Subota, 19 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 962

Lucerkina buba krenula da pravi štete – pripremite se za zaštitu

0

Najznačajnija štetočina koja napada lucerku jeste lucerkina buba (Phytodecta fornicata). Ova vrsta napada samo lucerku, ima jednu generaciju godišnje i može bitno da utiče na kvalitet i prinos ove kulture.

Prezimljava u stadijumu odraslog insekta u zemljištu, a u proljeće se pojavljuje kada temperatura vazduha pređe 10°C.

Ženka polaže jaja u toku aprila i maja na donje lišće lucerke. Embrionalno razviće traje 6-9 dana, stadijum larve oko 15, kada se povlače u zemljište u stadijum lutke 8-14 dana. Novi odrasli insekti pojavljuju se sredinom juna, hrane se 2-3 nedelje i potom se povlače u zemljište radi prezimljavanja.

Najjači napad ove štetočine je pred prvi otkos. Larve su još štetnije, one ogole stabljike ili zagađuju izmetom preostalo lišće, pa onda ova biljka postaje neukusna čak i kao stočna hrana. Smanjenje prinosa zelene mase prvog otkosa može biti 30-50%. Šteta se ogleda i u opadanju kvaliteta lucerke, gubitkom njene hranljive vrijednosti za 13-50%.

Ekonomski opravdano hemijsko suzbijanjeje kada u početku razvijanja izdanaka ima 5 i više imaga po m2 ili preko 10 imaga/m2 kad biljke imaju 1-3 lista. Ako je usjev 5-10 cm, toleriše se više od 20 imaga/m2.

Sačuvati kvalitet i prinos prvog, a i drugog otkosa je najvažniji zadatak u strategiji zaštite lucerke. U proljeće, kada lucerka počinje intenzivno da raste, obilazak polja sa lucerkom i praćenje pojave lucerkine bube je obavezno. Ukoliko se primjete odrasli primjerci, ne treba čekati, već djelovati dok nije kasno. Ukoliko je vrijeme za košenje već blizu, treba pokositi lucerku što prije.

Ako se na kosidbu još malo čeka, potrebno je odmah uraditi hemijski tretman, pri čemu bi trebalo voditi računa o karenci preparata. Obično je to najmanje dvije nedelje pre planirane kosidbe, i to u zavisnosti od preparata koji ćemo koristiti. Za ovu svrhu registrovani su preparati na bazi malationa, fosalona i slično.

U susjednim zemljama, za ovu svrhu registrovani su još i cipermetrin, deltametrin, acetamiprid, lambda cihalotrin, i drugi. Ukoliko se ne uradi prvi tretman, nego se lucerka pokosi ranije, ili ako se napad primjeti u toku prvog košenja, obavezno je izvršiti hemijski tretman odmah nakon prvog otkosa.

Hrvatska želi da zaštiti nazive vina koje i BiH koristi

BANJALUKA – Hrvatska je pokrenula zaštitu tradicionalnih naziva vina, što može da ima posljedice za proizvođače u Bosni i Hercegovini, upozoravaju u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Naime, oznake koje susjedna zemlja pokušava da zaštiti i u BiH se koriste decenijama unazad.

Zbog toga je bh. strana Evropskoj komisiji podnijela prigovor, koji je nedavno usaglašen između proizvođača i nadležnih institucija. On je proslijeđen i na izjašnjenje Hrvatskoj, a rok je dva mjeseca od prijema zahtjeva.

U pitanju su izrazi “vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom” (KZP), “kvalitetno vino sa KZP”, “mlado vino”, “kvalitetno biser vino”, “vrhunsko pjenušavo vino”, “opolo”.

“Bh. delegacija je iznijela stav koji kaže da bh. strana nema za cilj blokirati Hrvatsku u ostvarivanju prava zaštite i korištenja ovih izraza kao tradicionalnih, ali svakako ima za cilj da odbrani i zaštiti prava bosanskohercegovačkih proizvođača vina da nastave i dalje koristiti ove izraze, kao što se činilo godinama unazad u označavanju vina, u trgovini sa zemljama iz regije i EU, te da ostvari pravo na zaštitu istih ili sličnih tradicionalnih izraza u EU, kada se za to steknu uslovi”, kažu u Komori.

Dodaju kako su navedeni izrazi dio pravnog nasljeđa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u oblasti vina, te su kao takvi preneseni u postojeće zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.

“Istaknuto je i da je hrvatski narod jedan od tri konstitutivna naroda i da je hrvatski jezik službeni jezik u BiH, te da je nemoguće prevesti ove izraze na način da ne bude istovjetan onim koji su predmet aplikacije Republike Hrvatske za zaštitu tradicionalnih izraza”, dodaju iz Komore.

Na trilateralnom sastanku, gdje je domaćin bila Evropska komisija (EK), Hrvatska je preliminarno iznijela svoju poziciju koja će biti zvanično dostavljena nakon dodatnih konsultacija s EK. Naime, neophodne su im konsultacije s EK u pogledu pravnih mogućnosti za zajedničko korištenje navedenih izraza.

Inače, Evropska komisija zastupa stanovište da bi dogovor ili sporazum između BiH i Hrvatske bilo najbolje rješenje.

“Ovo je dosta nezgodno pitanje, jer su u pitanju nazivi koje smo i mi koristili desetinama godina unazad i smatram da ne mogu u tom smislu biti zaštićeni. Mora se napraviti rješenje koje će biti pogodno i za jednu i za drugu stranu”, kazao je za “Nezavisne” Radovan Vukoje, predsjednik Odbora grupacije proizvođača vina u BiH pri Komori i poznati vinar.

Inače, i pored brojnih barijera, Hrvatska je najznačajnije izvozno tržište za vino iz BiH. Prošle godine izvoz u ovu zemlju iznosio je 3,88 miliona KM a što je više nego u sve ostale zemlje zajedno.

Poređenja radi, na drugom mjestu se nalazi Njemačka, u koju je izvezeno vino vrijedno 759.242 KM.

Zanimljivo je da se na listi zemalja s najvećim izvozom našao Nepal, i to na šestom mjestu, s ostvarenim izvozom od 146.579 KM.

Izvor: Nezavisne Novine

Zabranjen uvoz rakije iz Srbije

Republička inspekcija za hranu tokom redovne kontrole pri uvozu zabranila je uvoz i naredila povrat ili uništavanje pošiljke voćne rakije od kajsije u količini od 269 litara porijeklom iz Srbije, zbog povećane vrijednosti sadržaja metanola.

Laboratorijskim ispitivanjem utvrđen je sadržaj metanola od 15,7, a referentna vrijednost je 12 grama po litru, saopšteno je iz Inspektorata Srpske.

Uzorkovanje voćne rakije za laboratorijsku analizu radi utvrđivanja kvaliteta nadležni inspektor je izvršio prilikom pregleda pošiljke prispjele na granični prelaz.

Na osnovu Izvještaja o laboratorijskoj analizi koji je izdala Javna zdravstvena ustanova “Institut za javno zdravstvo” Republike Srpske utvrđeno je da vrijednost sadržaja metanola nije u granici referentne vrijednosti prema Pravilniku o definisanju, opisivanju, prezentovanju, označavanju i zaštiti geografskih oznaka jakih alkoholnih pića.

LJUSKA OD JAJETA KAO ĐUBRIVO

Ljuska od jajeta se mogž koristiti kao đubrivo u povrtarstvu, voćarstvu, za cvijeće, zbog toga ih ne treba bacati. Ljuska od jaja sadrži važan mineral kalcijum u velikim količinama ( oko 90% ) , kao i druge minerale u manjini.

Smatra se za najbolji izvor kalcijuma. U jednoj kafenoj kašiki praha od ljuske jajeta, nalazi se oko 1000 mg kalcijuma. Ovaj prirodan izvor kalcijuma je posebno značajan za prihranu organski gajenih biljaka, jer je to organsko đubrivo.

Kalcijum u zemljištu?

Kalcijum je značajan mineral u zemljištu. Ispira se i gubi sa velikom količinom padavina ili ga biljke koje se uzgajaju na toj površini crpe iz tla. Kada zemljište postaje siromašno kalcijumom, onda to dovodi do postepenog porasta kiselosti zemljišta.

Ako nema dovoljno kalcijuma u zemljištu , gajene biljke će odma pokazati neke promjene.Biljke će sporije da rastu, korjenov sistem će se slabije razvijati. Tada je neophodno dodavanje kalcijuma u zemlju.

Time se smanjuje kiselost zemljišta , poboljšava se struktura zemljišta, biljke bolje usvajaju važne sastojke, povećava se otpornost na sušu i to će djelovati na povećanje prinosa.

Kako se dobija đubrivo od ljuske jajeta?

Ljuska od jaja kao najveći izvor kalcijuma, je poželjna kao đubrivo. Sačuvane ljuske od jaja treba usitniti. Za to najbolje koristiti tučak i avan.

Usitnjene ljuske staviti u teglu, a preko toga prelijete jabukovim sirćetom, da bude dva prsta preko ljuski.

Teglu ne treba zaklapati, nego prekriti gazom ili krpom i učvrstiti gumicom. Ostaviti tako tri nedelje, a svaki dan promješati. Na kraju se dobije ljuska od jaja kao gnojivo.

Uloga jabukovog sirćeta

Jabukovo sirće ima svoju ulogu. Ljuske od jaja sadrže kalcijum karbonat, a u dodiru sa kiselinom brže se oslobađa čisti kalcijum, pa je zato korisno jabukovo sirće.

Tako dobijeni kalcijum biljke lakše usvajaju.

PROČITAJTE:

Puževi mogu nanijeti veliku štetu u plastenicima. Kako odbraniti biljke?

Uz pomoć ovih 5 otpadaka iz kuhinje vaše biljke će biti otpornije i brže će rasti

Jagode, špinat i kelj vodeći na popisu voća i povrća s najviše ostataka pesticida

Ekološka radna grupa (EWG) objavila je ovogodišnji popis voća i povrća s najvećim udjelom pesticida odnosno ostacima pesticida, tzv. prljavih dvanaest, ali i popis “čistih petnaest”.

Jagoda i ove godine suvereno drži prvo mjesto na popisu tzv. “prljavih dvanaest” (Dirty Dozen) voća i povrća s najviše ostataka pesticida. Kao i lani slijedi je špinat, no treće je mjesto ove godine zauzeo kelj.

Naime, Ekološka radna skupina (EWG), neprofitna organizacija usmjerena na ljudsko zdravlje i okoliš, koja od 2014. analizira voće i povrće te objavljuje navedeni popis, navela je da je više od 92% testiranih uzoraka kelja imalo dva ili više otkrivenih ostataka pesticida, a jedan uzorak 18 različitih ostataka. “Najčešće otkriveni pesticid, pronađen na oko 60% uzoraka kelja, bio je Dacthal, koji se naziva i DCPA, a Agencija za zaštitu okoliša (EPA) ga je, na temelju testiranja na životinjama, klasificirala kao mogući karcinogen“, navode iz EWG-a.

Znanstvenici EWG-a analizirali su podatke američkog Ministarstva poljoprivrede i utvrdili da kelj nije testiran više od 10 godina. “Postotak uzoraka kelja s ostatkom pesticida povećao se s 76% na 98%“, kaže Nneka Leiba, koautorica izvješća. Kako je dodala, u odnosu na 2007. i 2017. (podaci iz godina na osnovu kojih je napravljen popis), pokazao je da se prosječan broj ostataka na jednom uzorku povećao s dva na više od pet.

Leiba naglašava da izvješće ne bi trebalo obeshrabriti ljude da jedu voće i povrće, iako sugerira da ljudi biraju ekološke proizvode kada je to moguće jer čak i pranje proizvoda ne uklanja sve pesticide. Drugi stručnjaci, pak, koji su gledali izvješće, kažu da količina pronađenih pesticida nije dovoljno visoka da bi bila opasna po zdravlje.

Dirty Dozen 2019. godine:

  1. Jagode
  2. Špinat
  3. Kelj
  4. Nektarine
  5. Jabuke
  6. Grožđe
  7. Breskve
  8. Trešnje / višnje
  9. Kruške
  10. Rajčice
  11. Celer
  12. Krompir

Uz popis “prljavih 12”, objavljen je i popis “Clean 15” (čistih 15) odnosno proizvoda s najmanje ostataka pesticida. Kako navode, više od 70% uzoraka voća i povrća na popisu Clean 15 nije imalo ostataka pesticida, a samo 6 posto namirnica imalo je ostatke dvije ili više vrsta pesticida.

Clean 15 2019. godine:

  1. Avokado (manje od 1 posto uzoraka pokazalo je primjetne razine pesticida)
  2. Slatki kukuruz (manje od 1 posto uzoraka pokazalo je primjetne razine pesticida)
  3. Ananas
  4. Smrznuti grašak
  5. Luk
  6. Papaja
  7. Patlidžan
  8. Šparoge
  9. Kivi
  10. Kupus
  11. Cvjetača
  12. Dinja
  13. Brokule
  14. Šampinjoni
  15. Slatka dinja

Izvor: AgroKlub

Propala još jedna prodaja šećerane po cijeni od 10 miliona KM

U roku koji je istekao danas u podne niko se nije prijavio za kupovinu bijeljinske šećerane u stečaju po ponuđenoj cijeni od 10 miliona KM, izjavio je Srni stečajni upravnik Nebojša Matić.

“Nema kupaca i ova prodaja je propala, a Odbor povjerilaca će donijeti odluku da stečajni sudija u što kraćem roku zakaže Skupštinu povjerilaca koja treba da donese odluku o tome šta dalje”, kaže Matić.

Prema njegovim riječima, ta odluka može da bude i obaranje cijene za šećeranu, nakon što drugi put nije bilo zainteresovanih za kupovunu po cijeni od 10 miliona KM.

Procijenjena vrijednost bijeljinske šećerane u stečaju je 23 miliona KM, a obaveze prema povjeriocima veće su od 16 miliona KM.

Izvor: Srna

Primjena mjera za sprečavanje unošenja afričke svinjske kuge

Kancelarija za veterinarstvo BiH, u saradnji sa ostalim nadležnim graničnim službama BiH, nastaviće aktivnosti praćenja i prevencije unošenja afričke kuge svinja na područje BiH, primjenjujući pojačane mjere na granici prema zemljama u kojima je registrovana ova bolest, zaključeno je na današnjoj sjednici Savjeta ministara u tehničkom mandatu.

Ova kancelarija će redovno, putem Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, obavještavati Savjet ministara o pojavi i širenju ove bolesti, te preduzimanju daljih mjera.

U BiH ostaje na snazi odluka o zabrani uvoza i tranzita određenih pošiljki u BiH radi sprečavanja unošenja afričke svinjske kuge, koja se redovno dopunjava uputstvima za pojedine zemlje i regiona u zavisnosti od epidemiološke situacije, saopšteno je iz Savjeta ministara u tehničkom mandatu.

Iako ova bolest nikada nije registrovana u BiH, njeno širenje u proteklih nekoliko godina na područje Evrope i regiona ukazuje da bolest prijeti kako BiH, tako i susjednim zemljama.

Bolest prenose divlje svinje, ali i nedovoljno termički obrađeni proizvodi sa svinjskim mesom. Ne prenosi se na ljude, ali izaziva ekonomske štete budući da ograničavanje izvoza negativno utiče i na međunarodnu trgovinu.

Savjet ministara u tehničkom mandatu donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o identifikaciji i vođenju evidencije pasa, mačaka i pitomih vretica u BiH, koji je pripremila Kancelarija za veterinarstvo BiH.

Odredbama ovog pravilnika detaljnije se uređuju pitanja izdavanja pasoša za kućne ljubimce i dodjele raspona jedinstvenog koda mikročipova za identifikaciju kućnih ljubimaca, te se propisuje izgled ovog pasoša, kao i zahtjeva za njegovo izdavanje.

Prvi put se navode i obaveze koje treba sprovesti vlasnik koji poklanja ili prodaje životinju u vezi sa odjavom životinje u sistemu identifikacije.

Sredstva za nabavku pasoša obezbijeđena su u budžetu institucija BiH, a Kancelarija za veterinarstvo će pasoše za kućne ljubimce izdavati veterinarskim organizacijama.

Cijena pasoša je pet KM i u rangu je cijena ovih isprava u susjednim zemljama.

Savjet ministara u tehničkom mandatu usvojio je danas Informaciju o implementaciji “Perspektiva” programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala i implementaciji Politike zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH u 2018. godini.

Ministarstvo odbrane više od pet godina uspješno sprovodi vlastiti “Perspektiva” program tranzicije i zbrinjavanja vojnog personala otpuštenog u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH usljed ograničenja godina starosti i dužine vojne službe.

Od 2014. do 2018. godine odobrena su 233 projekta, najviše u oblasti poljoprivrede – 125 i biznisa – 97, saopšteno je iz Savjeta ministara u tehničkom mandatu.

Resorno ministarstvo od 2016. godine uspješno sprovodi politiku usmjerenu na izgradnju i jačanje kapaciteta u oblasti zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije pripadnika Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH.

Lani je 96 pripadnika uspješno prošlo proces psihosocijalne asistencije i relaksacije

U petak se očekuje mraz – zaštititi poljoprivredne kulture

U Republici Srpskoj u petak tokom ranih jutarnji časova očekuje se mraz i u nižim predjelima, tako da je potrebno zaštititi sve poljoprivredne kulture tamo gdje je to moguće, navodi se u vanrednom biltenu Republičkog hidrometerološkog zavoda.

U petak, 29. marta, u jutarnjim časovima malo do umjereno oblačno i prohladno sa slabim mjestimičnim mrazem u nižim i umjerenim u višim predjelima. Po pojedinim kotlinama i riječnim dolinama uslovi za kratkotrajnu jutarnju maglu ili nisku oblačnost.

Zašto krastavac ima GORAK ukus i kako to spriječiti?

Zasigurno vam se desilo kada ste jeli svjež krastavac, da naletite na krastavac koji je gorak. To baš može biti nezgodno, jer samo jedan gorak krastavac može da pokvari cijelu salatu. Zato smo odlučili da ovdje podjelimo nekoliko savjeta kako da krastavac ne bude gorak, bilo da ih uzgajate ili kupujete za salatu.

Zašto je neki krastavac gorak?

Neki krastavci budu gorki, zato što su prilikom rasta i sazrevanja plodova, vremenske prilike nepovoljne. Ako su visoke temperaure sa sušnim perijodima, kada nema dovoljno padavina ili se ne zaliva dovoljno, tada krastavci mogu postati gorki. Isto tako nepogodni mogu biti i hladni periodi sa mnogo padavina. Gorčina krastavca zapravo potiče iz alkaloida kukurbitacina. Postoje neke sorte , hibridi koji nemaju ovaj alkaloid, pa zbog toga nikad nisu gorke. Ali domaće sorte krastavca za salatu, kao i kornišoni ga sadrže.

Uzgoj krastavca da ne bude gorak

Kod uzgoja krastavca, prema iskustvu uzgajivača, uz krastavce treba posaditi suncokret. Suncokret izvlači iz zemlje gorke materije i na taj način djeluje preventivno na krastavce, da ne postanu gorki. Farmeri preporučuju da se krastavci ne zalivaju hladnom vodom, već mlakom i ustajalom. Zalivanje krastavaca vršiti u ranim jutarnjim časovima ili uveče.

Postoje i narodna vjerovanja , da krastavce ne treba saditi sredom i petkom da ne bi bili gorki.

Šta ako je krastavac već gorak?

U slučaju da je krastavac već gorak, nema panike, jer postoji mogućnost da ga odgorčite. Isecite krajeve sa obe strane, da se dobiju korpice i trljajte isječene površine kapica sa osnovnim dijelom. Tu će se formirati kao neka pjena, bijele boje. Tako se ustvari izdvaja gorčina iz krastavca. Trljajte par minuta a onda operite krastavac. Gorčina bi trebalo da se sapere  i da krastavac postane jestiv. Drugi način da se izvuče gorčina iz krastavca, jeste da se isječe i drži u vodi satima.

Izvor: sadnja.com

PROČITAJTE:

Pet SAVJETA za bolji rast KRASTAVACA

Sjemenski luk – koju sortu izabrati prilikom sadnje?

Sjemenski luk – Ako ste planirali da sami proizvedete sopstveni luk, biće najbolje da sadite arpadžik.

Arpadžik je sjemenski luk, koji izgleda isto kao glavica luka samo minijaturna. Arpadžik se kupuje u poljoprivrednim apotekama, a cijena je od 4-5km/kg. Imamo različite sorte. Po boji možemo ih podjeliti na žuti ili narandžasti luk, crveni ili ljubičasti i srebrenjak koji je u stvari bijele boje.

Kada se posadi vrlo brzo niče, tako da vrlo brzo stize mladi luk za branje.

Ako se luk proizvodi radi glavica, potrebno je bar 4 mjeseca, koliko traje period vegetacije.

Sadnja arpadžika

Sadnja arpadžika može da se obavi u jesen ili proljeće.Kada govorimo o proljećnoj sadnji , treba je obaviti što ranije ako to vremenski uslovi dozvoljavaju, ako ne onda obavezno do kraja marta. Pre sadnje obavezno dobro pripremiti zemljište. Tlo treba da je plodno i rastresito, od toga će zavisiti i sam prinos.Luk se obično sadi na redove sa razmakom od 30cm. Razmak između arpadžika u redu treba biti od 5-10cm. Ako posadite na 5cm onda se mora vršiti proređivanje, tako što svaki drugi izvadite i koristite kao mladi luk, a ostatak ostavite do kraja vegetacije za glavice. Luk ne zahtjeva puno obaveza, pogodan je za proizvodnju bez hemijske zastite. Nije potrebno ni navodnjavanje. Ponekad je potrebno pljeviti, odnosno osloboditi ga od korova.

HOLANDSKI ŽUTI

Sjemenski luk - holandski žuti
Holandski žuti

Ovaj sjemenski luk je srednje rana sorta. Period vegetacije traje oko 120 dana. Glavice luka su krupne, čvrste i pljosnatookruglog oblika. Dostižu 80-90 g. Odlikuju se umjerenom ljutinom, koristi se svjež i termički se obrađuje za pripremu jela. Pogodan za skladištenje

PTUJSKI CRVENI ARPADZIK

Ptujski crveni luk

Najpoznatija slovenačka sorta luka. Ova sorta je srednje kasna.

Dobro podnosi sušu. Glavice su spolja sa crvenoljubičastom ljuskom, a takav je i mesnati dio, prošaran bijelim. Prilično je ljut, koristi se za kuvana jela ali i za salatu. Lako se čuva.

SJEMENSKI LUK ŠTTUGARTER

Šttutgarter

Stuttgarter je veliki, tamno žuti luk s čvrstim, bijelim mesom. Srednje rana sorta. Odlikuje se dobrim prinosom, dobrom otpornosti prema bolestima. Najpopularnija sorta kod nas.

LUK ŠTURON

Šturon

Sjemenski luk ŠTURON je sorta luka za kasniju proizvodnju. Odlikuje se veoma krupnom, okruglom do izduženom glavicom, ljuske su zlatne boje.Daje visoke stabilne prinose i nije sklon procvjetavanju .
Koristi se u svježem stanju i za duže je skladištenje.

MAJSKI SREBRENJAK

Majski srebrenjak

Lukovice su potpuno bijele boje, sočne i pljosnate. Proizvodi se iz rasada, direktnom sjetvom i iz arpadžika. Kad je u pitanju ova sorta sadnja arpadžika se obavlja u jesen, do kraja oktobra. Pogodan je posebno za proizvodnju mladog luka u rano proljeće. Teže se čuva.

PROČITAJTE:

Luk možete uzgajati tokom cijele godine u običnom, plastičnom balonu za vodu /FOTO/

Uzgojite MLADI LUK u ČAŠI VODE – Brzo i korisno!