MRKONJIĆ GRAD – Stočaru Miroslavu Ivetiću u Gerzovo, kod Mrkonjić Grada, krov štale se, zbog velike količine snijega, srušio na stoku i ubio sedam krava.

Ivetić, koji je iz Jezera, kazao je da je šteta izuzetno velika jer je mnogo krava povrijeđeno, osam krava s trajnim oštećenjem moraće na klanje, a za desetak oštećenih se sudbina još ne zna. Dodao je da je štala dimenzija 70 x 9 metara.

Veterinar Radovan Dimitrić, koji je učestvovao u izvlačenju stoke, rekao je da će šteta biti nadoknađena, ali da su veći problem 123 grla stoke koja su ostala bez krova.

“Krave stoje na snijegu dubokom 50-60 cm, a neke od njih su u fazi teljenja. Šteta od krava koje je krov ubio će biti nadoknađena, ali uputio bih apel da resorno ministarstvo i ljudi koji su u mogućnosti pomognu Ivetiću kako bi što prije riješio gdje će krave smjestiti”, rekao je veterinar.

Divna Aničić, načelnica Mrkonjić Grada, rekla je za “Nezavisne” da je 30 krava bilo u štali kada se krov urušio.

“Radi se o drvenoj konstrukciji, koja je podlegla pod težinom snijega koji nije bio očišćen. Civilna zaštita i vatrogasci Mrkonjić Grada su bili na terenu i pomagali su”, rekla je Aničićeva.

Snežana Ružičić, načelnica Jezera, kazala je da je kompletan krov pao na stoku koja je bila u štali.

“Ljudi su bili na terenu i samo oni mogu u ovoj situaciji pomoći jer mehanizacija i mašine u ovom slučaju ne mogu ništa”, kazala je Ružičićeva za “Nezavisne”.

“Bilo je više od 50 ljudi iz Mrkonjić Grada, među kojima vatrogasci, komunalci, ali i ljudi iz susjednih opština Jezera i Šipova. Planiramo da formiramo komisiju, pa ćemo vidjeti šta dalje i kako ćemo vlasniku pomoći. Oštećena je građa, a i krave su nastradale”, rekao je Tomislav Todorović, vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za privredu i finansije opštine Mrkonjić Grad.

Ružičićeva je dodala da zbog lošeg vremena još nisu proglasili elementarnu nepogodu, te da na ovom području ima dosta snijega.

“Što se tiče snijega, u ovoj opštini svi putevi su prohodni, ali ima malo poteškoća prema selu Borci”, naglasila je ona.

Inače, snijeg koji već nekoliko dana pada u BiH nije napravio većih problema već je samo otežao odvijanje saobraćaja, a prema prognozama vremena i narednih dana nas očekuju padavine. Republička uprava civilne zaštite pozvala je građane, kolektive i institucije da spremno dočekaju i ovaj novi talas padavina i da svoje aktivnosti prilagode najavljenim meteorološkim uslovima.

Svi putni pravci i ulice prvog prioriteta u Banjaluci su očišćeni i prohodni, a iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da najviše snijega ima na području Manjače, odnosno Stričića, Aginog Sela i Krmina – oko 30 centimetara.

“Svi magistralni i regionalni putevi sarajevsko-romanijske i gornjodrinske regije su prohodni i nema poteškoća i zastoja u odvijanju saobraćaja”, rekao je Dragan Buloščić, tehnički direktor “Romanijaputeva”. Takođe, kako je saopšteno iz preduzeća “Zvornikputevi”, svi magistralni i regionalni putevi na području regije Birač su prohodni, ali je odvijanje saobraćaja otežano na svim dionicama.

IZVOR: NN

U Republici Srpskoj u planu su izmjene Zakona o genetski modifikovanim organizmima kojima se dozvoljava promet genetski modifikovane soje i njenih proizvoda za životinjsku ishranu.

Kako se navodi u obrazloženju Nacrta zakona, koji će se pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske naći na narednoj sjednici, promet će se odvijati u strogo kontrolisanim uslovima uz prethodno pribavljeno odobrenje resornog ministarstva.

Tako je onaj koji stavlja u promet GMO soju dužan da uspostavi sistem sljedivosti i postupke na osnovu kojih se mogu identifikovati subjekti od kojih nabavlja, odnosno kojima je isporučio genetski modifikovanu soju i proizvode od genetski modifikovane soje.

Pet godina mora voditi evidenciju koja omogućava praćenje i identifikaciju onih od kojih je nabavljena ili kojima je isporučena genetski modifikovana soja i proizvodi od genetski modifikovane soje.

“Subjekat koji stavlja u promet genetski modifikovanu soju i proizvode od genetski modifikovane soje odgovoran je za štetu nanesenu ljudima, imovini i životnoj sredini, koja nastane njenim stavljanjem u promet”, stoji u Nacrtu zakona.

Postupak za stavljanje u promet soje se pokreće podnošenjem zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a ako su ispunjeni svi uslovi, ministar donosi odobrenje.

Ministarstvo vodi registar izdatih odobrenja za stavljanje u promet genetski modifikovane soje i proizvoda od genetski modifikovane soje.

“Primjena ovog zakona će omogućiti potrošačima da izvrše izbor u vezi s hranom za životinje koju upotrebljavaju za njihovu ishranu, a to se posebno odnosi na genetski modifikovanu hranu, koja će, ukoliko prođe veoma složenu proceduru procjene rizika i odobravanja u Evropskoj uniji, prema odredbama ovog zakona morati biti jasno obilježena, tako da će potrošači moći da zaštite svoje osnovno pravo na izbor, tj. moći će da sami donose odluku da li žele ili ne žele da kupuju hranu za životinje koja sadrži genetski modifikovane organizme”, navodi se u obrazloženju zakona.

Stojan Marinković, poljoprivrednik i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, mišljenja je da je relativno kratak period upotrebe GMO usjeva i kultura da bi se moglo doći do zaključka kakve su posljedice po konačnog konzumenta i čovjeka.

Kaže kako su pojedini herbicidi koji se koriste kod uzgoja GMO kulture opasniji od samog proizvoda.

“Na primjer poznato je da su ostaci glifosata, herbicida koji se koristi u zaštiti GMO soje protiv korova, izvor kancerogenih oboljenja za konzumenta”, kaže Marinković.

Prema njegovim riječima, u ishrani životinja se godinama koriste genetski modifikovani organizmi te da je to gotovo nemoguće kontrolisati.

“Dobar dio GMO soje iz uvoza dolazi do naših životinja kroz smjese i druge proizvode, a mi na to ne možemo uticati. Ono što je apsurdno je da je dozvoljen promet soje, a da nije dozvoljena njena proizvodnja”, zaključio je Marinković.

IZVOR : NN

Poljoprivrednici sa područja Banjaluke imaju mogućnost da se, pod povoljnim uslovima, uključe u proizvodnju ljekovitog bilja i krastavaca – kornišona, saopšteno je iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela.

Poljoprivrednici imaju mogućnost da se bave proizvodnjom kamilice, mente, matičnjaka, nevena i ostalog ljekovitog i aromatičnog bilja kao kooperanti preduzeća iz Banjaluke, te proizvodnjom krastavaca kornišona kao kooperanti preduzeća iz Kozarske Dubice.

– Pri zasnivanju proizvodnje, svim proizvođačima će biti obezbijeđen kompletan repromaterijal, koji će otplaćivati kroz proizvod (50 odsto od ukupnog startap paketa), a otkup cjelokupne proizvedene količine je zagarantovan. U toku proizvodnje proizvođačima je obezbijeđena i stručna savjetodavna podrška – rekli su nadležni.

Detaljnije informacije o projektu potencijalni proizvođači mogu dobiti u Centru za razvoj poljoprivrede i sela.

Projekat finansira Međunarodni fond za ruralni razvoj, a realizuje Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u saradnji sa Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

IZVOR: INFOSRPSKA

Izgradnja sistema za navodnjavanje u Semberiji jedan je od projekata Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, kojim je planirano navodnjavanje oko 10.000 hektara.

Time će se poljoprivrdnicima omogućiti jeftinija i sigurnija ratarska i povrtarska proizvodnja. Za Pilot područje u Donjem Crnjelovu, raspisan je tender za izvođača radova, čija se vrijednost procjenjuje na oko 3, 8 miliona maraka .Sistemom distributivnih cjevovoda sa pumpnim stanicama, voda iz kanala Stara Dašnica, biće dovedena do privatnih poljoprivrednih parcela. Mladen Mitrović jedan je od poljoprivrednih proizvođača u Donjem Crnjelovu, koji će među prvima u Semberiji dobiti mogućnost korištenja dvostruko jeftinijeg navodnjavanja povrtarskih kultura.

Početkom proljeća , projektom resornog ministartva, planirana je izgradnja pilot sistema za navodnjavanje korištenjem postojeće kanalske mreže.

– To je dio parcela gdje je plastenička proizvodnja intenzivna i gdje se obavlja proizvodnja povrća i dio ratarske proizvodnje. Glavni vod bi išao sa kanala Dašnica, s tim da nam je obećano da nam bude dovedena infratstruktura do svake parcele – ističe Mladen Mitrović, poljoprivrednik iz Donjeg Crnjelova. Pilot projekat u Crnjelovu obuhvata oko 470 hektara. Ovih dana otvoren je i tender za izvođače radova.- Do 15. februara je raspisan poziv tako da očekujemo već u martu sa izvođenjem radova, nekih 30-ak kilometara cjevovoda, poručuje Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U resornom ministarstvu napominju da je vrijednost projekta oko 3,8 miliona maraka, koji će biti obezbijeđeni iz sredstava Svjetske banke. Sa 15% učešća u finansiranju projekta, učestvuje i grad Bijeljina. – Imamo dio sredstava od doprinosa za vode, koje možemo trošiti samo uz saglasnost ministartsva, tako da ćemo jedan dio uložiti za eksproprijaciju, a drugi dio za navodnjavanje- napominje Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine. Uz glavnu kanalsku mrežu u Semberiji, projektom je planirano da se obezbijedi navodnjavanje za oko 10000 hektara površina pod povrtarskim i ratarskim kulturama. To podrazumijeva 40 pumpnih stanica i oko 320 kilometara cjevovoda u selima Kojčinovac, Obarska i Crnjelovo.

IZVOR : RTRS