Za posljednjih pet godina ‘Protivgradna preventiva RS’ uložila je u modernizaciju sistema odbrane od grada 25 miliona konvertibilnih maraka.

Tihomir Dejanović, direktor ovog javnog preduzeća, čije je sjedište u Gradišci, kaže da je Vlada RS prepoznala upravo ovu djelatnost kao jedan od odgovora na aktuelne klimatske promjene. Suština investicija je da se izgradi sistem ranih najava, te da on bude efikasan i da se štete od grada značajno smanje, posebno u oblasti poljoprivrede.

-Najznačajnije investicije su ostvarene kod nabavke i instaliranja dva moderna meteorološka radara, američke proizvodnje. Jedan je već postavljen na planini Borji prije dvije godine, drugi će profunkcionisati na Jahorini u ovoj građevinskoj sezoni. Oni će osim za našu djelatnost biti od velike koristi i za aviosaobraćaj, meteorološku i klimatološku djelatnost i druge službe, pojasnio je Dejanović.

Gradi se mreža automatskih protivgradnih stanica

Značajna investicija je i izgradnja mreže od 230 automatskih protivgradnih lansirnih stanica, koje će sistemom veze funkcionisati bez strijelaca.12 takvih stanica već je postavljeno u Trebinju i Ljubinju, a istočna Hercegovinu će ubrzo pokrivati 30 automatskih stanica.

-Vlada Srbije donijela je odluku da takođe investira dodatnih jedan milion maraka, kako bismo postavili 25 automatskih stanica u pojasu pored Drine, jer je dokazano da već formirani gradonosni oblaci prelaze sa našeg područja u predjele oko Užica i Valjeva i prave milionske štete. Srbija će te stanice snabdijevati i raketama, a korist će imati i kompletno naše Podrinje, kaže direktor Dejanović.

Iz vlastitih sredstava ovo preduzeće izdvojilo je 200 hiljada maraka za izgradnju 35 prizemnih generatora, koji rade upravo tamo gdje kontrola leta ili blizina državne granice zabranjuju ispaljenje raketa. To se odnosi na reon oko banjalučkog aerodroma i pojas niz rijeku Savu.

Austrijanci pomažu kod nabavke i opremanja vazduhoplova

-Prizemne generatore uveliko koriste zapadnoevropske zemlje. Mi smo posjetili dvije protivgradne zaštite u Austriji. Po uzoru na njih nabavićemo i specijalizovani avion, Cesna 182, koji će biti opremljen generatorima u kojima će sagorijevati srebrni jodid. Austrijanci su nedavno takvim avionom bili kod nas i na najbolji način su demonstrirali taj način zaštite.

Obećali su nam i besplatnu obuku našeg pilota za dejstvo protiv grada u vazduhu, kazao je Dejanović.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da će ovakva letjelica moći da dejstvuje srebro-jodidom na gradonosne oblake na visinama od 500 do 2.000 metara.

-Mnogo štete imamo na područjima u kojima je zabranjeno dejstvo protivgradnim raketama. U takvim slučajevima ovakvi avioni mogu da lete, spriječe i umanje štetu od grada, rekao je Pašalić, prilikom nedavnog susreta sa delegacijom protivgradne zaštite austrijske pokrajine Štajerska, koja je u Banjaluku iz Graca stigla protivgradnim avionom.

Pašalić je naveo da će za kupovinu ovog vazduhoplova biti usmjerena sredstva od protivgradne naknade koju plaćaju poljoprivrednici.

-Taj avion upravo treba našim proizvođačima i građanima, a, ako ne bude potrebe za nabavkom novih protivgradnih raketa u ovoj sezoni, možda ćemo za njega odvojiti sredstva do kraja ove godine, dodao je Pašalić.

Direktor Dejanović je naveo da je za nabavku i opremanje aviona po zapadnim standardima potrebno najmanje dvije godine, te da je ove godine planirana njegova nabavka, a naredne opremanje

Grade se i dva radarska centra

Protivgradna zaštita se već širi u nekoliko kantona u FBiH, te u Distriktu Brčko, a kapaciteti su joj dovoljni da pokriva teritoriju kompletne države, pa čak i više.

Osim u Novoj Topoli uskoro će profunkcionisati i radarski centri sa vrhunskim stručnjacima i u Bijeljini i Trebinju. Radna mjesta na tim centrima zauzet će meteorolozi, inžinjeri tehničkih nauka i tehničari-operateri. To znači veliku sigurnost za Lijevče polje, Posavinu, Semberiju, Popovo polje i naravno veliko područje u unutrašnjosti. Protivgradnom zaštitom obuhvaćeno je više od milion hektara površine sa tendencijom da se taj broj značajno poveća veoma brzo.

Limitirajući faktori ipak postoje. Riječ je o kadrovskim problemima, odnosno o nedostatku diplomiranih meteorologa. ‘Protivgradna preventiva RS’ otvorila je stalni konkurs za stipendiranje pet meteorologa na fakultetima u Beogradu, Zagrebu ili drugim gradovima.

B.Grgić

Izvor: AgroSavjet

Predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije Dobrivoje Radović izjavio je da će članovi Upravnog odbora tog udruženja danas u pet minuta do 12 sati, započeti štrajk glađu zbog niske otkupne cijene maline.

Radović je agenciji Beta rekao da najveći otkupljivači nude od 140 do 150 dinara po kilogramu maline, iako je Komisija pri Nacionalnom savjetu za malinu izračunala da je najniža proizvodjačka cijena bez zarade i troškova prevoza 173 dinara po kilogramu.

„Najveći otkupljivači, hladnjače Sirogojno kompani i ‘Stanić’, ucjenjuju nas i nude otkup ispod cijene koštanja, a izvozom tog istog voća debelo zaradjuju i bogate se na muci seljaka“, rekao je Radović.

Proizvođači su, prema njegovim riječima, nezadovoljni što se Ministarstvo trgovine nije uključilo u rešavanje tog problema, niti su na više poziva na razgovor reagovali predsednik države Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić.

Radović kaže da su proizvođači očajni i da pojedini prijete da će seći prste u znak protesta.

„Tri godine radimo sa gubicima, dok se trgovci bogate. U brdsko-planinskom kraju nemamo čime da se bavimo osim proizvodnjom krompira, stočarstvom i proizvodnjom malina. Ostaje nam jedino da dignemo ruke od svega i tražimo način za iseljenje“, rekao je Radović.

Istakao je da „u ovoj zemlji postoje samo bogati i bijeda i da se od poštenog rada ne može živjeti“.

Izvor: Ozon pres

Šta da se radi sa voćkama kada ih zadesi grad? Prvo, protivgradna mreža. Ko ima mogućnost da je postavi bilo bi dobro da to uradi jer će vremenskih nepogoda, praćenih gradom, biti sve više.

Nakon grada, u roku od 48 časova, stabla treba prskati kontaktnim fungicidima i aminokiselinama koje ublažavaju stres kod voćaka. Pomaže i bakar. Problem je, ako grad bude pred berbu, ne može da se ispoštuje karenca. Sa jabukom je lakše jer berba većine sorti počinje od septembra.

Proizvođači koji ne žele da primijene hemijska sredstva preporučujemo sodu bikarbonu, dva kilograma na 1000 litara vode, uz dodatak 20 litara domaćeg mlijeka. Tako će se spriječiti truljenje plodova ali tretman treba ponoviti tri puta u roku od 10 dana. Mogu se dodati i aminokiseline u dozi od tri litra na 1.000 litara vode. Plodovi koji ostanu na stablu i počnu da trule, a ne budu prskani, izvor su zaraze i za one koji nisu pogođeni. Nije lako pokupiti silne plodove koje je led oborio na zemlju, a biće i onih koji će tek da otpadnu, ali to je mjera koja je nužna, sa aspekta održavanja higijene voćnjaka.

Ko odluči da nastavi sa proizvodnjom mora pokupiti plodove i oprskati, u više navrata, voće, a nakon berbe onoga što je ostalo, poželjno je da se izvrši zaštita bakarnim preparatima i prihrana folijarnim đubrivima kako bi se voćka koliko toliko snabdjela za zimsko mirovanje neophodnim elementima.

Tokom jeseni i zime preporučujemo da se izvrši krečenje cijelog stabla ( može atomizerom ) da bi se što bolje dezinfikovale rane i spriječilo propadanje stabala.

Kada je riječ o ratarskim i povrtarskim kulturama zaštita je slična. Ako su biljke mlade postoji mogućnost da se, nakon tretmana fungicidima i aminokiselinama, oporave. Što su veće i jače taj proces je neizvjesniji.

Izvor: pssrs.net