula“, izjavio je jednom prilikom Jezdić.
Uroš Tripković, košarkaš
ZASADIO BOROVNICE
Miroslav Đukić, fudbalski trener
ISPOD LjEŠNIKA KUJE TAKTIKU ZA UTAKMICE
Darko Miličić, košarkaš
BUDUĆNOST VIDI U PLANTAŽAMA JABUKA
Zvonko Bogdan, pjevač
OD VINA STVORIO BREND
Vojin Ćetković i Sloboda Mićalović, glumci
PROIZVODE ORGANSKU HRANU
Proizvode organsku hranu Mnogi su bili iznenađeni kada su glumci Sloboda Mićalović i Vojin Ćetković otkrili planove da se sa ćerkama presele u sremsko mesto Čortanovci. Iako ovaj par voli da čuva svoju intimu, mediji su ipak saznali da imaju plan da proizvode organsku hranu. Vojinova želja, navodno je, da uzgaja paradajz, krompir, šargarepu…
Svi preparati koji se koriste u zaštiti biljaka mogu, u manjoj ili većoj mjeri, biti otrovni za ljude, domaće životinje, raznu divljač, ribe, pčele i druge organizme. Zbog toga, u manipulaciji i radu sa njima, potrebna je opreznost i strogo pridržavanje upustava koja se dobijaju kupovinom svakog pakovanja preparata. U protivnom, ukoliko se preparati nepažnjom progutaju ili dođu u dodir sa kožom, mogu izazvati trovanje, pa i smrt.
Sve otrovne materije, sa stanovišta prometa i upotrebe, a radi zaštite čovjeka i životne sredine, klasifikuju se na osnovu toksikoloških i ekotoksikoloških osobina. Njihova otrovnost se izražava otrovnošću preko kože (dermalna), unošenjem u organizam preko organa za varenje (peroralna) i prekoorgana za disanje (inhalaciona). Prema otrovnosti, svi pesticidi se dijele u tri grupe :
U ovu grupu svrstana su najotrovnija sredstva za zaštitu biljaka. Ona su na ambalaži i upustvima označena mrtvačkom glavom, oznakom “ T+ “ i natpisom “ Jak otrov „. Ovih preparata ima malo i ne preporučuju se za primjenu u povrtarstvu, osim kod suzbijanja nekih glodara.
Ova grupa je manje otrovna i na ambalaži preparata se nalazi znak mrtvačke glave, oznaka “ T “ i natpis “ Otrov „.
U ovu grupu spada velika većina sredstava za zaštitu biljaka. Ona su njamanje otrovna i preparati na ambalaži imaju crtež “ Andrejin krst „, oznaku “ Xn “ i natpis “ Štetno po zdravlje „. Ukoliko se pored crteža nalazi oznaka “ Xi “ onda slijedi natpis “ Nadražujuće “ Navedeni crteži i oznake, u različitim bojama, su vidno istaknuti na ambalaži. Na njoj se nalaze i drugi simboli koji upozoravaju i na druge osobine preparata (nagrizajuće, eksplozivno, oksidativno, samozapaljivo ili opasno po životnu sredinu).
Do upotrebe sredstva za zaštitu biljaka treba čuvati u posebnoj prostoriji ili ormaru koji se mogu zaključati. Ona ne smiju biti dostupna neupućenima, djeci ili domaćim životinjama i kućnim ljubimcima. Takođe ne smiju se čuvati sa namjernicama ili sa stočnom hranom. Uvijek moraju biti u originalnoj ambalaži i sa čitljivim nazivima. Nije dozvoljeno nikakvo presipanje u druge posude, flaše ili kesice.
Prije primjene i izvođenja hemijskog tretiranja treba se detaljno upoznati sa upustvima za primjenu preparata i odgovarajućim mjerama predostrožnosti (doza, koncentracija, otrovnost i sl.) Prije primjene preparata nikakva nedoumica ne smije da postoji. U slučaju bilo kakvih nedoumica obavezno zatražiti savjet stručnjaka.
Izvor: AgroSavjet
PROČITAJTE:
Zašto je ORAH otrovan i zašto se ne smije SADITI u blizini KUĆE?
Zašto bi bademe trebalo namočiti u vodu preko noći?
Bosiljak (ocimum basilicum) je jednogodišnja zeljasta biljka sa četvrtastom stabljikom visine 30 – 50 cm. Stabljika je uspravna sa mnogo uspravnih grana i grančica. Listovi su veliki, prosti i jajasti i svijetlo zeleni. Donji listovi su krupni a gronji sitniji. Cvijet je sitan, bijel i smješten na gornjem dijelu stabljike. Plod je orašica svijetlo mrke boje.
Bosiljak je začinska biljka koja se koristi u mnogim jelima i široko je rasprotranjena u mnogim svjetskim kuhinjama. Na mnogo mjesta se naziva carska biljka. Često se koristi i kao dekorativna biljka u kafićima i restoranima. Cijela biljka ima prijatan miris i aromu. Bosiljak se gaji na temperaturi od 20 do 30 stepeni. Na nižoj temperaturi se neće dobro razvijati, a na temperaturi od -5 uginjava. Voli vlažnu, meku i plodnu zemlju. Preporučuje se ako odlučite da gajite bosiljak u kućnim uslovima, kupite zemlju visokog kvaliteta u specijalizovanim cvjećarama. Biljku možete posaditi u saksiju ili kutiju koja ne mora biti velika. Dubina sadnje od 10 do 15 cm. Na dno saksije stavite jednu šaku pijeska ili kamenčića koji će služiti kao drenaža. Nakon što zasadite sjemenke, držite biljke na toplom dok ne niknu. Ne zaboravite da zalivate često, a preporučuje se mlaksta voda.
PROČITAJTE:
Sibrski limun moguće gajiti u BiH
6 vrsta voća za koje ste možda mislili da je povrće
Kako prepoznati početak vegetacije biljaka?
Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.
Kontakt: [email protected]
© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.
Created by: MicroMedia
