Kako se približava ljeto, vrtlari nestrpljivo očekuju prve zrele plodove parajza, ali to iščekivanje ne prolazi uvijek glatko, jer mnogo toga u uzgoju može poći naopako.

Neke se pogreške mogu i popraviti, a neke ne mogu, ali važno je zapamtiti osnovne uzgojne postupke.

Evo nekoliko češćih problema koji vam mogu pokvariti iščekivanje savršenog roda.

Bujna biljka, ali razvija malo plodova.

Paradajz vjerojatno dobija previše azota, a premalo fosfora, što potiče razvoj zelene mase, na štetu cvatnje i formiranja plodova. Izaberite gnojivo s balansiranim razinama tri osnovna elemenata, primjerice 10-10-10, ili gdje je srednja brojka (fosfor) veća od prve (azot), primjerice 2-3-1.

Cvjetovi otpadaju prije nego što se formiraju plodovi?

Najčešći krivac je prehladna voda kojom ih zalijevate, jer paradjz je ipak biljka čija je pradomovina suptropska Srednja Amerika, pa im za razvoj ploda treba toplina. Problem je lako riješiti ako izbjegavate zalijevanje hladnom vodom. Hladno vrijeme također može prouzrokovati uvijanje listova, što ipak neće utiecati na kasniji rod. Ovo je također jedan od razloga što ne treba žuriti s presađivanjem paradjza u vrt u rano proljeće.

Paradajz ima previše nabora i nije pravilnog oblika?

To se često događa kada su noći hladne u vrijeme formiranja plodova. Možete odabrati sorte koje su otporne na takvu vrstu deformacije, premda su i deformisani plodovi, nesavršenog oblika, jednako dobri za jelo.

Da li je paradjaz napukao?

To znači da u vrijeme formiranja plodova njihov korijen nije dobija ujednačene količine vode. Prevelika količina vode koja odjednom krene kroz stabljiku paradjza do plodova, može napuhati plod poput balona, koji onda pukne. Umjesto svakodnevnog površnog zalijevanja, radije jednom ili dva puta sedmično dobro natopite tlo oko biljaka tako da korijen može sam uzeti onoliko vode koliko mu i kada zatreba.

Ima li vaš paradjz omekšalu, trulu mrlju na svom kraju?

To znači nedostatak kalcijuma u tlu. Najčešći uzrok je neujednačeno zalijevanje; od prejakog do slabog, što biljci onemogućava korištenje kalcijuma iz tla. Testiranje tla vam može pokazati nedostaje li u njemu kalcijuma. Gnojiva koja se koriste za dohranjivanje paradjza obično sadrže i kalcijum. Ovakav paradajz je takođe jestiv, ako im se izreže truli, potamnjeli dio.

Jesu li listovi paradjza požutjeli?

Premda zdravo tlo sadrži brojne mikroorganizme, gljivice i bakterije mogu prouzrokovati bolesti na paradajzu. Oboljele biljke ne mogu se spasiti, pa se pobrinite da spriječite ponovnu pojavu bolesti. Najprije izbacite oboljele sadnice iz vrta, nemojte ih stavljati u kompost nego ih po mogućnosti spalite. Pazite na plodored i nemojte saditi paradjz, paprike i slično plodovito povrće na isto mjesto u vrtu najmanje tri godine.

7. Imaju li listovi po sebi pjege?

Sitne pjegice mogu prouzrokovati insekti, koji se najčešće nalaze na poleđini listova, kao i uši. Poprskate li biljku temeljito vodom iz vrtnog crijeva, otpast će i ti insekti. Ako to ne pomogne, pokušajte s insekticidom u obliku sapuna koji se rastopi u vodi.

Imaju li stabljike po sebi smeđe mrlje?

U pitanju je gljivična bolest koja se na paradjz prenosi preko krompira, često nakon razdoblja kišnog vremena. Zaražene biljke treba što prije ukloniti, prije no što se bolest proširi.

Imaju li plodovi svijetle mrlje?

To se može dogoditi ako ste pokidali sve zaperke i uklonili previše listova i zelene mase koja bi ih inače štitila od prejakog sunca. Nemojte previše ogoljeti biljke.

Jesu li krajevi listova izgrickani?

Potražite zelene crviće, duge oko pet centimetara i uklonite ih. Ali ako gusjenice imaju na sebi bijele kvržice, nemojte ih dirati, jer one će vas osloboditi štetnih nametnika. Jesu li komadići ploda izgriženi? Krivci bi mogli biti vjeverice i ptice, pogotovu kosovi, i to pogotovu u sušnom dijelu ljeta. Nemojte jesti takve plodove, kako biste se zaštitili od eventualnih bolesti koje se mogu prenijeti na ljude.

Prema iskustvima biovrtlara i neven na paradajz djeluje kao prirodna zaštita te pospješuje njegov urod. Neven je ujedno i ljekovita biljka. Dobar za paradaiz je i bijeli luk koji odbija crvenog pauka (koprivinu grinju).

Pored paradajza dobro je saditi i niski grah ili crni azuki-grah jer grahorice fiksiraju dušik u tlu i čine ga dostupnim korijenju paradajza te tako služe kao prirodno gnojivo. Visoki grah i grašak ipak ne treba saditi kraj paradajza jer se može zaplesti oko njega i zagušiti ga. Mrkva povoljno djeluje na paradajz, ali posađena ispod njega stvorit će sitnije korijenje.

Loši za paradajz su krompir, krastavci i komorač jer izlučevine njihovog korijenja negativno djeluju na rast paradajza. Paradajz je podložan i sličnim bolestima kao krompir i kukuruz, zato bi te biljke trebalo saditi dalje.

Paradajz ne treba saditi ni blizu paprike jer se te biljke takmiče za hranjiva. Ispod paradajza dobro je saditi i zelenu salatu, cikoriju, korabicu, rotkvu, spanak, peršin, poriluk ili kupusnjače – tako ujedno se bolje iskorištava prostor oko paradajza koji raste u visinu.