Naslovnica Blog Stranica 987

Koje povrće uspijeva jedno pored drugog?

Agrosavjet
-
0
Koje povrće uspijeva jedno pored drugog?

Zima polako prolazi, bliži se proljeće i sjetva povrća. Neke biljke su kompatibilne a neke inkompatibilne te je jako  bitno koje biljne vrste mogu uspijevati jedna pored druge. 

Tako na primjer:

Boranija dobro podnosi kao susjede rotkvicu, celer, krompir, krastavac, blitvu, paradajz, salatu, cveklu, spanać, a ne podnosi lukovičasto povrće.

Krastavac podnosi kao susjede: crni luk, boraniju, a ne podnosi rotkvicu.

Krompir podnosi ren, boraniju, kelj, kupus, a ne podnosi paradajz, grašak, tikve i salatu.

Paradajz podnosi salatu, lukovice, kupusnjače i boraniju, a ne podnosi krompir, grašak i crveni kupus.

Paprika podnosi salatu, spanać, blitvu, rotkvicu, a ne podnosi boraniju i paradajz.

Salata podnosi paradajz, radič, rotkvicu, kupus, boraniju, grašak, a ne podnosi peršun.

Izvor: AgroSavjet

Na listi 11 objekata iz kojih se može izvoziti mlijeko u EU

Agrosavjet
-
0
Na listi 11 objekata iz kojih se može izvoziti mlijeko u EU

Sarajevo – BiH ima 11 objekata iz kojih je moguće izvoziti mlijeko i mliječne proizvode u EU, a ako bude novih koji zadovoljavaju propise, biće dodati na listu, izjavio je danas u Sarajevu zamjenik direktora Kancelarije za veterinarstvo BiH Pavo Radić.

Na edukaciji u okviru programa “Obuka za sektor mljekarstva o zahtjevima za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka”, Radić je pojasnio da Kancelarija i inspekcija svakodnevno obilaze i nadgledaju objekte i kako budu zadovoljavali kriterijume, tako će se i dodavati na listu izvoznika.

Prema njegovim riječima, cilj današnje edukacije je da se privredni sektor i ostali nadležni upoznaju sa legislativom EU, kako bi se nesmetano izvozilo mlijeko i mliječni proizvodi.

On je podsjetio da je BiH 2016. godine, kada je dobila odobrenje za izvoz u zemlje EU, bio odobren izvoz po regulativi Evropske komisije za kolonu C, a sada je to učinjeno za kolone A i B.

“Naš zadatak je da se sa tom uredbom upoznaju inspektori i službenici, kako bi mogli napraviti plan službenih kontrola, ali i privatni sektor, te šira javnost”, istakao je Radić.

On je pojasnio da se kolona C odnosi na UHT mlijeko, mlijeko koje je prošlo najstroži oblik obrade, to jest sterilizaciju i pasterizaciju, a kada je riječ o kolonama A i B, to je mlijeko koje je prošlo niži tretman obrade, što proizvođačima i prerađivačima mlijeka iz BiH omogućava da sa manje utroška energije dobiju proizvod i da ga mogu plasirati na tržište EU.

Šef USAID/Švedska Farma dva projekta Bil Mejs izjavio je da je krajem prošle godine izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u Hrvatsku iznosio 25 odsto izvoza koji je zabilježen u 2012. godini, prije nego što je Hrvatska pristupila EU.

“USAID i Vlada Švedske posredstvom Farma dva projekta sarađuju sa privatnim i javnim sektorom, kako bi ovaj broj što prije bio povećan i u tu svrhu smo unajmili i konsultante iz EU koji će pomoći institucijama i kompanijama u ovom procesu”, istakao je Mejs.

Prema njegovim riječima, kada je BiH dobila dozvolu za dalju liberalizaciju izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno kada je proširena lista proizvoda koji se mogu izvoziti, USAID i švedska Vlada nastavili su da podržavaju i privatni i javni sektor, da zajednički rade na povećanju izvoza u EU, uz očekivanja da će to dovesti do povećanja prihoda i novih radnih mjesta.

Današnju edukaciju organizovala je Kancelarija za veterinarstvo BiH, uz podršku USAID-Švedska Farma dva projekta, a namijenjena je službenim i ovlaštenim veterinarima, veterinarskim inspektorima, relevantnim službenicima ministarstava poljoprivrede i predstavnicima drugih institucija.

Edukacija obuhvata pitanja od važnosti za sektor mljekarstva, kao što su zakonska osnova – higijenski paket i izvoz mlijeka u EU i zemlje Cefte, postupak službenih kontrola u objektima za izvoz mlijeka i proizvoda od mlijeka, zahtjevi i standardi EU za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda navedeni u Uredbi EU, postupak sertifikovanja mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih izvozu u EU.

Izvor: GLAS SRPSKE

Ugljevik postaje oaza za stočarstvo

Agrosavjet
-
0
Ugljevik postaje oaza za stočarstvo

Na području Ugljevika tokom posljednje decenije zasađeno je oko milion sadnica šljive i drugog voća, što ovu opštinu, koja u najvećoj mjeri živi od proizvodnje električne energije, svrstava u voćarski kraj. U posljednje vrijeme na ovom području sve više poljoprivrednika se opredjeljuje i za proizvodnju mlijeka i tov stoke.

Osmočlana porodica Rikić u Starom Ugljeviku ima farmu za 48 muznih krava, od kojih je polovina u muži. Proizvode dnevno oko 200 litara mlijeka.

– Može da se živi skromno. Ne može se bogatstvo steći na mlijeku, ali može da se živi. Ne tjera te u zajam, ne tjera te u nadnicu. Radiš za sebe – priča Tihomir Rikić.

Posla na farmi Rikića ima, ali složne ruke sve stižu.

– Spremamo hranu, sve što treba za krave, za telad, ovce, krmače, svinje. Sve imamo. Radimo, ali i imamo. Ništa nam nije teško – priča Zorica Rikić.

Sve više poljoprivrednih gazdinstava u Ugljeviku bavi se i tovom stoke. Milorad Marinković ima farmu sa 22 grla. Sam proizvodi svu potrebnu hranu za stoku.

– Imam svoje zemlje oko 80 dunuma, a još sijem 70 tuđe. Na 150 dunuma sijem kukruz, djetelinu. Imam 5o dunuma djeteline, ne oskudijevam za hranu, ne kupujemo. Mnogi kažu da se ne može živjeti, a mi smo preživjeli i dan danas živimo od toga – tvrdi Milorad Marinković.

Iz budžeta opštine Ugljevik, koji iznosi blizu 10 miliona maraka, za agrar se godišnje izdvaja oko 200.000 KM. Međutim, podsticaji poljoprivrednicima ne isplaćuju se od 2016. kada je opštinski Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja podsticaja poljoprivrede i drugih privrednih djelatnosti, Ustavni sud Republike Srpske proglasio nezakonitim. Pomoć poljoprivrednim gazdinstvima sada, osim resornog ministarstva, pruža Agencija za mala i srednja preduzeća.

– Do sada smo uglavnom pomagali u oblasti voćarstva i u oblasti zatvorene proizvodnje, plasteničke proizvodnje. Pokušaćemo da se to proširi na oblast stočarstva. Da pomognemo mladim ljudima da dobiju podsticaj za bavljenje proizvodnjom na selu – ističe Milorad Jovičić, direktor Agencije za mala i srednja preduzeća opštine Ugljevik.

Na području opštine Ugljevik evidentirano je 937 poljoprivrednih gazdinstava. Strategijom razvoja od 2018. do – 2022. godine planirana su značajnija ulaganja u prerađivačke kapacitete, prije svega hladnjača za voće i povrće, što bi olakšalo plasman poljoprivrednih proizvoda.

Izvor: RTRS

Smeđi vrhovi kod sobnih biljaka

Agrosavjet
-
0
Smeđi vrhovi kod sobnih biljaka

Kada zeleni listovi na vašim kućnim biljkama postanu smeđi, lako je kriviti bolesti i štetočine (isneskte). Ali pravi krivci iza ovih zabrinjavajućih simptoma ste vi, tj, vaša neprikladna briga prema ovim biljkama.

Bilo da se radi o biljkama u zatvorenom ili na otvorenom, birajući pogrešan način liječenja vaše biljke se mogu u potpunosti osušiti. Međutim  ukoliko odvojite vrijeme za identifikaciju i ispravljanje pravih uzročnika ovih simptoma, biljke sa smeđim vrhovima se mogu vratiti na pravi put.

Biljke prirodno koriste i gube vodu kroz tkivo svaki dan. Vrhovi listova postaju smeđi kada se izgubljena voda iz nekog razloga ne može zamjeniti. Idealno, voda teče iz korijena kroz stabljike i vodene tokove dok konačno ne dođe do vrhova listova. Ali kada je voda ograničena , dolazi do isušivanja ćelija i biljke odumiru od neke vrste suše.

Kada vrhovi biljaka postanu smeđi, te mrtve ćelije ne mogu da ožive, ali brze korekcije pomažu da se ostatak biljke oporavi.

Rješavanje problema smeđih vrhova listova

Iako smeđi listovi izgledaju suvi i žedni, nemojte se prevariti! Voda može biti poslednja stvar koju vaša biljka treba. Jednostavan botanički detektivski rad pomaže da se dođe do srži problema.

 Pogledajte šta je pod zemljom

Gledanje onoga šta se dešava sa korijenovima koji se muče, pomaže u dijagnozi problema. Ovo je lakše sa biljkama u saksijam nego sa biljkama u zemlji na otvorenom.

Prvo što treba da uradite jeste da biljke položite na stranu i polako ih izvučete iz saksije. Većina biljaka izlazi lako. Nemoj te se brinuti o povređivanju vaše biljke jer i profesionalni uzgajivači često poduzimaju isti korak.

 Pregledajte zemlju

Bez obzira da li se radi o kućnim ili o vanjskim biljkama, zemlja oko biljke bi trebala da bude hladna i vlažna. Osim ukoliko ne uzgajate vodene biljke ili neke močvarne, biljke nikda ne bi trebalo da leže u vodi. Korijenu je potreban vazduh. U zemljištu natopljenom vodom dolazi do asfiksije korijena (sušenja) , slabi njegova moć usvajanja vode i prenošenja u nadzemne organe te dolazi do propadanja korijena i pojave smeđih listova.

Ukoliko se zemlja raspada ili ima čvrst, suvi oblik, voda ne stiže tamo gdje treba. Zemlja može da formira tvrdu koru ili da se povuče sa strana u saksiji, te na taj način voda u potpunosti obilazi korijen. Razbijte koru i vratite zemlju natrag na stranu saksije da bi voda dospjela do korijena.

Pažljivo pregledajte korijen

Korijen daje naznake njegovog fizičkog zdravlja i okoline. Zdrav korijen sa nekoliko šarenih izuzetaka, bijele je boje, čvrst sa svježim mirisom sličnim kao zemlja. Sivi ili smeđi korijenovi su obično mrtvi ili odumiru zbog suviška vode, a takvi korijenovi imaju miris truleži. Kada korijenovi postanu ovakvi oni se ne mogu obnoviti. Kod sobnih biljaka, odstranite trule korijenove, a zatim presadite biljku u novu zemlju za novi početak.

Takođe može doći do vezivanja korijena koji se umotava oko saksije, a to se dešava ukoliko je saksija previše mala. Takve biljke potrebno je presaditi u veće saksije.

Izvadite ostatke đubriva

Vrhovi biljaka mogu postati smeđi i kada su izloženi prekomjernim đubrenjem što dovodi do prekomjernog nakupljanja soli a zemlja postaje previše kisela. Kod sobnih biljaka, nakupljanje soli se manifestuje kao bijela kora na površini zemlje ili tanjirima sa strana saksije. Potrebno je uraditi ispiranje zemljišta većim količinama vode. Jednostavno stavite biljku u lavabo ili kadu i zalijte je sa vodom dok se zemlja ne natopi i voda ne prođe.

Nastavite sa održavanjem biljke

Kada se vaše biljke vrate na put dobrog zdravlja, prilagodite svoju brigu, naročito zalivanje, kako bi ih održali u životu.

Oslobodite se dokaza

Kada uradite sve mjere njege, oslobodite se smeđih listova korištenjem oštrih makaza.

Pašalić: Apsolutno bezbjedno korištenje GMO soje

Agrosavjet
-
0
Pašalić: Apsolutno bezbjedno korištenje GMO soje

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je danas da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetički modifikovanim organizmima povučen iz parlamentarne procedure kako bi se stanovništvo i javnost detaljno upoznali o ovom aktu, koji odobrava korištenje GMO soje za ishranu životinja.

Pašalić je novinarima u holu Narodne skupštine Srpske rekao da je upotreba ove soje, koja se koristi isključivo za ishranu životinja, apsolutno bezbjedna.
“Ne nanosi nikakvu štetu životinjama, a posebno ljudima i ne može da dođe u proizvode poput mesa, mlijeka i jaja. Proizvodi od ove soje su prisutni na tržištu BiH unazad četiri godine i nije bilo nikakvih posljedica po životinje i ljude zbog njihove upotrebe. Ponavljam, govorim o GMO soji, a ne `Monstantovim` hibridima kukuruza, protiv čijeg smo gajenja i upotrebe”, rekao je Pašalić.

On je istakao da će resorno ministarstvo upoznati javnost o pomenutom odobravanju upotrebe GMO soje u ishrani životinja putem javnih tribina, te da će zakon biti na dnevnom redu parlamenta u narednom periodu.

Pašalić je podsjetio da su proizvođači u Srpskoj, prije svega oni koji se bave uzgojem živine, u lošijem položaju u odnosu na one iz Federacije BiH /FBiH/ jer moraju hranu od GMO soje kupovati u tom entitetu.

“Dakle, pokušali smo naše proizvođače da dovedemo u ravnopravan položaj sa onima u FBiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, zemljama EU kako bi oni time učinili jeftinijom svoju proizvodnju”, objasnio je Pašalić.

Vlada Republike Srpske povukla je danas iz skupštinske procedure Nacrt zakona o protivgradnoj zaštiti i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetički modifikovanim organizmima.

Kafa – Arabica ili Robusta ?

Agrosavjet
-
0
Kafa – Arabica ili Robusta ?

Kada se probudite ujutro, prva stvar na koju većina pomisli je kafa – jedan od omiljenih toplih napitaka u svijetu. Ustanete iz kreveta i kao omađijani sipate sebi šolju kafe. Najpre se divite mirisu, a onda i ukusu vašeg prvog jutarnjeg napitaka – savršen trenutak!

Međutim, da li ste se ikada zapitali kako se dobija ta ukusna kafa?

Kada je pečena, sva zrna kafe izgledaju isto. U svijetu postoje desetine različitih vrsta kafe, ali za pravljenje istoimenog omiljenog napitka, kao što smo već naglasili, uzgajaju se dvije vrste biljki: Arabika (Coffea arabica) i Robusta (Coffea canephora). Ovo su dva osnovna tipa kafe koja se u svijetu kultivišu kako bi smo mi svakodnevno konzumirali ovaj napitak. Međutim ove dvije vrste kafe nisu jedine….

Kafa Liberica i Excelsa su još dvije posebne vrste o kojima se jako malo zna i priča. Razlog je veoma jasan – 99% kafe koja se proizvodi u komercijalne svrhe, potiče od Arabike i Robuste i to je činjenica. To je i razlog zašto priča ne ide dalje od ove dvije vrste kafe.

Obe vrste kafe su jako kvalitetne, ali Robusta ima lošiju reputaciju. Djelimično zbog svoje robusnosti. Njena jeftina kultivacija automatski, u mnogim zemljama, čini rasprostranjenu kulturu – obezbeđujući veći profit za niži kvalitet.

Međutim, malo pažnje je posvećeno tome kako se obrađuje zrno.

Zabluda je takođe često posledica nepravilnog postupka pečenja. Pošto zrna sadrže manje šećera, a više kofeina i hlorogenične kiseline, ona moraju duže da se obrađuju, jer će u suprotnom biti gorkog ukusa. Hlorogenična kiselina je jedan od razloga zašto se kafa smatra lošom za želudac, ali potpuno nestaje tokom dužeg i pravilnog procesa pečenja.

Jeftina kafa – uključujući i Arabiku – često nije dovoljno pečena i ona sadrži više ovog neprijatnog stomačnog uzbunjivača.

UKUS KAFE:

Obe vrste kafe – Arabika i Robusta imaju specifičan ukus.

Arabika je kafa aromatično-slatkog ukusa. Zrna Arabika imaju bogatiji, prefinjeniniji ukus i manju kiselost zrna, zbog čega se i smatra kvalitetnijom vrstom kafe.

Robusta se retko koristi čista za pravljenje kafe, zbog svog oporog ukusa. Robusta ima jači i oštriji ukus i često se miješa sa Arabikom, dajući kafi na taj način snažniji ukus. Na primjer, espresso mješavina koja u sebi sadrži i robustu pravi bolju pjenu, koja se smatra neizostavnim dijelom svakog dobrog espresso-a.

ZAKLJUČAK:

Ovde se zaljučak sam naslućuje. Obzirom da Arabiku smatraju kvalitetnijom kafom, to svakako doprinosi i njenoj većoj popularnosti na tržištu, u odnosu na robustu. Aroma i veća koncentracija šećera u samoj biljci doprinose stvaranju velikog kruga ljubitelja ove kafe.

Po poslednjim podacima istraživanja, danas se 70% kafe pravi od arabike, a 30% od robuste, pa zaključite i sami.

Šta je GMO, a šta HIBRID ?

Agrosavjet
-
0
Šta je GMO, a šta HIBRID ?

GMO – Genetski modifikovana hrana (GM hrana ili biotehnološka hrana) jeste hrana proizvedena od organizama koji su bili podvrgnuti posebnim izmjenama unutar njihove DNK, korištenjem metoda genetičkog inženjerstva. Ove tehnike su dopustile ispoljavanje novih osobina kod organizama koji ih prethodno nisu posjedovali. Takođe se omogućuje i mnogo bolja kontrola genetičke strukture hrane nego što je to bilo u „klasičnim“ procedurama poput selektivnog uzgoja i uzgoja na bazi induciranih mutacija.

Genetski inženjering zapravo omogućava ukrštanje i kombinovanje gena među potpuno različitim vrstama, na način koji u prirodi nije moguć. Naučnici su u okviru istraživanja na primjer, ubacili u DNK paradajza gene iz bakterija, u jagode gene iz ribe, a u voće ljudske gene. Tako nastaju genetski modifikovani organizmi, koji su poznati po skraćenici GMO.

HIBRID

Hibrid je jedinka nastala kontrolisanim ukrštanjem roditelja (muška i ženska biljka) koji pripadaju istoj vrsti, odnosno sorti, a koji imaju željene osobine, pa se ukrštaju, na primjer, dva paradajza ili dva kukuruza, a to se radi preko cvjetova.

Dakle svaki hibrid ima, bez obzira na biljnu vrstu, roditelje – majku i oca. Što su roditelji divergentniji, što su više različiti po mnogobrojnim osobinama, to je efekat heterozisa ili hibridne bujnosti veći (dakle njihov potomak će imati više pozitvnih osobina od roditelja).

Da bi se to postiglo, moramo da imamo bogatu kolekciju genotipova (Genotip zigota, nastalog spajanjem polnih ćelija, sadrži proporcionalno jednak broj majčinih i očevih gena, samo što su se ti geni drugačije iskombinovali u genotipu potomka) iz koje probamo šta može da bude dobra majka, a šta dobar otac. Ako je jedan roditelj otporan na tri bolesti, a drugi još na dvije, onda imamo F1 (potomak) sa pet otpornosti na bolesti ili neke druge karakteristike koje je poprimio od roditelja koji su ukršteni.

Zaključak je da su hibridi organizmi koji mogu da nastanu  prirodnim putem ali i uz malu pomoć ljudi, a GMO su organizmi u potpunosti nastali u laboratorijskim uslovima.

PROČITAJTE:

Šta predstavljaju rupice na petit keksu

Pravi razlog zašto se narandže prodaju u crvenim mrežicama!

Mini mikroskop detektuje bolesti i štetočine na usjevima, otkriva i fali li im koji mineral

Troškovi i moguća zarada za 38 najvažnijih biljnih kultura

SAD: Recikliranjem ostataka hrane proizvode đubrivo za zemljište

Agrosavjet
-
0
SAD: Recikliranjem ostataka hrane proizvode đubrivo za zemljište

Amerikanci su najrastrošniji ljudi na svijetu: u Sjedinjenim Američkim Državama se gotovo trećina svih namirnica baca, pa se procjenjuje se da se tako godišnje baci 161 milijardi dolara. Poslovni model jedne zajednice u sjevernoj saveznoj državi Vermont nudi rješenje.

Restoran Wayside u gradiću Montpilier poznat je kao jedan od najboljih i najprometnijih restorana. Svake sedmice ovdje jede više od 1.000 ljudi. Kada su gradski službenici predložili da restoran počne reciklirati hranu, vlasnici su bili nezadovoljni.

„Rekao sam: ‘Nema šanse’, previše smo zauzeti da bismo odvajali vrijeme za đubrivo“, govori jedan od njih Ryan Zecchinelli. Međutim, on se predomislio kada je otkrio da recikliranje ostataka hrane, znači više novca u kasi.

Besplatna reciklaža

Gradski odvoz smeća se plaća, dok je odvoz smeća u pogone za reciklažu besplatan.

„Skupljamo ostatke hrane zbog toga što se oni na deponiji pretvaraju u metan, jedan od najvećih uzročnika globalnog zagrijavanja. Ostatke hrane recikliramo, te od njih pravimo đubrivo za zemlju“, ističe direktorica Gradske deponije Cassandra Hemenway.

Međutim, ovdje se ne radi samo o ekološkoj osviještenosti. Jedan od problema je prostor. Jedina gradska deponija u Montpilieru brzo se puni i skupa je za vođenje. To je problem sa kojim se suočavaju brojne države širom SAD-a.

Jedno od rješenja ponudila je upravo jedna farma – hranu koji gosti restorana nisu pojeli, pojest će kokoši, te zauzvrat proizvesti jaja.

„Odlaganje hrane na deponije ogroman je gubitak vrijednosti namirnica. Mi pretvaramo ovaj, inače protračeni resurs, u hranu već prvog dana“, kaže Karl Hammer iz Vermont Composta.

Isplative promjene

Iako su prošli kroz kompletnu reorganizaciju poslovanja, vlasnici restorana Wayside kažu da se promjena isplatila.

„Proizveli smo tone i tone đubriva samo od recikliranja ostataka hrane“, navodi Zecchinelli.

Država planira ovu metodu reciklaže uvesti kao obavezu i za privatna domaćinstva, s ciljem da do 2020. godine u potpunosti iskorijene ostatke hrane s gradskih deponija. Jednostavan princip koji se može primijeniti svugdje u svijetu, uz mali napor svakog pojedinca.

Izvor: Al Jazeera

Voćarstvo ostaje strateška grana Vlade Srpske (VIDEO)

Agrosavjet
-
0
Voćarstvo ostaje strateška grana Vlade Srpske (VIDEO)

U kojem smjeru se kreće voćarska proizvodnja Srpske, i da li je na putu oporavka? Na kompleksna pitanja odgovori su ponuđeni na Savjetovanju voćara Srpske, u Gradišci.

Kod voćara uvijek dilema. Ako ne rodi – problem, ako rodi kao ove godine iznad prosjeka – ponovo problem.

– Imali smo jako velike gubitke, bez obzira što smo imali duple prinose, jer znači imali smo najviše posla, najveće prinose i najveće gubitke – ističe Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

Za Vladu voćarstvo ostaje strateška grana, koja ima maksimalnu podršku.

– U prethodnoj godini izdvojili smo preko pet miliona KM direktinih podsticaja voćarskoj proizvodnji i ako tome dodamo indirektne mjere podrške one su značajno veće i značajno su veća ulaganja u ovu proizvodnju – naglasio je Saša Lalić, načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Od indirektnih mjera značajna su ulaganja u razvoj Prognostičarske službe.

– Od ove sezone imamo jedan sistem gdje će moći da prate kada su ostvareni neki uslovi za bolesti ili kada je intenzivan let nekih štetočina na kojima smo radili – rekla je Bojana Šukalo, stručni saradnik za voćarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarsva i vodoprivrede Republike Srpske.

Za voćarsku proizvodnju ništa manje značajna nisu ulaganja od 25 miliona KM, u moderizaciju protivgradne preventive, koja će od ove godine djelovati kao jedinstven sistem na cijelom području Srpske.

– Treba da završimo montažu drugog rada na Jahorini pored ovog na Borjima koji je već u funkciji dvije posljednje godine i isto tako treba da završimo dogradnju sistema u istočnoj Hercegovini i proširenje branjenog sistema na ostale opštine Srpske, istakao je Tihomir Dejanović, direktor Protivgradne preventive Republike Srpske

Sva ulaganja nadležnih institucija u sektor voćarstva, ako voćari ne porade na povećanju konkurentnosti, ne mogu doprinijeti poboljšanju, zaključak je agroekonomista.

– Da im pokažemo savremene metode konkuretske prednosti i stvaranja jedne jedinstvene prodajne ponude gdje onda kupci ostaju oduševljeni i onda se profiti sele našim poljoprivrednim proizvođačima – priča Dalibor Dončić, agroekonomista.

Na savjetovanju voćara, stručnjaci iz Srpske i Srbije održali su predavanja o zadrugarstvu, podsticajima, novim tehnologijama, zaštiti i prihrani voćnjaka, bolestima maline, te o voćnoj paši u pčelarstvu, a sve da voćarstvo postane što unosniji posao.

Izvor: RTRS

Šljiva i njena ljekovitost

Agrosavjet
-
0
Šljiva i njena ljekovitost

Pijace su pune šljiva, pojedite svakog dana po šaku ovog voća, evo zašto je to bitno.

Da počnemo jednim interesantnim podatkom, koji mnogi ne znaju – šljive pripadaju porodici ruža.

Od šljiva se, to znate, pravi rakija, dzem, ali je najzdravije da ih jedete sirove, svježe, ako je moguće tek ubrane. Ne samo što su ukusne i što osvježavaju, one organizmu obezbjeđuju nekoliko važnih sastojaka. Prije svega, vitamin C, E, K, zatim beta karoten, biljna vlakna, kalijum, kalcijum, magnezijum, celulozu.

Imaju nizak glihemijski indeks, tako da nećete brzo osjetiti glad, niskokalorične su i to ih čini odličnim kada ste na dijeti.

Fenolski sastojci – procijanid, neohlorogenska kiselina i kavarcetin, čuvaju naš organizam od upala.

Naročito se preporučuju osobama koje imaju manjak gvožđa, ali i onima koji su zaboravni, loše raspoloženi, pate od zatvora.

Sezona im je od maja do oktobra, zato iskoristite ove mjesece da bi ste šljive jeli svježe.

Izvor : Centar za prirodnu medicinu

PROČITAJTE:

Prirodni lijekovi protiv zatvora

Najznačajnije bolesti i štetočine šljive

Šljiva: Plamenjača može da “ogoli” voćnjake

1...986987988...995Stranica 987 of 995

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia