Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 972

„SAVA“ POVEĆALA OTKUPNE CIJENE POVRĆA

Agrosavjet
-
0
„SAVA“ POVEĆALA OTKUPNE CIJENE POVRĆA

Nakon niza održanih sastanaka sa poljoprivrednim proizvođačima iz Semberije, danas su zvanično finalizovani pregovori i potpisani ugovori otkupa sirovina za 2019.godinu sa proizvođačima.

Iz prehrambene industrije Sava Semberija ističu da su korigovane cijene otkupa za ovu godinu u zavisnosti od vrste proizvoda i da su ujedno povećali otkupne cijene od pet do 20 odsto.

otkupna cijena odnosi se na sirovine, poput, paradajza, kojeg je Sava Semberija otkupljivala u količinima od 700.000 do milion i po kilograma na godišnjem nivou. A nova cijena ove sirovine iznosi od osamnaest do 20 odsto.. Ali se novi otkupni cijenovnik odnosi i na više vrsta paprika.

Vanić Petar iz Donjeg Crnjelova, kaže da već duži niz godina sarađuje sa PI Sava Semberija, a i ove godine može da računa na siguran otkup sa dobrom cijenom svojih proizvoda. Ovaj semberski prozvođač sije papriku na 20 hektara, a paradajz na hektar i po.

I drugi proizvođači koji su danas potpisali ugovor sa savom Semberijom kažu da je riječ o ozbiljnoj dugogodišnjoj saradnji.

Predstavnici resornog ministarstva danas su ujedno održali prezentaciju određenih projekata koji su u fazi realizacije i koji će biti u narednom periodu dostupni , a riječ o podsticajima namjenjenim semberskim proizvođačima, planiranim za ovu godinu. Međutim, ovi podsticaji ne važe PI Sava Semberija, ali ova domaća fabrika očekuje intezivniju saradnju sa reosrnim ministarstvom koja bi bila na obostranu korist.

Evo šta znače naljepnice na voću koje kupujete u prodavnicama!

Agrosavjet
-
0
Evo šta znače naljepnice na voću koje kupujete u prodavnicama!

Mnogi ljudi često kupuju voće koje ima naljepnice, a da i ne obraćaju pažnju na to. Otkrivamo vam šta ove deklaracije na kori voćaka znače i o čemu bi trebalo voditi računa prilikom kupovine istih.

Na deklaraciji bi trebalo da stoji naziv proizvođača i broj koji otkriva važne podatke o načinu uzgoja tog voća. Ove deklaracije se prvenstveno odnose na voće koje je uvezeno iz inostranstva.

Naljepnica sa 4 cifre

Voće koje je uzgajano uz pomoć vještačkog đubriva, po pravilima poljoprivredne proizvodnje koja su važila u poslednjih pedesetak godina, nosiće deklaraciju sa četiri cifre od kojih je prva 3 ili 4. Limun je, na primjer, označen 4033, dok banane nose oznaku 4011.

Naljepnica sa 5 cifara

Organski uzgajano voće je ono koje na sebi ima pet cifara od kojih je prvi broj 9. Takva deklaracija je garancija da je voće uzgajano bez đubriva i pesticida. Na primjer, banane iz organske proizvodnje nose oznaku 94011.

Vodite računa o broju 8 na deklaraciji
Ova deklaracija je najvažnija jer je to voće koje je genetski modifikovano, a prepoznaje se na osnovu pet cifara od kojih je prva uvijek 8. Na primjer, takve banane imaju broj 84011.

Sada, kada ovo znamo, moramo voditi više računa o tome šta kupujemo i šta piše na deklaraciji. Ipak, postavlja se pitanje šta je sa onim voćem koje na sebi nema nikakvu deklaraciju.

Maknuli iz prometa 471 kg meda – problematičan domaći med

Agrosavjet
-
0
Maknuli iz prometa 471 kg meda – problematičan domaći med

Ispitivanjem u akreditovanoj laboratoriji utvrđeno je da četiri uzorka domaćeg meda ne zadovoljavaju propisane parametre kvaliteta (dva uzorka po dva parametra, te dva po jednom parametru), stoji u saopštenju Vlade FBiH.

Federalni veterinarski inspektori su krajem prošle godine u trgovačkim centrima u Federaciji BiH uzeli šest uzoraka meda (pet domaćih proizvođača i jedan uvozni), radi ispitivanja na tri osnovna parametra kvaliteta.

Ispitivanjem u akreditovanoj laboratoriji utvrđeno je da četiri uzorka domaćeg meda ne zadovoljavaju propisane parametre kvaliteta (dva uzorka po dva parametra, te dva po jednom parametru), stoji u saopštenju Vlade FBiH.

Daljnim inspekcijskim postupanjem, van prometa je stavljen 471 kg meda koji ne ispunjavaju propisanu kvalitetu. O daljnjem postupanju inspektora potrošači će biti redovno informisani, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Velik je ovo udarac za domaću proizvodnju meda. Naime, često sumnjamo u med koji dolazi iz uvoza, a većina pčelara uvijek poziva kupce da med kupuju od provjerenih proizvođača, najbolje na kućnom pragu.

Patvoreni med velik je problem kako za pčelare, tako i za kupce jer je, podsjetimo, med treći proizvod u svijetu koji se najviše patvori. Još 2017. godine su pčelari upozori europarlamentarce na smanjenje broja pčelinjih zajednica, ali i na pad proizvodnje meda u EU, kao i na povećanje uvoza meda. S obzirom na ubrzanje znatnog uvoza kineskoga meda tijekom proteklih petnaest godina, ali i nižu otkupnu cijenu meda od stvarnih proizvodnih troškova u EU te lošu kvalitetu uvoznog meda koji nije prirodan već je dobiven “manufakturnom proizvodnjom”, Evropskoj je komisiji predloženo da počne istraživati praksu određenih kineskih uvoznika kako bi se, ako je to moguće, pokrenuo antidampinški postupak.

Zbog svih ovih razloga, med kupujte od provjerenih pčelara, na njihovom kućnom pragu. Iako se samo detaljnom analizom može ustanoviti pravi sastav meda postoje i neki testovi na osnovu kojih možemo otkriti je li med pravi ili lažan (sadrži šećer ili umjetne zaslađivače).
Jedan od testova je i tekstura meda. Naime, pravi bi se med u vodi trebao zgrudvati i pasti na dnok dok se lažni med u vodi otapa.

Gradski inspektori KONTROLIŠU KVALITET domaćeg mesa, jaja, ribe i mlijeka

Agrosavjet
-
0
Gradski inspektori KONTROLIŠU KVALITET domaćeg mesa, jaja, ribe i mlijeka

Gradski inspektori krenuli su danas u kontrolu farmi klaonica, mljekara i ribnjaka na području grada, biće kontrolisana ispravnost mesa, jaja, ribe i mlijeka.

Kako su najavili iz Odjeljenja za inspekcijske poslove, uzeti uzorci biće kontrolisani na nivo prisutnosti antibiotika, hormona, teških metala, pesticida i drugih štetnih materija.

– Prošle sedmice izvršili smo kontrolu mesa iz uvoza, a ove krećemo sa domaćim proizvođačima – istakao je načelnik Odjeljenja Janko Kecman.

On naglašava da su ovo redovne kontrole koje se provode planski sa ciljem preventivnog djelovanja i rade se nekoliko puta godišnje prema programu koji donosi Kancelarija za veterinarstvo BiH. Uzorci se šalju u labaratorije u Banjaluci, Beogradu, Sarajevu i Mostaru a rezultati se očekuju za mjesec dana.

Prema proceduri, u slučaju da neki od uzoraka bude pozitivan, inspektori pokreću istragu i ponavljaju kontrolu.

– Ukoliko je uzorak i u ponovnoj kontroli pozitivan, zabranjuje se dalja proizvodnja – ističe Kecman.

On podsjeća i da je prošle sedmice Gradska inspekcija, zajedno sa predstavnicima Instituta za javno zdravstvo i Instituta “Vaso Butozan” uzela uzorke mesa iz uvoza u tržnim centrima na području grada.

Rezultati analiza ovog mesa na prisustvio antibiotika, kao i bakterija salamonele, stafilokoke i ešerihije očekuju se ove sedmice.

Najzanimljivija imena sela u BiH

Agrosavjet
-
0
Najzanimljivija imena sela u BiH

Gotovo da nema opštine u Bosni i Hercegovini u kojoj nema bar jedno selo nesvakidašnjeg, ili kako bi to naš narod kazao “zakukuljenog” naziva.

Otkud takva “čudna” imena teško da mogu odgonetnuti i starosjedioci, ali ona su uredno registrovana u gruntu i ucrtana na opštinskim mapama.

Za pojedine nazive vezuju se narodne predaje, koje su uglavnom i jedino objašnjenje otkud takav naziv selu, piše “Aura.ba”.

Ruku na srce, najviše je seoskih naselja koja u nazivu imaju predznak ljepote, miroljubivosti, ljubavi, rajskog užitka, kao što su:

Dobrič kod Širokog Brijega, Sladna kod Srebrenika, Duša i Svilići kod Gornjeg Vakufa, Dobrica kod Stoca, Dobrac kod Mrkonjić Grada, Radoželje kod Rudog, Ugodovići kod Teslića, Budoželje kod Vareša, Sretnice kod Mostara, Seljublje kod Kalesije, Rajska kod Gradačca, Zavolje kod Ključa, Bogodol kod Mostara, Ljubomišlje kod Rogatice, Ljubljeno kod Čajniča, Medakovo kod Tešnja.

Zagonetala i Ometala Čuda, alatke, smetala i zagonetala kriju se u imenima naselja: Čuništa, Čuda, Prguševa kod Olova, Krtnje kod Ljubinja, Češalj kod Višegrada, Grablje kod Ljubinja, Kužnjača kod Modriče, Lizoperci, Ometala i Varavara kod Prozora / Rame, Pripećak kod Rogatice, Popuže kod Šipova, Tupanari kod Šekovića, Šije kod Tešnja, Prline kod Lukavca, Pištaline kod Bosanske Krupe, Pištalica kod Ključa, Pjanići kod Cazina, Lupoglavo, Obrčevac, Jošje i Brgule kod Kladnja, Dudle kod Konjica, Kakmuž kod Gračanice, Odrače kod Kiseljaka, Popržena Gora, Starposle kod Kaknja, Pustipusi kod Ljubinja, Mrgudići kod Rogatice, Popuže kod Šipova, Globarica kod Maglaja, Udavača Brdo kod Mrkonjić Grada.

Evo i naselja koja nose i ovakva imena:

Zecovi i Žune kod Prijedora, Žabica kod Ljubinja, Miši kod Livna, Obadi kod Srebrenice i Kalinovika, Crvica kod Goražda, Kokošari i Krpeljići kod Travnika…

Od Ljutave do Nepravdića Plač, tuga i čemer “kumovali” su imenima sela: Suzina kod Stoca, Plačikus kod Kalinovika, Kukavice kod Rogatice, Tugovići kod Tešnja, Mrkodol kod Tomislavgrada, Paklarevo kod Travnika, Paklenica kod Olova i Maglaja, Čemerno kod Gacka, Crnoglav kod Neuma, Mrkalji kod Han Pijeska, Mrakovi kod Kiseljaka, Mračanj kod Prnjavora, Mrakovi kod Kiseljaka, Crljeni kod Ključa, Pocrnje kod Ljubinja, Crnopod kod Ljubuškog, Crnaja kod Srpca, Ništavci kod Prijedora, Rat kod Novog Travnika, Ljutava kod Rudog, Nepravdići kod Sokoca, Mrkosovice i Pokojišta kod Konjica, Bezmilje kod Goražda, Pocrnje kod Ljubinja, Grdovo i Krezluk kod Jajca, Žulj kod Sokoca.

Ma kako zvučalo, ali neka sela nose i ovakve nazive: Gnojnica kod Lukavca i Odžaka, Gnojnice kod Mostara, Gnionica kod Odžaka, Zlosela kod Kupresa, Zlokuće kod Bugojna i Kaknja, Zvjerina kod Bileće, Svinjarevo kod Kiseljaka.

“Čudni” nazivi sela, ma kako zvučali, ne umanjuju njihovu ljepotu i tradicionalno gostoprimstvo i dobrotu svojih žitelja, piše “Aura”, a prenosi “Vecernji.ba”.

PROČITAJTE:

Pojavio se GMO krompir – Evo kako ga prepoznati!

Majski radovi u bašti i dvorištu

Robot-pastir uskoro na pašnjacima

Berba južnog voća u Lijevču: Narandže i limun najbolje rodili

Agrosavjet
-
0
Berba južnog voća u Lijevču: Narandže i limun najbolje rodili

U plastenicima Mile Popovića u Lijevče polju u toku je berba južnog voća. Najbolje su rodila stabla limuna i narandže, a ne zaostaju ni grejpfrut, godži, mandarine…

Popović u plastenicima ima nekoliko hiljada sadnica južnog voća a po ovoj proizvodnji na daleko se pročuo.

Veliki broj ljudi se interesuje za južno voće koje proizvodim bez upotrebe hemije, na našem podneblju, i ono je zaista domaće. U ovo zimsko vrijeme velika je potražnja za plodovima ali i cijelim sadnicama jer se mnogi liječe od gripa i prehlade upravo ljekovitim voćem iz lijevčanskih plastenika – kaže Mile Popović koji je prije nekoliko godina prestao proizvodnju paprika i pardajza opredijelivši se za južno voće.

Blaga zima pogodovala je južnom voću, kaže Popović koji dodatno zagrijava plastenike. Osim južnog voća i ukrasnog bilja, u punom jeku je sadnja cvijeća koje će dopsjeti na tržište već početkom marta.

Izvor: Srpskinfo

ISTINA O KIKIRIKIJU: Jedete ga često, a ne znate šta radi vašem organizmu

Agrosavjet
-
0
ISTINA O KIKIRIKIJU: Jedete ga često, a ne znate šta radi vašem organizmu

Nećete vjerovati kada pročitate koje se sve blagodeti kriju u kikirikiju i to u samo 50 grama kikirikija dnevno.

Kikiriki je porijeklom iz Južne Amerike i pripada porodici mahunarki, isto kao grah, grašak ili soja.

On je odličnog ukusa, a i bogat mastima, proteinima i drugim zdravim hranljivim sastojcima. Kikiriki je dobar izvor proteina i u sebi ima visok sadržaj esencijalnih vitamina, minerala i biljnih jedinjenja, piše “Alo!“

Prednosti kikirikija su različite, pa ih svakako treba dodati na listu svakodnevne ishrane. Međutim, zbog visokog sadržaja masti i kalorija koje ima kikiriki, ne bi trebalo da se pretjerujete.

Ovih 12 svojstava kikirikija čine nam mnogo koristi od zdravlja do ljepote.

Dobar je za zdravlje srca

Među koristima za zdravlje čovjeka, čini se da je ova najpoznatija. Zahvaljujući visokom nivou mononezasićenih i polinezasićenih masti, kikiriki može da održava ljudsko srce zdravim.

Konkretno, oleinska kiselina kod kikirikija može u krvi da smanji loš holesterol (LDL) i poveća dobar holesterol (HDL).

Stoga je kikiriki u stanju da spriječi moždani udar i koronarna oboljenja povećanjem zdravih lipida u krvi.

Jača energiju

Jedna od najprimjetnijih prednosti kikirikija po zdravlje čovjeka je unapređenje energije. Ovo je sasvim razumljivo, jer kikiriki sadrži dosta vitamina i minerala, antioksidanata i hranljivih materija, koji su sami po sebi veliki izvori energije.

Pomaže kod mršavljenja

Kikiriki je proučavan u pogledu održavanja težine. Zbog toga što ima puno kalorija i masti, kikiriki ne utiče na rast kilograma, pa će vam zbog toga konzumiranje ove mahunarke pomoći u održavanju vitalnosti i spriječiće gojaznost.

Bori se protiv raka

Polifenolni antioksidanti prisutni u kikirikiju korisni su za prevenciju raka želuca, jer pomažu u smanjenju produkcije kancerogenih nitrozamina.

S druge strane, mahunarke poput kikirikija imaju visok sadržaj betasitosterola, koji predstavlja zaštitu protiv raka uz prirodno sprečavanje rasta tumora. Na ovaj način, svi oni koji jedu kikiriki najmanje dva puta sedmično mogu da smanje rizik od raka debelog crijeva za 2.7­58 posto.

Sprečava kamenje u žuči

Procjenjuje se da kamen u žuči pogađa između 10 i 25 posto odraslih u svijetu. Česta konzumacija kikirikija može značajno da smanji rizik od kamena u žuči. Prema studijama, samo 30 grama kikirikija dnevno može pomoći da se umanji rizik od ove pojave čak i do 25 posto.

PROČITAJTE:

NAJBOLJI LIJEK ZA BAKTERIJU U ŽELUCU ALI I ZA HEMOROIDE I CRIJEVNA OBOLJENJA!

Zamrznute, svježe ili konzervirane namirnice: Koje su najhranjivije

Nekuvani voćni sokovi od malina, kupina ili jagoda

Mlijeko iz Srpske sve dostupnije u zemljama EU

Agrosavjet
-
0
Mlijeko iz Srpske sve dostupnije u zemljama EU

89 odsto proizvedenog mlijeka u Srpskoj prošle godine bilo je ekstra klase, što je otvorilo vrata ovoj namirnici i prema zemljama EU, gdje je nastavljen uspješan izvoz. Tokom decembra 2018. godine, mljekare su od poljoprivrednih gazdinstava prikupile 7.342,1 tonu kravljeg mlijeka, što je za 7,3 odsto veća količina u odnosu na isti mjesec 2017.

Uz pomoć savjeta stručnjaka porodica Čobić dostigla je propisane standarde. Vode računa o higijeni štale i stoke, kao i kvalitetnoj ishrani krava, pa proizvode isključivo mlijeko ekstra klase koje je najbolje plaćeno, ali i nagrađeno premijom.

Stručne službe resornog ministarstva kontrolišu mlijeko dva puta mjesečno, a otkupljivači svakodnevno. Mlijeko je ekstra kvaliteta ako u jednom mililitru ima manje od 100.000 mirkoorganizama i manje od 400.000 somatskih ćelija.

– Somatske ćelije odražavaju zdravstveno stanje grla, mikroorganizmi u mlijeku označavaju i ukazuju na higijensko stanje – ističe Mile Novaković iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede Srpske.

U Srpskoj je u prošloj godini 4.500 farmera proizvelo oko 120 miliona litara mlijeka. Iako se broj proizvođača smanjuje, raste nivo mliječnosti, a samim tim i izvozni potencijal.

– Ono na šta apelujemo jeste da se pokuša mlijeko pretvoriti u određenu prerađevinu, što će svakako doprinijeti akumulaciji sredstava, a ne samo da ga izvozimo kao sirovinu, a zauzvrat uvozimo sireve i prerađevine od mlijeka – rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Nivo mliječnosti grla kod nas je 60 odsto manji nego u zemljama EU. Vodeći računa o genetskom potencijalu, uslovima u staji i kvalitetnoj ishrani, taj nivo se postepeno može dostići. Potrebno je da su udobna ležišta, da nema promaje, da ima dovoljno svjetlosti i čistog vazduha.

Stručnjaci savjetuju da poljoprivrednici ne svaštare, već da uvežu govedarsku i biljnu proizvodnju i da sve što proizvedu na svom imanju plasiraju kroz stoku i preko mlijeka, ali i mesa ostvare zaradu.

EU nedostaje oko 700.000 tona junećeg mesa, a u Srpskoj se, kažu, proizvede samo 2.500 tona godišnje, što je veoma malo u odnosu na potencijal koji imamo.

Na kontrolisanim uzorcima pronađeno 40 pesticida koji nemaju dozvolu EU

Agrosavjet
-
0
Na kontrolisanim uzorcima pronađeno 40 pesticida koji nemaju dozvolu EU

Agencija za bezbjednost hrane BiH završila je godišnji monitoring hrane na ostatke pesticida. Spornim su se pokazala samo četiri od gotovo 200 uzoraka. Glavobolju je ove godine donio podatak da je na kontrolisanim uzorcima pronađeno 40 pesticida, koji nemaju dozvolu za korišćenje u Evropskoj uniji.

Kontrolisano je 195 uzoraka – od toga 56 odsto domaćih i 44 odsto uzoraka hrane iz uvoza. Na 20-ak vrsta hrane traženi su ostaci pesticida. Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH, kaže da su rezultati u višegodišnjem prosjeku.

Četiri uzorka su bila preko MRL, a od ta četiri, tri su bila u granicama mjerne nesigurnosti, tako da su zadovoljavali. Јedan uzorak, kruška domaćeg porijekla, nije zadovoljavala i ona je povučena sa tržišta.

To znači da ovogodišnji rezultati nisu odstupali od prosjeka ranijih testiranja. Problem je, međutim, što je uočeno mnogo aktivnih materija koje se ne bi smjele koristiti.

Našli smo 40 aktivnih materija koje su zabranjene, nisu dozvoljene na listi i sada sa nadležnim organima procjenjujemo zbog čega je to došlo.

Bosna i Hercegovina od 2004. godine prati listu dozvoljenih pesticida koju formira Evropska unija. Sredstva koja nisu na listi ne bi se smjela koristiti.

Ta lista se planira tri godine unaprijed. Trenutno je aktuelna za 1919, 1920. i 1921. godinu. Ona je usvojena u decembru u EU i za 1921. se podrazumijeva proširenje liste pesticida – rekao je Milenko Savić, direktor Instituta za vode, Bijeljina.

Siniša Mitrić, profesor je na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu i predsjednik republičke Komisije za zaštitu bilja. Nevolja je, kaže, što evropski propisi ovu oblast tretiraju strože nego ostatak svijeta.

I u EU je prisutan dio proizvoda u kojima su prisutni ostaci pesticida koji se u EU ne mogu koristiti, ali tu zabranu nemaju azijske zemlje, Brazil, Argentina, SAD. Najveći poljoprivredni proizvođači u svijetu rade po drugim zakonima i ne pridržavaju se liste EU.

Kod domaćih proizvođača problem je usitnjenost nasada. Manji nemaju saradnju sa stručnim službama, a pesticidi su im dostupni. Da zaštitna sredstva ne bi bila dostupna svakome kome to padne na pamet, Uprava za zaštitu zdravlja bilja postaviće ograničenja.

Obuka odgovornih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima u Federaciji BiH je počela sa sprovođenjem prošle godine. Ista obuka treba da počne i u Republici Srpskoj u toku ove godine. Obuka korisnika fitofarmaceutskih sredstava još nije počela. Plan je da obuka počne u toku 2019. godine – ističu u ovoj upravi.

Plan je da pesticide ne može da kupi niko ko nije prošao adekvatnu obuku i o tome nema uvjerenje. Tako će se, smatraju stručnjaci, upotreba zaštitnih sredstava svesti na razumnu mjeru, pa će rizik biti manji i za proizvođače i za potrošače.

Izvor: RTRS

Proljećnom sjetvom biće zasijano oko 33.000 hektara u Semberiji

Agrosavjet
-
0
Proljećnom sjetvom biće zasijano oko 33.000 hektara u Semberiji

Prema planu proljećne sjetve, u Semberiji će biti zasijano 32.585 hektara različitim poljoprivrednim kulturama, što je za 16 odsto više nego prošle godine, rekla je Srni stručni savjetnik za poljoprivredu grada Bijeljina Јelica Radičić.

Ona je istakla da su razlog ovog povećanja smanjene površine u jesenjoj sjetvi. Na semberskim oranicama najzastupljenija kultura je kukuruz i biće zasijan na 26.365 hektara, soja na 530, suncokret na 100, duvan na 400, krmno bilje – nova sjetva na 1.300, a povrće na 3.890 hektara. Prema njenim riječima, na tržištu ima dovoljno repromaterijala za predstojeću sjetvu.

– Sjemena će biti dovoljno, računajući da je prošla proizvodna godina bila dobra, a cijena neće biti značajno promijenjena – rekla je Radičićeva. Ona je napomenula da đubriva uvijek ima u širokom asortimanu i da je na individualnom proizvođaču za koje će se opredijeliti. – Prema gruboj procjeni, za ovogodišnju sjetvu, samo za repromaterijale, neophodno je nešto više od 40 miliona KM – navela je Radičićeva. On je podsjetila da pravilnik o podsticajima još nije izašao, ali se očekuje da bi do početka marta trebalo da bude poznato koje su to olakšice za poljoprivredne proizvođače.

Izvor: Srna

1...971972973...986Stranica 972 of 986

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia